DUGOTRAJNI sudski postupci, sukobi među roditeljima i loša suradnja institucija mogu dovesti do toga da djeca nakon razvoda izgube redovit kontakt s jednim od roditelja. Na to je upozoreno na današnjoj tematskoj sjednici saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport, na kojoj se raspravljalo o problemima ostvarivanja zajedničke roditeljske skrbi.

Sudionici su upozorili da se postupci koji se tiču djece često predugo rješavaju te da sustav ne reagira dovoljno brzo kada postoji opasnost od prekida odnosa djeteta s roditeljem. Istodobno su istaknuli da je potrebno bolje prepoznavati obiteljsko nasilje i osigurati zaštitu djece tijekom razvoda.

"Posljedice se najčešće prelamaju preko djece"

Predsjednica saborskog Odbora Vesna Vučemilović rekla je da dugotrajni postupci, nedostatna suradnja institucija i otežana komunikacija među roditeljima mogu ozbiljno utjecati na djecu.

"Sve to može dovesti do situacija u kojima dijete postupno gubi redovit i kvalitetan odnos s jednim od roditelja, a takve posljedice se najčešće prelamaju preko djece", rekla je Vučemilović.

Klinička psihologinja i psihoterapeutkinja Gordana Buljan Flander upozorila je da neopravdani prekid odnosa s roditeljem treba prepoznati kao problem koji može utjecati na djetetov razvoj.

Predložila je uvođenje osobe koja bi pratila svaki slučaj od trenutka kada dijete uđe u sustav te koordinirala rad institucija kako postupci ne bi trajali predugo.

Naglasila je da prava i potrebe djeteta moraju imati prednost pred interesima roditelja.

Dijete ovisi o tome mogu li se roditelji dogovoriti

Profesorica Aleksandra Korać Graovac s Pravnog fakulteta u Zagrebu upozorila je na probleme u primjeni propisa o roditeljskoj skrbi.

Smatra da se odgovornost oba roditelja mora promatrati kroz prava i najbolje interese djeteta, a ne kao povlastica koju roditelji ostvaruju nakon razvoda.

Prema njezinoj ocjeni, dio sudske prakse nije usklađen sa zakonodavnim promjenama donesenima od 2019. godine. Zbog toga nastaju pravna nesigurnost i neujednačene sudske odluke, a pojedini sporovi završavaju i pred Vrhovnim sudom.

Upozorila je da ostvarivanje zajedničke roditeljske skrbi u praksi i dalje često ovisi o tome hoće li roditelji uspjeti postići dogovor.

Pravobraniteljica zaprimila 533 predstavke

Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić iznijela je podatke o pritužbama povezanima s roditeljskom skrbi.

Tijekom 2025. godine njezin je ured zaprimio 533 predstavke. Od toga se 361 odnosila na ostvarivanje roditeljske skrbi, 117 na ograničavanje ili oduzimanje prava na roditeljsku skrb, a 55 na uzdržavanje djece.

Upozorila je da su u slučajevima ozbiljno narušenih roditeljskih odnosa često ugrožena i druga prava djece, uključujući pravo na izražavanje mišljenja, zdravstvenu skrb, obrazovanje i privatnost.

Većina djece nakon razvoda živi s jednim roditeljem

Na sjednici su predstavljeni i rezultati istraživanja provedenog 2023. godine u 17 europskih država.

Prema tim podacima, 12 posto djece razvedenih roditelja živi u modelu ravnopravno podijeljene skrbi, a 8.2 posto u modelu nejednako podijeljenog stanovanja kod oba roditelja.

Najveći dio, 79.3 posto, živi u tradicionalnom modelu u kojem dijete pretežno stanuje s jednim roditeljem.

Katkić Stanić naglasila je da činjenica da dijete stanuje s jednim roditeljem ne znači da drugi roditelj gubi svoja prava i obveze.

"Roditeljima je potrebno naglašavati kako je roditeljska skrb u pravilu zajednička, pri čemu stanovanje djeteta s jednim roditeljem ne umanjuje prava i dužnosti drugog roditelja. Stoga je nužno naglašavati značaj oba roditelja te poticati i modelirati uključivanja oba roditelja u život djeteta nasuprot odrastanju u atmosferi sukoba i neprijateljstava", poručila je.

Predlažu osnivanje posebnih obiteljskih sudova

Predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež Lana Petö Kujundžić podsjetila je da se već godinama predlaže osnivanje specijaliziranih obiteljskih sudova i sudova za mladež.

Takvi sudovi djeluju u pojedinim europskim državama, a njihov bi cilj bio brže i kvalitetnije rješavanje predmeta koji se odnose na djecu i obiteljske odnose.

Petö Kujundžić upozorila je i na nedostatak odgovarajućih edukacija obiteljskih sudaca iz područja maloljetničkog prava.

Pozvala je nadležna ministarstva da provedu organizacijske promjene kojima bi se poboljšala zaštita djece u pravosudnom sustavu.

Više sudionica podržalo je i jačanje obiteljske medijacije kako bi roditelji lakše postizali dogovore o skrbi, a broj dugotrajnih sudskih sporova bio manji.

Socijalni radnici upozoravaju na prikriveno nasilje

Predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić upozorila je da su posebno zahtjevni razvodi obilježeni dugotrajnim i intenzivnim sukobima roditelja.

"Najveći izazov socijalnih radnika prilikom rada na ravnopravnom roditeljstvu su roditeljski sukobi visokog intenziteta, koji su dodatno obilježeni nerijetko prešućenim nasiljem u obitelji, a kako bi se što prije realizirao razvod braka, pri čemu dijete padne u drugi plan, što za posljedicu ima višestruke, ozbiljne posljedice", istaknula je.

Karačić je tako upozorila da se iza pojedinih roditeljskih sukoba može skrivati obiteljsko nasilje, koje zahtijeva poseban pristup i zaštitu djeteta.

Predsjednica Obiteljskog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu Valentina Vedrina Parlov također je upozorila na porast razvoda obilježenih intenzivnim sukobima i nasiljem u obitelji.

Podržala je dodatnu specijalizaciju sudaca i osnivanje obiteljskih sudova.

Ministarstvo zdravstva: Potrebno je raditi i s roditeljima

Državna tajnica Ministarstva zdravstva Željka Josić naglasila je da je prevencija ključna za zaštitu djece tijekom roditeljskih sukoba.

"Ako tretiramo samo djecu, a roditelje ne, mislim da nećemo postići ono što zapravo želimo, a to je zdravo okruženje za naše dijete s ciljem stabilnog razvoja u osobu koja će biti bitan čimbenik u društvu", rekla je Josić.

Na sjednici je upozoreno i na nedostatak sudskih vještaka te slab interes mlađih kadrova za rad na predmetima iz područja obiteljskog i maloljetničkog prava.

Saborski Odbor za obitelj, mlade i sport na temelju iznesenih podataka pripremit će zaključke i preporuke koje će dostaviti nadležnim institucijama.