KORONAVIRUS U HRVATSKOJ

Direktor Hrvatske turističke zajednice: Bookinga praktički nema

Direktor Hrvatske turističke zajednice: Bookinga praktički nema
Screenshot: HRT

TEMA današnjeg Otvorenog je budućnost hrvatskog turističkog sektora uslijed pandemije. 

Kako zadržati postojeća radna mjesta? Gdje će spas pronaći vojska sezonskih radnika? Kako će državni proračun sanirati nedostatak prihoda od turizma?

Svjetska turistička organizacija predviđa zasad pad prometa do 30 posto, prihod manji i do 450 milijardi američkih dolara.

Sudjeluju Gari Cappelli, ministar turizma, Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, Nino Dubretić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja, regije Dalmacija - Dubrovnik, Paško Klisović, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima - charter.

Razvoj događaja mogli ste pratiti uživo na Indexu. 

Ministar Gari Capelli se povodom Svjetskog dana zdravlja zahvalio turističkim radnicima. "Što vi budete bolje odradili, to ćemo mi bolje u turizmu", rekao je Capelli. 

"Kvartal koji se odnosi na sedmi, osmi i deveti mjesec je najbitniji, on ostvaruje 64 posto prihoda, to je oko 6,5 milijardi eura, po ovome što smo imali prošle godine, ako to uspoređujemo. Taj je najbitniji, ako to uspijemo uloviti, osmi, deveti mjesec, on bi već neke rezultate dao da bismo mogli ostvariti oko 25 do 30 posto prihoda u odnosu na prošlu godinu", rekao je Cappelli, koji je najavio i nove vladine mjere pomoći za treću fazu.

Dodao je da je Hrvatska kao auto-destinacija u određenoj prednosti pred zemljama koje su avio-destinacije.

Direktor HTZ-a rekao je kako je najvažniji treći kvartal. "Tu se ostvaruje 60% turističkog prometa. Drugi kvartal će vjerojatno biti na nuli, ali je nezahvalno predviđati", rekao je Staničić. 

Staničić smatra da je hrvatska prednost blizina naših ključnih emitivnih tržišta, a istaknuo je i važnost domaćih turista.

"Ljudi će biti jako oprezni u odabiru destinacija i prednost će imati bliske destinacije", dodao je. Naglašava kako će se raditi određene promotivne aktivnosti i tako jačati domaći turizam te ojačati domaće tržište. 

Ostojić o likvidnosti

"To je jako teško reći, to ovisi od kompanije do kompanije. Vladine mjere pomažu da turizam preživi i mi ih pozdravljamo. Međutim, očekujemo i daljnje mjere", rekao je direktor Hrvatske udruge turizma. 

"Nemamo realne osnove, pa ni pravo očekivati neku bajnu sezonu, moramo biti realni i spremni da počnemo raditi čim nam se ukaže prilika", rekao je Ostojić.

Direktor HTZ-a rekao je kako su najave za sezonu bile sjajne, ali da je pandemija sve uništila.

"Turoperatori su stali s aktivnostima i bookinga praktički nema", kaže Staničić. 

Obiteljski smještaj

Dubretić iz Zajednice obiteljskog smještaja kaže da je iznajmljivanje stalo. "Sezona bi mogla biti 70 posto lošija nego prošle godine", rekao je Dubretić. Kaže kako su trenutne mjere kozmetičke i da ih je vlada zanemarila. "Iznajmljivač je u određenom kontekstu i poduzetnik pa se zalažemo da mjere budu iste za i nas", dodao je. "Tražimo i kredit za likvidnost - većina iznajmljivača će biti ugrožena. Većina su umirovljenici i praktički postaju socijalni slučajevi", zaključio je Dubretić iz Zajednice obiteljskog smještaja.

"Tri ili šest bi značilo da je samo pitanje u kojem mjesecu će iznajmljivač prestati plaćati kredite. Ispod 12 mjeseci se nema što govoriti", rekao je Dubretić.

Cappelli je rekao da nije točno da su zanemarili obiteljski smještaj te dodao da je Ministarstvo turizma odmah otpisalo paušal turističke pristojbe prvih šest mjeseci za svih 108.000.

"164 milijuna kuna je otpisano, brisano, dakle za prvih šest mjeseci", rekao je Cappelli, dodajući da je njihova parola "nula ostvareno - nula će platiti". O moratoriju se razgovara", rekao je. Naglasio je da će se iznajmljivači koji su fizičke osobe razmatrati za moratorij kao i druge fizičke osobe.

"Uz Maltu imamo najbolje mjere od svih", zaključio je Capelli.

Situacija s charterima

Paško Klisović, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima - charter, rekao je da njihovi gosti troše više nego dvostruko više od prosječnih gostiju u turizmu.

"Naš gost troši puno više od običnog gosta. Nautika dosad nije spomenuta u općim mjerama, nautika je preskočena u par bitnih segmenata. Ono što je najbitnija stvar kod nas je da brodovi leže u marini, a to je i najveći trošak. Na razini cijele flote u Hrvatskoj pričamo o 30-35 milijuna eura obveza koje su dospjele ili dospijevaju u sljedećih par dana na nivou godine za sve charter tvrtke i njihova plovila", rekao je Klisović.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara