TIJEKOM posljednjih godina sve više kompanija i institucija prolazi kroz "zelenu" transformaciju kako bi povećale svoju održivost i smanjile ekološki otisak. Ova tranzicija nije samo pitanje izbora već nužnosti, s obzirom na to da se negativne posljedice klimatskih promjena mogu ublažiti jedino zajedničkom i koordiniranom akcijom.

Zelena tranzicija neizbježan je proces koji će obuhvatiti sve segmente društva. Ujedno je i ključna za postizanje globalnih ciljeva u borbi protiv klimatskih promjena, a temelji se na usvajanju ekološki prihvatljivih poslovnih praksi, optimizaciji resursa te smanjenju emisija štetnih plinova.

Klimatske promjene realnost su koju ne možemo negirati, a najviše pogađaju mlađe generacije koje će i najviše osjetiti posljedice onečišćenja planeta. Zajedničkim naporima situacija se može, ako ništa drugo, ublažiti. 

Mirovinski fondovi također svojim djelovanjem mogu pozitivno utjecati na zelenu tranziciju, ali isto tako valja spomenuti i obrnuti utjecaj klimatskih promjena na same fondove. Svakako stoji da pozitivnim ekološkim djelovanjem i održivim pristupom ne samo da osiguravamo kvalitetniji život budućim naraštajima već utječemo i na stabilniji mirovinski sustav, a ulaganjem u mirovinski fond pojedinci imaju priliku sudjelovati u oblikovanju održivije budućnosti.

Kako bismo doznali više o zelenoj ekonomiji, ulozi mirovinskih fondova u tome te postoje li kakva rješenja, razgovarali smo s Ivanom Terzić, direktoricom u Odjelu poslovnog savjetovanja kompanije KPMG u Hrvatskoj i stručnjakinjom za ESG (Environmental, Social i Governance) u sklopu serijala financijskog opismenjavanja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima. 

Uz pametna ulaganja moguća tri rješenja za uspješnu zelenu tranziciju

Inače, Terzić u svojem radu pomaže kompanijama u razvoju ESG inicijativa, uključujući usklađivanje s novim regulatornim zahtjevima i transformaciju poslovnih procesa kako bi postigli održive ciljeve, pa i naš razgovor započinjemo pitanjem što je točno ESG, zašto je bitan i zašto ga sve više gospodarskih subjekata prihvaća i primjenjuje u svom poslovanju. 

Terzić odgovara da je ESG koncept koji predstavlja okvir stvaranja održivog poslovanja u sektoru nefinancijskih društava (poduzeća) i financijskih institucija, a bavi se različitim nefinancijskim aspektima poslovanja, uključivo okolišna pitanja, društvene teme, kao i korporativno upravljanje. 

„Održivost u poslovanju“, objašnjava Terzić, „predstavlja jednu od ključnih sastavnica, ne samo zbog razvoja regulatornih zahtjeva u području održivosti i s time povezanog izvještavanja već i zbog potrebe integriranja ESG kriterija poslovanja, odnosno održivosti u operativni model i svakodnevno poslovanje. Sukladno postojećim trendovima taj pristup razmatra i očekivanja investitora i ključnih dionika na tržištu u pogledu primjene i provođenja mjera održivog poslovanja, uključivo ovdje i povratni utjecaj na industriju mirovinskih fondova.”

Što se događa u Hrvatskoj i što možemo očekivati?

Naglašava i kako primjena ESG okvira postaje neizbježna za poslovanje društava u Hrvatskoj, kako u financijskom, tako i nefinancijskom sektoru. „Integracija ESG-a u poslovnu praksu velikim je dijelom usmjerena kroz postavljanje regulatornog ESG okvira i inicijativa uspostavljenih u Europskoj uniji, a koje su primjenjive i za kompanije u Hrvatskoj. ESG razvoj može se promatrati s dva aspekta: održive prakse u privrednim društvima te održivo financiranje u financijskom sektoru”, kaže Terzić. 

„Održive prakse u kompanijama“, objašnjava, „bit će ugrađene kroz unaprjeđenja poslovnih modela i praksi, preispitivanje politika i ciljeva, kao i integriranje ESG-a u korporativnu strategiju i poslovanje s obzirom na obvezu transparentnosti o temama održivosti. Primjerice, CSRD regulativa o izvještavanju, koju je donio EU, definira sveobuhvatan okvir za pripremu izvještaja o održivosti poduzeća s nizom nefinancijskih objava i pokazatelja. Osim toga, ESG koncept ima za cilj identificirati i preusmjeriti tijekove kapitala prema ulaganjima u cilju poticanja takozvane „zelene ekonomije“ i projekata, odnosno stvaranja održivog rasta.” Terzić dodaje kako i financijski sektor sa svojom funkcijom u tome ima ključnu ulogu kroz alokaciju kapitala.

„Nizom pravila i pokazatelja u financijskoj industriji prati se usmjeravanje financijskih ulaganja u takozvane „zelene industrije“, primjerice kroz definiranu EU taksonomiju i one koje su usklađene s principima održivih poslovnih praksi. To je ujedno ono što je realno očekivanje i za mirovinske fondove u Hrvatskoj, odnosno za njihove ulagačke portfelje”, govori Terzić te dodaje da je orijentiranost investitora prema pitanjima povezanima s ESG-om zajedno s regulatornim i drugim interesima vidljivo već i na našem tržištu, na primjer kroz izdavanje „zelenih“, odnosno održivih obveznica.

ESG tranzicija i mirovinski fondovi u Hrvatskoj

Terzić je mišljenja da mirovinski fondovi kao jedan od ključnih aktera na hrvatskom tržištu kapitala također imaju ciljanu ulogu u ESG tranziciji. „Naime, izmjenom Zakona o obveznim mirovinskim fondovima u 2024. godini“, govori Terzić, „predviđene su obveze vezane uz praćenje i objavu podataka o rizicima održivosti i uspostavljanju okvira za olakšavanje održivih ulaganja, a u svrhu identificiranja rizika održivosti te promicanja održivih ulaganja. 

Uvođenje zakonskih obveza u Hrvatskoj posljedica je globalnih trendova u okviru kojih se ESG faktori uključuju u ulagačke odluke. Ovakve odluke s jedne strane imaju za cilj preusmjeravanje kapitala u održivije industrije i poslovne aktivnosti, a s druge strane otvara se mogućnost ulaganja u društva koja ostvaruju rezultate relevantne za zahtjeve ESG-a. Na primjer, prelazak na niskougljično gospodarstvo, poštivanje standarda dobrog korporativnog poslovanja i upravljanja i ostalo.”

Okvirno promatrajući portfelje mirovinskih fondova u Hrvatskoj, Terzić je mišljenja da oni, između ostalog, uključuju i ulaganja u velike lokalne kompanije koje u svom poslovanju koriste infrastrukturu i nekretnine (primjerice turistički, poslovni ili logistički objekti), što predstavlja energetski intenzivne aktivnosti. 

„U takvim industrijama mirovinski fondovi su ulagatelj koji uzima u obzir dugi horizont povrata. Pritom se ESG tranzicijom takva društva dodatno usmjerava na energetsku transformaciju, na bolje upravljanje resursima ili prema generiranju pozitivnog utjecaja na društvo”, objašnjava te dodaje da će osim toga mirovinski fondovi u ulozi ulagatelja očekivano nastaviti poticati poboljšanja u korporativnom upravljanju društava u svojim portfeljima. 

„U regiji i Hrvatskoj također je prisutna situacija u kojoj postoji veliki udio kompanija gdje su vlasnici ujedno i rukovoditelji, a s generacijskom promjenom u vlasništvu takvih kompanija otvaraju se i mogućnosti izlaska na burzu za takva društva. Kroz navedeno, mirovinskim fondovima se otvara mogućnost uključivanja i utjecaja na korporativno upravljanje i stvaranje investicijske politike rasta kroz promjene, uzevši pritom u obzir ESG aspekte”, zaključuje Terzić.

ESG pristup i mirovinski fondovi u zapadnim zemljama

Također dodaje kako održivo financiranje predstavlja sve prisutniji trend u razvoju investicijskih politika mirovinskih fondova, a ESG ulaganja su samo jedan od pristupa u promjeni poslovnih praksi i poslovnih politika općenito s ciljem smanjivanja emisija ugljičnog dioksida i očekivanja poboljšanja kroz različite druge aspekte poslovanja. „Pritom“, naglašava Terzić, „EU je vodeća regija u generiranju ESG imovine promatrano s globalne razine, pri čemu je razvoj regulative intenzivan.“ Daje i primjer da se to radi kroz označavanje održivih proizvoda, definiranje izvještajnih pravila i objave vezanih za održivost.  

Kada govorimo o praksi implementiranja ESG-a u industriji fondova, Terzić objašnjava da su one raznolike, od razvoja investicijskih politika i strategija s elementima ESG-a, do analiza koje uključuju ESG faktore. „Postojeći pristupi, između ostalog, uključuju ESG integraciju, tj. sustavno uključivanje ESG pitanja u investicijske analize i odluke. Također se često primjenjuje i strategija izlaska ili isključivanja financiranja nekih kritičnih industrija kao jedan od pristupa ESG-u”, kaže Terzić te dodaje kako trendovi pokazuju da glavne investicijske teme u području održivih ulaganja predstavljaju dekarbonizacija i obnovljivi izvori energije, uz društveno odgovorno poslovanje. 

„Primjerice, prema dostupnim podacima Pensions Europe, u Nizozemskoj gotovo svi mirovinski fondovi specifično uključuju klimatske promjene u svoje investicijske politike, dok nekoliko mirovinskih fondova već mjeri smanjenje ugljičnog otiska u svrhu ostvarivanja net zero cilja do 2050. Također, fondovi počinju stvarati i očekivanja o generiranju pozitivnih (mjerljivih) učinaka te se od njih očekuje ne samo isključivanje djelatnosti kao što su duhan, oružje, loše radne prakse i onečišćenje okoliša, već se očekuje i ciljanje pozitivnog utjecaja na okoliš, društvo i upravljanje”, govori Terzić. 

Tri rješenja kako da postanemo energetski učinkovitiji

Za kraj Terzić daje i tri savjeta kako mirovinska društva i financijske institucije mogu doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena ne samo kroz ulaganja već i kroz vlastito poslovanje. “Implementacijom mjera za postizanje bolje energetske učinkovitosti kao što su optimizacija korištenja energije, prelazak na obnovljive izvore te smanjenje potrošnje resursa smanjuje se takozvani ekološki „otisak“ društva”, govori Terzić.

Također dodaje da tipični primjeri poboljšanja energetske učinkovitosti kroz vlastite aktivnosti predstavljaju rad u zgradama s visokom energetskom efikasnošću, opremanje prostora kroz održive renovacije, primjerice ugrađivanje solarnih panela, racionalnije korištenje energije i papira u svakodnevnom radu te prijelaz s korištenja fizičkih servera na cloud-based servere.

Kao zaključak, važno je napomenuti da inicijative društava (i nefinancijskih i, u ovom slučaju, financijskih) svakako trebaju uključivati jedan sveukupni pristup održivom poslovanju, odnosno kombinaciju različitih održivih mjera, kako u vlastitim aktivnostima, tako i u lancu vrijednosti. 

Tko je Nika?

Nika je glavna junakinja serijala o financijskom opismenjavanju PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. koja od 2020. godine na jednostavan i pristupačan način približava široj javnosti ključne informacije o mirovinskom sustavu i štednji, mirovinskim fondovima te potrebi individualne brige za svoju mirovinu. U ovogodišnjem serijalu Nika istražuje kako razni društveni fenomeni utječu na mirovinski sustav, dodatno potičući razumijevanje i svijest o ovoj važnoj temi

Sponzorirani sadržaj donose Index i PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. u skladu s najvišim profesionalnim standardima.