SUTRA značajno padaju cijene benzina i dizela. Naime, vlada je danas donijela Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata.

>> Vlada objavila nove cijene goriva, benzin pada ispod 10 kuna

Od sutra će tako cijena litre benzina iznositi 9.63 kune po litri (smanjenje od 0.97 kn/l), a litra dizela koštat će 10.84 kune (smanjenje 0.75 kn/l). Litra plavog dizela stajat će 7.20 kuna (smanjenje 0.75 kn/l). Benzin će nakon dugo vremena ponovo biti ispod deset kuna.

"Najviše maloprodajne cijene, kao i do sada, računaju se po formuli prema osnovnoj cijeni fosilnog goriva u prethodnom 14-dnevnom razdoblju, s ograničenom maržom od 0.65 kn/l za dizelsko i benzinsko gorivo te 0.40 kn/l za plavi dizel, a u iznosu 6.20 kn/kg smjesa propan–butan za boce, odnosno 2.80 kn/kg za velike spremnike", objavila je vlada.

Dekanić: Suvremeni dizel je bez štetnih dodataka, teže ga je proizvesti

Energetskog stručnjaka Igora Dekanića pitali smo zašto je u posljednje vrijeme dizel generalno značajno skuplji od benzina. On govori da su za to zaslužna dva razloga.

"Prvi razlog je tehničke prirode. Suvremeni dizel je, praktički, bez sumpora i bez štetnih dodataka. Kao takav, kompleksnije je gorivo koje je teže proizvesti nego što je to slučaj sa suvremenim benzinom.

Dizelsko gorivo danas mora biti super čisto, to ljudi zaboravljaju. Tu su pumpe visokog pritiska kojima se ubrizgava dizelsko gorivo u cilindre. To nisu motori koji su bili prije pedesetak godina. Zato je dizelsko gorivo već nekoliko godina skuplje od benzina. Sve se to zaboravlja", rekao je on.

"Postalo je predmet špekulacije"

Rekao je više i o drugom razlogu zbog čega je dizel skuplji od benzina.

"Očigledno je u ovoj energetskoj krizi ono postalo predmet špekulacije više nego benzin i to u više europskih zemalja. Teško je dokučiti zašto, ali pretpostavljam da je razlog to što se pretpostavlja da će dizelska goriva imati manju elastičnost u potrošnji.

Ne zaboravimo da se dizel osim za osobni prijevoz koristi i za komercijalni prijevoz, a benzin skoro samo za osobni prijevoz. Zato se više špekulira o dizelskom gorivu, to je samo osjećaj, nemam tu precizne podatke i mjerenja, kao što ih uostalom nitko i nema", dodaje.

I dalje je isplativija opcija

Ipak, unatoč većoj cijeni, dizel je i dalje isplativije gorivo.

"Ako se više vozite, manja je potrošnja dizelskih goriva. Motor jedne srednje limuzine od pet metara, nekakav Ford, Opel ili Mercedes, on troši pet-šest litara dizela, a benzinac troši sedam-osam litara benzina. Istovremeno, dizelski motori skuplji su za održavanje. Svatko tu treba naći neku svoju računicu prema načinu vožnje", kazao je Dekanić.

Odgovorio je na pitanje oko predviđanja po pitanju daljnjeg spuštanja cijena goriva. "Doći će do pada cijena ako bi došlo do prestanka rata u Ukrajini ili čak do pregovora. To je osnovni osjećaj. Treba poraditi na prestanku ratu. Treba nam jedan aktivni Henry Kissinger kao prije naftne krize 1973. godine", rekao je.

Pitamo ga kako je onda sad došlo do pada cijene goriva ako prestanak rata u Ukrajini nije na vidiku.

"Zbog naznaka i očekivanja recesije. Ekonomske cijene se ne formiraju na stvarnim odnosima, nego očekivanjima. U SAD-u, ali i u Europi je visoka inflacija, u istočnoj Aziji se očekuje recesija i zbog novog naleta epidemije covida. Kako se očekuju recesija i stagnacija tako se očekuje smanjenje potražnje za energijom i energentima", rekao je.

Stručnjaci: Dizel će biti isplativiji u sljedećoj dekadi

Naftni konzultant Jasminko Umičević još ranije je za Index rekao više o prosječnoj potrošnji.

"Prosječna potrošnja vam je ovakva - dizel između 70 i 75 posto, benzin od 25 do 30 posto. Dakle, taj vam je odnos i u proizvodnji i u potrošnji u Europi i u razvijenim zemljama svijeta. Više od 60 posto tog dizela potroše kamioni, brodovi i željeznica, potroši se u transportu.

Najveći potrošač dizela je industrija. Za automobile imate hibride i električne automobile, to je sigurno dugoročna perspektiva, ali nemate takve kamione koji će prevesti 600-700-800 kilometara. Takvih baterija nema. Hoće li dizel i dalje biti isplativiji? Hoće, sigurno u idućoj dekadi", rekao je.

Energetski stručnjak Davor Štern na pitanje o rastu cijena dizela i njegovoj dugoročnoj isplativosti odgovara:

"To se mijenja u kontekstu vremena. Dizel je isplativiji od benzina, ali u međuvremenu se kroz modernizaciju rafinerija dobilo sve više bijelih i uvjetno čišćih proizvoda. Manja je količina dizela, pa je došlo do njegove više cijene", govori nam Štern.

"Ona nije toliko osjetna. Dizel ima svoje prednosti i nedostatke, vozim i benzinca i dizelaša pa znam procijeniti. Draži mi je dizelaš, poboljšani su u odnosu na benzince, tiši su, imaju veći okretni moment, imaju svoje prednosti. Dizel i dalje troši manje od benzinca i tu ostaje njegova prednost", kaže naš sugovornik.

"Problem s dizelom jest da se dizelašima ne dopušta ulaz u neke glavne gradove i u strogi centar jer se dizel smatra prljavijim gorivom, što nije jer kroz preradu nafte taj, nazovimo ga, CO2 i ostali štetni sastojci izađu kroz dimnjak rafinerije i ne idu kroz auspuh automobila. Cjenovno, dizel neće postati neisplativ, ali u odnosu na okoliš dizelaši mogu biti proskribirani u većim gradovima", zaključuje Štern.