Foto: 123rf/DW

Broj donora organa u Njemačkoj je na rekordno niskoj razini. S obzirom na dramatičan pad donacija, njemački pacijenti profitiraju od prekogranične razmjene organa – na primjer iz Hrvatske, javlja Deutsche Welle.

 

Dok u Njemačkoj godinama (dramatično) opada broj potencijalnih donora, u Hrvatskoj istovremeno raste spremnost na doniranje organa. Od toga profitiraju i pacijenti u Njemačkoj, kaže nam dr. Nikola Žgrablić, predsjednik Hrvatske donorske mreže (HDM): “U 2017. je Hrvatska imala 132 donora, što je više od 30 donora na milijun stanovnika, dakle dvostruko više od prosjeka Eurotransplanta. A transplantirano je 147 bubrega, 112 jetri, 33 srca."

 

Po broju donora Hrvatska je danas među najuspješnijim zemljama svijeta i na samom vrhu Zaklade Eurotransplant, neprofitne organizacije za doniranje i dodjeljivanje organa za transplantacije u osam europskih država.

Zakonska opcija pretpostavljenog pristanka

 

Jedan od temelja uspjeha u Hrvatskoj je zakonska opcija pretpostavljenog pristanka, to znači da je po važećem zakonu svaki građanin kod kojeg se dokaže moždana smrt automatski i donor organa – osim ako se tome nije usprotivio za života. U Njemačkoj se pak prakticira zakonska opcija takozvanog informiranog pristanka – svaki građanin stariji od 16 godina mora sam potpisati “pristupnicu" i postati potencijalni donor.

 

Iako zdravstvena osiguranja redovito šalju info materijal i iskaznice donora organa koje treba “samo potpisati", Njemačka je na samom začelju europske liste po broju doista doniranih organa – u 2017. je registrirano samo 9,3 donacija na milijun stanovnika.

Španjolska je vodeća zemlja u svijetu po donacijama organa

 

Vodeća zemlja u svijetu je već odavno Španjolska. U protekloj godini Španjolci su zabilježili čak 46,9 donacija organa na milijun stanovnika, objašnjava dr. Žgrablić: “Hrvatska je gotovo u potpunosti preslikala španjolski model doniranja organa koji se pokazao najuspješnijim. Temelj je tog modela da su transplantacijski koordinatori, ključni ljudi u procesu doniranja organa, redom anesteziolozi/intenzivisti koji rade u samoj bolnici i na taj su način neposredno uključeni u cijeli proces doniranja."

 

A to znači da liječnici na licu mjesta mogu „prepoznati" potencijalne donore, školovati medicinsko osoblje i na adekvatan se način brinuti oko rodbine preminulih osoba, uz uvažavanje etičkih ili religijskih aspekata.

 

Hrvatski donorski sustav je dugo vremena živio od angažmana liječnika i spremnosti (potencijalnih) donora da pomognu drugim pacijentima, od entuzijazma ljudi poput Nikole Žgrablića i njegovih kolega u drugim donorskim inicijativama. Posljednjih godina im pomaže i vlada u Zagrebu – i financijski, ali i zakonskom regulativom.

U Njemačkoj svaki dan umre troje ljudi zbog manjka organa za transplantaciju

 

Hrvatska je zahvaljujući uspješnosti svog modela jedna od zemalja od kojih profitiraju pacijenti u drugim zemljama – na primjer u Njemačkoj. U 2017. je tako u njemačke klinike stiglo oko 200 srca, jetri ili bubrega – i to putem europske razmjene preko Eurotransplanta. Organi su „uvezeni" iz Belgije, Nizozemske, Mađarske, Austrije, Slovenije i – Hrvatske.

 

Po navodima Njemačke zaklade za transplantaciju organa (DSO), u toj zemlji trenutno je oko 10.000 pacijenata na listi čekanja za presađivanje organa. Dijelom se radi o jako teškim oboljenjima kod kojih su pacijentima hitno potrebni donirani organi. Svaki dan u Njemačkoj u prosjeku umre troje ljudi samo zbog toga što nisu pravovremeno dobili odgovarajući organ za transplantaciju.