Demograf Živić: Slavonija je u posljednje 2 godine izgubila 105 tisuća ljudi

Demograf Živić: Slavonija je u posljednje 2 godine izgubila 105 tisuća ljudi
Ilustracija: Davor Javorovic/PIXSELL

DEMOGRAF s Instituta "Ivo Pilar" u Vukovaru Dražen Živić rekao je u Đakovu kako je u Slavoniji, po podacima iz 2017., na 100 umrlih bilo 60 rođenih, da je od 2011. do 2017. taj dio Hrvatske izgubio 105.000 stanovnika, a za očekivati je kako će do polovice stoljeća imati više od trećine starijih od 64 godine, a udio mladih past će na 10 do 15 posto.

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u partnerstvu s Gradom Đakovom organiziralo je danas na đakovačkome Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF) konferenciju "Doprinos jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave demografskoj revitalizaciji Slavonije, Baranje i Srijema". Prva je to u nizu konferencija o demografskoj obnovi zemlje na kojoj su govorili demografi, predstavnici lokalnih samouprava, predstavnici spomenutog Ministarstva i drugi.

Alarmantno stanje

U ime đakovačkoga KBF-a dekan Vladimir Dugalić tu je temu ocijenio vrlo važnom, a demografsko stanje u istočnoj Hrvatskoj alarmantnim. Istaknuo je da Crkva u revitalizacijskim tokovima može znatno pridonijeti duhovnom dimenzijom.

Zamjenik osječko-baranjskog župana Petar Lagator je rekao kako se u Osječko-baranjskoj županiji proces iseljavanja polako zaustavlja, i to u trenutku kada se u njoj događaju neki pozitivni trendovi, ali i oni negativni, poput smanjenja djece za upis u škole i sl.

Demograf Živić je rekao kako su uzroci demografskih problema Slavonije od prije 150 pa i 200 godina, no statistički se mogu registrirati unazad pola stoljeća.

"Slavonija je regija s trenutačno najnepovoljnijim demografskim kretanjima u zemlji - od obećane zemlje došla je do izrazite i duboke depopulacije i dubokoga demografskog starenja. Ratna stradanja i razaranja te iseljavanje točka su na 'i' tih procesa. Prvo razdoblje smanjenja broja stanovnika Slavonija ima 1971. i 1981. Već se tada upozoravalo na loš demografski put kojim ovaj prostor ide, a u okvirima Jugoslavije na to se nije moglo utjecati", rekao je demograf Živić, podsjećajući da bivša država, naime, nije vodila suvremenu demografsku politiku.

Prirodni gubitak

Prirodni gubitak Živić je ilustrirao podatkom iz 2017., a to su posljednji službeni podaci Državnog zavoda za statistiku. "Tada je u toj regiji na 100 umrlih bilo 60 novorođenih, a od 2011. do 2017. istočna Hrvatska izgubila je 105.000 stanovnika, s 805.000 pala je na 700.000", rekao je, ističući da je tu i proces demografskog starenja pa se može očekivati da će do polovice stoljeća taj dio Hrvatske imati više od trećine starijih od 64 godine i da će udio mladih pasti na 10 do 15 posto.

"Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku nije to samo nazivom, nego i suštinski - demografija je ovoj vladi u centru pozornosti", ocijenio je pomoćnik ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Ivica Bošnjak.

Dodao je da je demografska situacija u Slavoniji u odnosu prema prosjeku Hrvatske nešto lošija.

"No veliki potencijal vidimo u Projektu Slavonija, Baranja i Srijem; projekti koji se ugovaraju ovih dana premašili su 10 milijarda kuna, čime se stvaraju bitni preduvjeti za ostanak, ali i povratak mladih u Slavoniju. Mjere su to poput gradnje 500 dječjih vrtića, značajnog povećanja rodiljnih naknada, doplatka za djecu, rasta prosječne plaće i dr. Optimisti smo - svih 20 županija i svi gradovi te gotovo sve općine, osim njih šest, provode demografske mjere", rekao je Bošnjak, a đakovački gradonačelnik Marin Mandarić izrazio je želju da taj niz konferencija, kako je rekao, rezultira pravim katalogom demografskih mjera na svim razinama.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara