"BIH JE od pacifikacije, demokratizacije i europeizacije udaljenija nego ikad. I nisu samo problem nacionalističke vođe poput Dodika. Odgovornost snosi i EU", piše njemački tisak, prenosi Deutsche Welle.

"Rat u Bosni i Hercegovini je završen prije 26 godina. Sada se upozorava da bi ponovo mogao izbiti", tako počinje tekst u uglednom njemačkom tjedniku Die Zeit. Autor podsjeća na nedavni izvještaj visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta UN-u, koji kaže da se Bosna i Hercegovina "suočava s najtežom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom razdoblju".

> Njemački list: Dodik je nacionalist koji negira genocid i želi srušiti BiH

"To bi bio kraj države BiH"

"Neposredni povod za pismo upućeno UN-u je čovjek po imenu Milorad Dodik", navodi se u tekstu i dodaje da je on od 2006. najmoćniji čovjek Republike Srpske. Također se podsjeća da je Dodik sredinom listopada najavio odcjepljenje RS-a i osnivanje vlastite vojske, policije, tajne službe... "To bi bio kraj države Bosne i Hercegovine", ističe autor i naglašava da ovo nije prvi put da Dodik prijeti takvim koracima.

"Proteklih godina je na ovaj način uvijek iznova uspijevao od međunarodne zajednice (čitaj: Europa i SAD) iznuditi ustupke. To može zvučati prilično bizarno ako se u obzir uzme da Dodikov RS ima jedva 1.2 milijuna stanovnika, ekonomski je beznačajan i pri tom debelo zadužen. Ali njegova moć ucjenjivanja je poprilična, jer Bosna i Hercegovina je i nakon dva i pol desetljeća od kraja rata i dalje nepomirena i nestabilna."

Dodik je pušten da radi što hoće

Autor se u tekstu osvrće i na Daytonski sporazum koji je trebao osigurati pacifikaciju, demokratizaciju i europeizaciju zemlje. "Ali Bosna i Hercegovina je od toga udaljenija nego ikad. I nisu samo problem nacionalističke vođe poput Milorada Dodika. Odgovornost za to snosi i Europska unija. Ona je u velikoj mjeri izgubila interes za ovu balkansku zemlju i danas očito nema ni političku volju ni koherentnu strategiju kako bi pokrenula ozbiljnu politiku prema Bosni, koja bi osigurala uspjeh. Europa i Sjedinjene Američke Države su do sada imale mogućnost da čovjeku poput Dodika u svakom trenutku postave granice. Ali to se nije dogodilo. Oni su ga pustili", kaže se dalje u tekstu i naglašava da "on igra igru koja mu je dozvoljena".

List ukazuje da se Bosna i Hercegovina politički, ekonomski i socijalno nalazi u silaznoj spirali i da je to ono što Dodikove provokacije čini opasnijim nego ranije.

"Ali tu je još jedan razlog, brige da se prijeteća eskalacija uzme za ozbiljno. Jer međunarodno okruženje se posljednjih godina znatno promijenilo. Smanjena pozornost EU i Sjedinjenih Država za Balkan stoji nasuprot rastućem utjecaju Kine i Rusije. Dok Kina u toj regiji slijedi prvenstveno ekonomsko-političke interese, ruski predsjednik Vladimir Putin koristi Balkan za strateško zadiranje u Europu.

Tu se uklapa i to što je u Srbiji na vlasti autoritarni vladar Aleksandar Vučić, koji se postupno udaljava od Europske unije i kao da se sve više približava svojoj militantnoj prošlosti", piše Die Zeit i podsjeća da je tijekom 1990-ih Vučić bio "ultranacionalist". "Tada je i on huškao na rat u Bosni."

Dnevne novine Die Welt u tekstu pod naslovom "Europi na Balkanu prijeti nova kriza" pokušavaju o situaciji u regiji zapadnog Balkana, a prvenstveno BiH, odgovoriti na nekoliko pitanja:

- Koliko je situacija ozbiljna?

Situacija potencijalno može eskalirati. Najmoćniji srpski političar u BiH Milorad Dodik želi odvojiti srpski dio zemlje (Republiku Srpsku) od Bosne i Hercegovine.

- Tko je čovjek koji provocira eskalaciju?

Milorad Dodik je krajem 1990-ih prvi put postao premijer srpske republike. Tada je važio kao umjeren. Ali on je gladan vlasti i shvatio je da može politikom duž etnički prijelomnih crta održavati stanje. Njegove pozicije su danas radikalnije. Negira genocid u Srebrenici, a Bosnu naziva "koncentracijskim logorom za srpski narod".

- Tko ga podržava?

Proteklog vikenda posjetio ga je mađarski premijer Viktor Orban, ali nije otputovao u Sarajevo niti se susreo s drugim predstavnicima vlade. Mađarska je svjetionik za nacionaliste u Europi. Uz Dodika je i srpski predsjednik Aleksandar Vučić jer on na kraju želi bosansku srpsku republiku pripojiti "matici" Srbiji. I Vladimir Putin. Jer nestabilnost na Balkanu mu ide na ruku.

Što radi Zapad?

Dodikova imovina u SAD-u je zamrznuta. Amerikancima nije dozvoljeno poslovati s njim. EU se pak susteže posegnuti za sankcijama. (…) Zemlje zapadnog Balkana su zbog svog položaja strateški važne. Već godinama je u planu da se ove zemlje srednjoročno primi u EU. Ali pristupni pregovori su zakočeni. A to daje poticaj nacionalistima poput Dodika. S druge strane omogućuje Rusiji i Kini ili Turskoj i državama Perzijskog zaljeva da iskoriste ogorčenost prema Bruxellesu.

Ako Zapad ne učini po pitanju ove dvije stvari, prije svih će profitirati Kremlj: raspad Bosne bi za Rusiju bio "idealan scenarij", kaže stručnjakinja za zapadni Balkan Majda Ruge iz trusta mozgova Europski odbor za međunarodne veze. Ona kaže da bi se tako "raspalo vanjskopolitičko naslijeđe SAD-a, u susjedstvu EU bi zavladao kaos, a u najboljem slučaju Bosna bi se razvila u konfederaciju. Gledano iz ruskog ugla, zauvijek nesposobnu da donosi vanjskopolitičke odluke".