OD IDUĆEG utorka vozače bi na benzinskim postajama mogle dočekati više cijene goriva. Prema neslužbenim informacijama, poskupljuju sve vrste goriva, a dizel bi mogao dosegnuti povijesno najvišu razinu u Hrvatskoj. To su cijene koje će vrijediti ako Vlada ne intervenira, javlja RTL.

Ako ne bude Vladine intervencije, cijena litre eurosupera trebala bi porasti za jedan cent i iznositi 1,74 eura. Eurodizel bi poskupio za deset centi, pa bi mu nova cijena bila 1,95 eura po litri. Najveći rast cijene predviđa se za plavi dizel, koji bi trebao poskupjeti za 11 centi na 1,51 euro.

Ako vlada ne donese drugačiju odluku, cijena dizela od 1,95 eura po litri bila bi najviša zabilježena u povijesti Hrvatske. Dosad je Hrvatska imala jedne od nižih cijena goriva u Europi, no to bi se od idućeg tjedna moglo promijeniti.

Zašto cijene nafte i dizela naglo rastu?

Pozadina novog udara na džepove vozača leži u globalnim poremećajima izazvanim ratom SAD-a protiv Irana, koji već mjesecima potresa svjetsko energetsko tržište. Situacija je dodatno eskalirala nakon napada dronovima na saudijski naftovod Istok-Zapad, ključnu alternativnu rutu za transport sirove nafte nakon što je plovidba kroz Hormuški tjesnac postala nesigurna. Cijene barela tipa Brent zbog toga su skočile iznad 100 dolara, a pojedine isporuke u Europi premašile su i 120 dolara.

Kako je  upozorio energetski stručnjak Davor Štern, poskupljenja nisu samo posljedica fizičkog manjka goriva, nego ponajprije burzovnih špekulacija. "Mi slijedimo tržišta, a tržišta rade što rade. Burze su se opet vratile svojim tradicionalnim kladioničarskim metodama – nije toliki stvarni nedostatak dizela koliko su očekivanja da ga neće biti potjerala cijenu prema gore", objasnio je Štern.

Što može napraviti Vlada? Puno, ali...

Kad god cijene goriva na crpkama značajno porastu, prvo pitanje građana glasi - zašto država ne spusti namete? U svakoj litri goriva koju vozači natoče u Hrvatskoj državni nameti - fiksna trošarina i PDV - čine više od trećine ukupne cijene.

Pritom Hrvatska ima opću stopu PDV-a od čak 25 posto, jednu od najviših u cijeloj Europskoj uniji, koja se k tome obračunava na ukupan iznos nakon što je u njega već uračunata trošarina. Drugim riječima, država sustavno naplaćuje porez na porez. Kako cijena sirovine na burzama raste, tako proračun automatski ubire sve više novca od PDV-a po svakoj prodanoj litri, a da ministri ne moraju povući ni jedan potez.

Iako se vladajući redovito brane tvrdnjama da su im ruke vezane europskim direktivama o minimalnim trošarinama i da su prostor za intervenciju već iskoristili, stvarni razlog odbijanja većeg poreznog rasterećenja leži u navici punjenja državne blagajne. Trošarine i porezi na energente donose stotine milijuna eura čistog, sigurnog i brzog prihoda koji državi služi za financiranje golemog javnog sektora, rasta administracije i političkih kompromisa.

Već godinama se oslanjaju na isti trik

Svaka ozbiljnija rasprava o tome da se država trajnije odrekne dijela tog novca prekida se tezom o "proračunskoj rupi", iako bi se taj manjak bez problema mogao nadoknaditi racionalizacijom javne potrošnje, rezanjem neproduktivnih troškova i smanjivanjem preglomaznog državnog aparata. Umjesto da krene tim putem, vlast radije štiti proračunske prihode na teret standarda građana i poslovanja gospodarstva.

Zato se Vlada već godinama primarno oslanja na najjeftiniji politički manevar: pritisak na trgovačke marže distributera. No marže čine tek manji dio konačne cijene goriva, a njihovo administrativno rezanje male privatne crpke gura prema rubu isplativosti i stvara opasnost od zatvaranja pojedinih prodajnih mjesta. Prebacujući teret na trgovce i kupce, država zadržava vlastiti lavovski dio u svakom računu, dok istovremeno građanima servira priču kako čini sve što je u njezinoj moći.

Vlada na svakom valu poskupljenja ubire sve više novca po litri

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rast cijena nafte pravda isključivo krizom oko Hormuškog tjesnaca i globalnim poremećajima, tvrdeći da Vlada vješto koristi alate koji su joj na raspolaganju i da Hrvatska unatoč poskupljenju ima najjeftinije gorivo u regiji.

"Sigurnost opskrbe dolazi u pitanje ako se ne prate burzovni trendovi. Odluke vlade su izbalansirane kako ne bi ugrozile sigurnost opskrbe, a da opet naftni derivati budu priuštivi", poručio je Šušnjar, ponavljajući kako je Hrvatska već iskoristila iznimku EU-a i spustila trošarine ispod propisanog europskog minimuma. No ministar pritom prešućuje da država na svakom novom valu poskupljenja kroz PDV ubire sve više novca po svakoj litri, dok teret krize u praksi gotovo u cijelosti prebacuje na leđa građana i rezanje marži distributera.

Ekonomistica: Vlada više gotovo da nema prostora za pomoć

O tome ima li država uopće mehanizme kojima bi zaustavila ovaj rast, za Index je govorila profesorica Marijana Ivanov s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Upozorava da su geopolitičke okolnosti izrazito nepovoljne te da Vladi ponestaje instrumenata kojima bi amortizirala nove udare.

"Mislim da je prostor za sprječavanje daljnjeg rasta cijena goriva prilično ograničen. Kod trošarina ga gotovo i nema, posebno kod dizela, dok je i kod benzina vrlo uzak. Načelno je moguće smanjiti stopu PDV-a na gorivo, ali to ne bih sugerirala, čak ni radi izbjegavanja učinka prelijevanja na cijene drugih proizvoda.

Tim više što su državne financije pod pritiskom rizika većeg deficita. Potražnja općenito slabi ili raste sporije, pa ni veća inflacija ne mora nužno pridonijeti većem punjenju proračuna, a postoji i niz faktora koji stvaraju pritisak na strani javnih rashoda.

Treća mogućnost je snižavanje marži, odnosno premija distributera, ali znamo da su za male distributere i ove razine neodržive. Kada pogledamo kako se cijene goriva kreću u drugim državama, kod nas je njihov rast doista znatno ublažen mjerama Vlade", objasnila je.