SVE VIŠE europskih zemalja u posljednjim je tjednima ukinulo sve mjere ili su taj potez najavile. Neke su potpuno ukinule i covid-potvrde. Mijenjaju se i pravila oko samoizolacije, ne samo u Europi već i diljem svijeta.

Danska premijerka Mette Fredriksen je najavila kako će njena zemlja 1. veljače ukinuti sve epidemiološke mjere unatoč tome što je omikronski val i dalje u punom zamahu. Danska je, naime, u utorak također imala 46.000 zaraženih i najveću dvotjednu incidenciju zaraze u Europi (8851 na 100.000 stanovnika), a u bolnicama je rekordnih 918 pacijenata s covidom-19.

Norveška je najavila ukidanje mjera i ograničenja sljedeći tjedan, a ravnateljica norveškog Zavoda za javno zdravstvo Camilla Stoltenberg izjavila je kako procjenjuje da će se do ljeta koronavirusom zaraziti oko četiri milijuna građana od ukupne populacije od 5.3 milijuna.

Iako Švedska već tjednima gotovo svakodnevno bilježi rekordan broj zaraženih koronavirusom - u utorak je bio 46.671, najviše u jednom danu od početka pandemije - broj pacijenata na intenzivnom liječenju i broj smrtnih slučajeva od covida-19 stabilni su i relativno niski pa se očekuje da će Švedska krenuti putem svojih skandinavskih susjeda.

Ovi potezi uslijedili su nakon sličnih najava u Velikoj Britaniji, Irskoj i Nizozemskoj prošli tjedan. Među navedenim razlozima za ukidanje svih mjera su pad broja slučajeva ispod dosegnutog vrhunca i manji broj hospitalizacija nego što se strahovalo. Austrija je ukinula lockdown za necijepljene, objasnivši da to "više nije opravdano s obzirom na to da je sada manje ljudi u bolnici zbog covida".

Od 1. veljače nova pravila za putovanja unutar EU, promjene i oko covid-potvrda

Od 1. veljače mijenjaju se i pravila o putovanjima unutar Europske unije. Istog dana na snagu će stupiti i akt kojim se trajanje potvrda o cijepljenju za potrebe putovanja unutar EU određuje na devet mjeseci (270 dana). Svi oni s važećom covid-potvrdom više se ne bi trebali testirati prije ulaska u pojedine zemlje.

Važeća EU covid-potvrda uključuje:

• Potvrdu o cijepljenju za cjepivo odobreno na europskoj razini ako je prošlo najmanje 14 dana i ne više od 270 dana od posljednje doze primarne serije cijepljenja ili ako je osoba primila dopunsku dozu. Države članice također mogu prihvatiti potvrde o cijepljenju za cjepiva koja su odobrila nacionalna tijela ili WHO.
• Negativan rezultat PCR testa dobiven najviše 72 sata prije putovanja ili negativan brzi antigenski test dobiven ne više od 24 sata prije putovanja
• Potvrdu o oporavku koja pokazuje da nije prošlo više od 180 dana od datuma prvog pozitivnog rezultata testa
• Od osoba koje ne posjeduju EU covid-potvrdu moglo bi se zahtijevati da se podvrgnu testiranju prije ili najkasnije 24 sata nakon dolaska. Putnici s osnovnom funkcijom ili potrebama, prekogranični putnici i djeca mlađa od 12 godina trebali bi biti izuzeti od ovog zahtjeva.

Važne promjene i u Hrvatskoj

Podsjetimo, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak najavio je jutros da se razmišlja o smjeru skraćenja karantene za sve cijepljene na sedam dana i skraćenju izolacije za bolesne na pet dana, a to će regulirati preporuke HZJZ-a koje će se donijeti uskoro.

Capak je podsjetio kako omikron varijanta koja prevladava u Europi i Hrvatskoj ima drugačije karakteristike i da se radi o blažoj bolesti, pogotovo za cijepljene, ali varijanta zaobilazi imunološki sustav i ponovo zaražava preboljele i cijepljene te se brže širi. 

"Ono što je bitno za smanjenje izolacije i karantene je to da inkubacija traje nešto kraće nego kod prethodnih varijanti, a i blaža i srednje teška bolest traje kraće i osoba je kraće zarazna nego što je to bilo s deltom i prethodnim varijantama, što nam daje mogućnost da razmišljamo o skraćenju samoizolacije, odnosno karantene i izolacije za bolesne", rekao je Capak nakon sastanka Nacionalnog stožera civilne zaštite. 

Naveo je kako je jučer objavljen dokument ECDC-ja (Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti) koji također preporučuje da se razmotri mogućnost skraćenja izolacije, pogotovo kada postoji opterećenje zdravstvenih sustava i društva.

"To će biti regulirano preporukama HZJZ-a koje će se donijeti uskoro, ali ono što smo ovdje dogovorili je da razmišljamo u smjeru skraćenja karantene za cijepljene na sedam dana i skraćenja izolacije za bolesne s blagom ili srednje teškom bolesti na pet dana", rekao je Capak.

Uz to, uvjet za izlazak bolesnih iz izolacije je da 24 sata nemaju simptome i da naprave brzi test. Za sve ostale, necijepljene osobe, karantena i izolacija ostat će kao i dosad. HZJZ će te preporuke objaviti u sljedećih nekoliko dana.

Božinović: Promjene u covid-potvrdama kod prelaska granice

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je kako će se od 1. veljače do kraja veljače produžiti odluke Stožera koje su na snazi, s tim da će najveću promjenu doživjeti uredba kojom se određuje prijelaz preko granica RH i članica EU.

Najavio je kako će se od 1. veljače izdavati EU digitalne covid-potvrde za one koji su cijepljeni s dvije doze na 270 dana (dosad 365 dana), kod PCR-a se ne mijenja ništa - 72 sata od testiranja, s brzim antigenskim testom granica će se moći prijeći ako nije prošlo više od 24 sata od testiranja, a kad je u pitanju preboljenje - 180 dana od preboljenja. Odluka će biti objavljena u ponedjeljak.

Od 1. veljače će i Hrvatska u suradnji s HZJZ-om izdavati EU digitalne covid-potvrde s tim rokovima važenja zato što se radi o EU direktivi. "Postoji i nacionalna komponenta covid-potvrda, kod nas je to za djelatnost zdravstva, socijalne skrbi, državne i javne službe. Nakon razgovora smo zaključili da tu ne bismo mijenjali ništa s obzirom na to da je sistem uhodan", rekao je Božinović.

Drugim riječima, svi koji imaju ranije izdane potvrde, i kad je u pitanju preboljenje i cijepljenje, unutar Hrvatske moći će ih koristiti do datuma dokad im je izdana, a to je 365 dana.

Ministar je naveo kako su tražili da se brzi antigenski test prizna kao temelj za preboljenje u EU covid-potvrdama, no to na razini EU još nije odlučeno. Međutim, istaknuo je kako se sve veći broj zemalja pridružuje toj našoj inicijativi pa računaju da će prije ili kasnije taj prijedlog prihvatiti.

"Što se tiče boostera, stvari za sada nisu definirane. Izdajemo 365 dana nakon primitka treće doze jer još nema dovoljno znanstvenih dokaza da se kaže dokad bi taj booster vrijedio. Praktički vrijedi neograničeno, ali smo morali staviti nekakav datum", objasnio je na upit novinara.

Brojevi novozaraženih ne padaju, ali neki stručnjaci kažu da bismo trebali prestati brojati slučajeve

Dok zbog velikih dnevnih brojeva novih slučajeva diljem Europe neki stručnjaci opet zazivaju strože mjere, drugi predlažu sasvim drugačiji smjer: da prestanemo koristiti brojeve novih slučajeva kao ključnu metriku jer u doba omikrona oni ne predstavljaju adekvatno rizike bolesti.

Predlažu, dakle, da na neki način prestanemo brojati nove slučajeva.

Panika i strah

"Broj slučajeva uzrokuje mnogo panike i straha, ali ne odražava ono što je odražavao prije, a to je da hospitalizacije prate broj slučajeva", rekla je za Guardian Monica Gandhi, specijalistica za zarazne bolesti i profesorica medicine na Sveučilištu California.

Gandhi napominje da je omikron prouzročio "dramatično odvajanje broja slučajeva i stope hospitalizacije". Ona tvrdi da bolest postaje endemska i da je stopa hospitalizacija daleko bolji način praćenja epidemije.

"Kada prihvatite da je virus endemičan, baš kao i gripa, onda više ne pratite slučajeve jer nikada tako ne provjeravamo ni druge viruse, već pratimo što uzrokuje bolest i dovodi ljude u bolnicu", rekla je Gandhi.

Tim Spector, epidemiolog koji stoji iza aplikacije ZOE COVID Symptom Study, na sličan način napominje da praćenje dnevnog porasta i pada broja slučajeva ima dvojak učinak na ljude. "Ljudi su nažalost podijeljeni u dva tabora, ili su još uvijek jako uplašeni ili se pretvaraju da se ništa posebno ne događa", rekao je, napominjući da je važno brojke koje se prate staviti u kontekst.

"Za javnost je to prilično korisna metrika, ali bi u isto vrijeme trebalo naglasiti - manje je vjerojatno da ćete završiti u bolnici s omikronom nego s deltom'", rekao je Spector za Fortune.

"Postaje nemoguće"

Jedna od prvih zemalja koja je planirala prestati brojati dnevne slučajeve je Španjolska, koja je već pozvala Europsku uniju da se odnosi prema covidu kao prema endemskoj bolesti sličnoj gripi. Država se sprema prijeći na sustav u kojem broji koliko je ljudi pozitivno na testu u statistički značajnom uzorku, a zatim procjenjuje slučajeve covida, umjesto da broji svaku dijagnosticiranu infekciju.

"Postaje nemoguće", rekao je Amparo Larrauri, voditelj odjela za gripu i druge respiratorne bolesti u Nacionalnom centru za epidemiologiju Instituta za zdravlje Carlos III. "S obzirom na to koliko je covid trenutno iznimno prenosiv, ogroman je izazov striktno poštivati ​​univerzalne protokole nadzora", rekao je Larrauri za El País.

Jedna od zemalja koja je vrlo rano uvela zero-covid politiku, Singapur, također počinje gledati na brojeve slučajeva kao na manje važne. Veći dio 2020. i 2021. Singapur je vodio vrlo opsežnu evidencije o covidu, pomno prateći svaki mogući slučaj i o tome je izvještavao i javnost i vlasti. Takvo praćenje slučajeva bilo je ključno za singapursku uglavnom uspješnu zero-covid strategiju.

No, u rujnu prošle godine Singapur je prešao sa zero-covid strategije na "život s covidom". "Kada prestanemo pratiti i povezivati ​​slučajeve, možda prihvaćamo da je virus posvuda i možemo popustiti neka ograničenja", rekao je profesor Paul Tambyah, predsjednik Azijsko-pacifičkog društva za kliničku mikrobiologiju i infekcije u rujnu.

Uslijed porasta infekcija omikronom, Singapur je najavio da će prestati izvještavati i o udjelu pojedinih varijanti u slučajevima. "Činjenica je da cjepiva dobro funkcioniraju i da je varijanta omikron manje teška, broj zaraženih postaje sve manje značajan u našem odgovoru na epidemiju", rekao je singapurski ministar zdravlja Ong Ye Kung na konferenciji za novinare u petak.

I dok su mjesta poput Hong Konga, Kine i Tajvana i dalje predana zero-covid strategijama i pažljivom praćenju broja slučajeva, čini se da veći dio ostatka Azije planira promijeniti strategiju. Australski premijer Scott Morrison pozvao je zemlju da "izdrži" trenutni rekordni val zaraza umjesto da opet ide u lockdown. Dodao je da je testiranje na covid važno samo za povezivanje pacijenata s liječnicima i da, kako virus postaje endemski, više nije važno koliko je raširen u zajednici.

"Razlog zbog kojeg želimo znati koliko je ljudi zaraženo nije samo da bismo objavljivali brojke", rekao je Morrison nedavno. "Radimo to da bismo povezali ljude kojima je potrebna liječnička pomoć s liječnicima", dodao je.

"I dalje bih volio znati koliko je ljudi u mom području trenutno zaraženo"

Praćenje broja slučajeva način je mjerenja prevalencije i stope incidencije virusa, što ljudima omogućuje da mijenjaju svoje ponašanje na temelju rizika, piše Fortune. Dok neke zemlje i epidemiolozi naglašavaju ideju da covid postaje endemski, glavni američki stručnjak za zarazne bolesti Anthony Fauci prošlog je tjedna kazao da virus još nije endemičan jer još uvijek jako remeti naše živote.

"I dalje mislim da bih volio znati koliko je ljudi u mom području trenutno zaraženo covidom, kako bih znao koliko trebam biti oprezan", rekao je epidemiolog Spector.

Malcolm Bennett, profesor zaraznih bolesti u veterinarskoj medicini na Sveučilištu u Nottinghamu, rekao je za Fortune da bi se praksa brojanja slučajeva trebala zadržati, ali da treba preispitati kako se te brojke interpretiraju i za što se koriste.

"Sugerirao bih da nije problem u brojanju, već u tome da znate što brojite", kaže Bennett.