NA PITANJE kad bi se u Hrvatskoj ponovno mogle otvoriti škole, šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak danas je ustvrdio da "nastava online ide dobro i nema razloga da se godina ne završi tako", a uz to je dodao i da on sam predaje na fakultetu pa je upoznat s tim da se nastava dobro odvija. Da se online nastava dobro odvija poručuje i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, koja tvrdi da su reakcije većine na online nastavu uglavnom pozitivne.

Ove godine je gotovo duplo više slučajeva nasilja nad djecom nego lani

No, istovremeno, dok škole ne rade, u Hrvatskoj trenutno živi veliki broj djece koja su zatvorena u četiri zida s roditeljima koji ih zlostavljaju i fizički i psihički, a koja zbog zatvorenih škola ne mogu o tome razgovarati sa svojim učiteljima odnosno pedagozima i školskim psiholozima.

Index je zatražio od MUP-a najnovije podatke o nasilju nad djecom, a podaci pokazuju da se u odnosu na lani povećao broj takvih slučajeva. U prva tri mjeseca ove godine zabilježeno je 569 kaznenih djela Povrede prava djeteta u odnosu na 326 takvih kaznenih djela 2019. godine, doznajemo iz MUP-a. 

"U odnosu na statističke pokazatelje u području kaznenopravne zaštite djece i bliskih osoba, u prva tri mjeseca 2020. godine zabilježili smo ukupno 1.745 kaznenih djela što je u odnosu na isto razdoblje 2019. godine porast za 8 posto. Najveće povećanje bilježimo kod kaznenog djela Povreda djetetovih prava, u prva tri mjeseca ove godine zabilježili smo 569 kaznenih djela u odnosu na 326 kaznenih djela 2019. godine", stoji u odgovoru MUP-a za Index.

U MUP-u ističu kako se sva postupanja vezana uz dojave nasilja u obitelji te nasilja nad djecom i nadalje provode prioritetno i žurno.

"Svjesni smo da u slučajevima narušene obiteljske dinamike ova situacija može utjecati na povećanje rizika od nasilja u obitelji osobito prema ranjivim članovima obitelji: djeci, osobama starije životne dobi i osobama s invaliditetom. Stoga se dojave nasilja u obitelji smatraju najrizičnijim intervencijama koje ne trpe odgodu, neovisno o drugim ugrozama", ističu u MUP-u.

U tom smislu nadležna ustrojstvena jedinica Ravnateljstva policije dostavila je, ističu, svim policijskim upravama raspis vezano uz rizike s kojima se suočavamo u uvjetima poduzimanja mjera u suzbijanju covida-19, posebno naglasivši da su i u ovim izvanrednim okolnostima, postupanja povodom dojava ili saznanja o izloženosti djece fizičkom, seksualnom zlostavljanju ili drugom ugrožavajućem ponašanju pored dojava o trenutnoj izloženosti nasilju u obitelji, prioriteti koji zahtijevaju žurno poduzimanje mjera sprečavanja daljnjeg zlostavljanja i zaštite žrtava.

MInistarstvo obitelji: Nema porasta nasilja

I dok smo iz MUP-a dobili odgovor koji jasno pokazuje porast nasilja nad djecom, iz Ministarstva obitelji i socijalne politike su nam odgovorili da su "svjesni svih rizika, iako ni policijska statistika i dosadašnja postupanja centara za socijalnu skrb ne govore o porastu nasilja u obitelji".

Navode kako su oni poslali priopćenje o postupanju u situaciji pojačanog rizika od nasilja u obitelji i zlostavljanja i zanemarivanja djece zbog pojačanih mjera izolacije radi suzbijanja epidemije covid-19.

"U priopćenju je upućen javni apel svim građanima, članovima obitelji, susjedima, prijateljima u zaštiti potencijalnih žrtava nasilja i da prijave sumnju na nasilje na način da u situacijama kad prepoznaju znakove, situacije ili ponašanja koja mogu ukazivati da je osoba izložena nasilju žurno prijave. Objavljene su i preporuke i informacije za potencijalne žrtve kako se ponašati u situacijama pojačanog rizika za izloženost nasilju na način da su dane upute što mogu učiniti za svoju sigurnost, kako prepoznati situacije i ponašanja koja mogu dovesti do eskalacije sukoba, da je nužno napraviti krizni plan sigurnosti koji uključuje kontakt policije, susjeda, članova obitelji i dr. bliskih osoba, da se sa članovima obitelji i drugim bliskim osobama dogovori „sigurna riječ“ kojom bi žrtva upozorila da je u opasnosti i da se spremi torba s osnovnim stvarima, mobitel i dokumenti u slučaju nužnosti bijega iz prostora", stoji u odgovoru Ministarstva demografije, obitelji i socijalne politike.

Centri za socijalnu skrb formirali su, navode, krizne timove za krizne intervencije koji i u situacijama kada je ugrožena sigurnost i život (nasilje u obitelji, zlostavljanje i zanemarivanje djece) žurno po dojavi izlaze na teren i poduzimaju sve potrebne mjere u skladu s ovlastima i pravilima struke.

Ministarstvo obitelji: Ukupni kapacitet smještaja u skloništima iznosi 292 mjesta

Ističu kako su Centri osigurali 24-satna dežurstva radi postupanja u žurnim i neodgodivim situacijama kakve predstavljaju situacije nasilja u obitelji te da obiteljski centri pružaju usluge savjetovanja i pomaganja žrtvama obiteljskog nasilja, a rad savjetovališta odvija se putem elektroničkih medija i/ili telekomunikacijskih sredstava (Skype, WhatsApp, Viber, Zoom i sl.).

"Stručnjaci u centrima za socijalnu skrb odlaze na teren i provode pojačanu kontrolu i praćenje obitelji u riziku koje su već u tretmanu, centri će osigurati žrtvi nasilja žuran smještaj kad je to potrebno, a osiguran je dovoljan broj mjesta u skloništima za žrtve nasilja u obitelji", navode u Ministarstvu.

Od ukupnog broja skloništa Ministarstvo, navodi, kontinuirano financijski podupire rad njih 17, a u tijeku je osnivanje skloništa u preostalim županijama, tako da je cijelo područje RH regionalno pokriveno.

"Napominjemo da se kontinuirano, na tjednoj bazi prati popunjenost raspoloživih kapaciteta skloništa u odnosu na ukupni kapacitet, kako bi se u slučaju potrebe osigurali dodatni smještajni kapaciteti. Ukupni kapacitet smještaja u skloništima iznosi 292 mjesta, a s danom 10. 4. 2020. je smješteno 192 korisnika (žena i djece). U odnosu na popunjenost, slobodnih ima 100 mjesta za smještaj u skloništima na području cijele RH, što bi značilo da je trenutno ukupna popunjenost oko 65%. Financijska potpora radu skloništa od strane Ministarstva je osigurana i kontinuirana", kažu u Ministarstvu.

Buljan Flander: Neka djeca proživljavaju najgore trenutke jer su izložena zlostavljanju oba roditelja

Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Gordana Buljan Flander za Index je pak rekla da su u trenutku epidemije koronavirusa brojna djeca zatvorena doma sa svojim zlostavljačima.

"Ta su djeca zatvorena sa zlostavljačima, ne mogu zvati Hrabri telefon jer bi ih roditelji čuli, a ono što se sad događa je da su brojna djeca izložena zlostavljanju ne samo jednog, nego od oba roditelja jer je puno rizičnih faktora, od nezaposlenosti roditelja, neizvjesnosti, izoliranosti djece od ostatka svijeta. Roditelji svoj bijes iskaljuju na najslabijem članu obitelji - djetetu. Djeca tako proživljavaju najgore trenutke jer su izložena zlostavljanju oba roditelja pa se ne mogu nijednom od njih požaliti i to je još gore. Upravo zato trebamo apelirati na hrabrost i odgovornost susjeda da reagiraju i prijave ako čuju nasilje jer svi mi moramo biti glas te djece", kazala je za Index Gordana Buljan Flander.

Navodi kako se u ovom trenu događa još jedan vid nasilja i to kod djece razvedenih roditelja koji su imali visoko konfliktne razvode.

"U ovom trenu su osim fizičkog, mnoga djeca izložena i psihičkom nasilju. Roditelji koji su i inače manipulativni sad koriste situaciju da djeci zabrane viđanje s drugim roditeljem, a prema našim informacijama, ne daju im čak ni kontakt putem Skypea, WhatsAppa i drugih platformi kako bi se dijete s drugim roditeljem vidjelo putem videopoziva", kazala je za Index Gordana Buljan Flander.

Pokrenuta kampanja "Iza ovih vrata živi Mia"

Njena je Poliklinika zajedno s MUP-om i agencijom Degordian pokrenula kampanju "Iza Vrata", koja ima za cilj osvijestiti sve građane da prijavljuju nasilje koje se događa u njihovoj blizini, posebno prema najmlađima.

Mia, kako u kampanji nazivaju djevojčicu iza zatvorenih vrata, svakodnevno se susreće s nasiljem u obitelji, a takvih Mija, poručuju iz Ravnateljstva policije, "među nama ima više nego što mislimo i ne smijemo ih ostaviti samima".

Voditeljica Odjela za maloljetničku delinkvenciju i kriminalitet na štetu mladeži Anita Matijević ističe da Ravnateljstvo policije, u uvjetima poduzimanja mjera zaštite od koronavirusa i socijalne izolacije, posebno vodi računa o mogućoj eskalaciji nasilja nad djecom.

Navodi kako je sprječavanje nasilja nad djecom i obitelji jedan od prioriteta i rizika na koje je policija usmjerena.

"Nasilje nije privatni problem obitelji, nego globalni izazov našeg društva, a odgovornost za sprječavanje imamo svi koji znamo za njega, osobito sada kada neke žrtve nemaju priliku same potražiti zaštitu", naglašava Matijević.

Stoga moli sve građane da policiji, sada više nego ikada, budu partneri koji kada primijete rizik, prijetnju za sigurnost djeteta ili ranjivih članova obitelji reagiraju i dojave im svoja saznanja ili sumnje.

MUP: Nazovite 192 kad iz drugog stana čujete vikanje, plač, lomljenje stvari i poziv u pomoć

Napominje da policija po dojavama ili saznanjima o izloženosti djece zlostavljanju postupa žurno te ima i koristi mehanizme zaštite žrtava, "stoga ukoliko iz drugog stana čujete vikanje, plač, lomljenje stvari i poziv u pomoć - nazovite 192, vaš poziv može spasiti nečiji život".

"Vrata svih institucija koja inače alarmiraju oko različitih oblika nasilja nad djecom su zatvorena", upozorio je Ivan Tušek iz agencije Degordian i građane pozvao da obrate pozornost na djecu u njihovoj blizini.

Gordana Buljan Flander je za Index rekla da je Poljska preuzela njihovu kampanju "Iza vrata" i da su u pregovorima i s Vijećem Europe i Europskom komisijom da i ostale članice EU preuzmu kampanju. A ova se kampanja od danas nalazi i na portalu Europske mreže za prevenciju kriminaliteta.

Vanja Slijepčević Saftić, zamjenica ravnateljice Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, rekla je da se postavlja pitanje sigurnosti djece u obiteljima u kojima je od ranije postojalo obiteljsko nasilje.

Nekima je dom najopasnije mjesto na svijetu

Za tu je djecu koja žive u nasilnim obiteljima, navodi, najopasnije mjesto na svijetu dom.

U vrijeme koronavirusa karantenski stil života, ističe, povećava rizik sigurnosti u domu koji pogađa obiteljsko nasilje.

Takva iskustva, navodi, nesistematizirano već postoje u Kini, gdje je osnovan pokret #AntiDomesticViolenceDuringEpidemic na platformi Sina Weibo. U magazinu Sixth Tone, Wan Fei, osnivač neprofitne udruge protiv nasilja, navodi da se broj nasilja u obitelji od početka epidemije u Kini gotovo udvostručio.

"U našim okolnostima, mogućnost izlaska na teren, kao jedne od osnovnih funkcija Centara za socijalnu skrb i posljedične nemogućnosti procjene stanja, značajno je limitirana. Uobičajeno je da žrtve nasilja imaju tendenciju odgađanja prijave zlostavljanja, nerijetko čekajući da zlostavljač ode iz doma na posao ili negdje drugdje, skrivajući istinu od prijatelja, rodbine i drugih poznatih ljudi. U ovim okolnostima potpune promjene dnevnoga ritma, takav scenarij je u cijelosti onemogućen", kaže dr. Slijepčević Saftić.

Apel odvjetnica da se zaštite žrtve nasilja

Index je razgovarao i s odvjetnicom Nevenkom Mrčelom, koja je zajedno s kćeri, također diplomiranom pravnicom uputila apel državnim institucijama da krenu u zaštitu žrtava obiteljskog nasilja.

Njihov apel, uz suglasnost autorica, prenosimo u cijelosti.

"U svjetlu aktualizacije teme obiteljskog nasilja u vrijeme pandemije virusa Sars-cov 2, odnosno korona virusa, obraćamo vam se kao pravnici koji su dio ili cijele svoje karijere posvetili bavljenju obiteljskim pravom. Kao takvi, u poziciji smo da možemo prepoznati mane sustava u borbi protiv nasilja u obitelj inače, a naročito u jeku borbe protiv pandemije.

Žrtvama obiteljskog nasilja svakodnevica doma je borba za život, a uslijed pandemije korona virusa, mogućnosti za preživljavanje su im drastično smanjene. Zaštita žrtava nasilja u Republici Hrvatskoj nije sistemski riješena na zadovoljavajući način ni inače, a navedeno posebno dolazi do izražaja u ovakvim, izvanrednim, situacijama.

Svjesni smo da su prioriteti u cijelom svijetu pomaknuti i promijenjeni. No, jednako kao što je borba protiv korona virusa borba na život i smrt, tako je i borba protiv nasilja. Žrtva koja je strogo poštujući mjere ubijena od svog partnera odnosno zlostavljača, nije spašena.

Mjere Stožera apsolutno su potrebne i prikladne, za situacije kada nema zlostavljanja u obitelji. U suprotnom, sve što smo napravili je da smo žrtvu zaključali sa zlostavljačem, i pustili je da sama broji dane do svoje smrti, a koja je više nego izgledna ako izostane reakcije i intervencije sustava.

Problematika nasilja u obitelji u doba pandemije istaknuta je u javnosti ne od strane od niti jednog od relevantnih ministarstava - Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu skrb, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, već od pojedinih aktivista, udruga i novinara."

"Ministar Božinović bi na kraju svake presice trebao pozvati žrtve nasilja da zovu 192"

"Nakon toga, došla je i reakcija sustava i komuniciranje tih reakcija od strane resornih ministarstava. Međutim, takva spora, troma i neprimjetna akcija i reakcija nedopustiva je kada se radi o pitanju ovolike važnosti, u izvanrednoj situaciji poput ove.

Slijedom svega navedenog, smatramo potrebnim ponovno upozoriti na neadekvatnost sistemskog rješavanja problema nasilja u obitelji, te predlažemo da gore navedena tri resorna ministarstva osnuju zajednički krizni stožer, koji će redovno održavati konferencije za novinare – ili sudjelovati na konferencijama stožera civilne zaštite - na kojima će predstavljati mjere koje poduzimaju za zaštitu žrtava nasilja, i te mjere redovno ponavljati i isticati; na kojima će pozivati i ohrabrivati žrtve da poduzmu potrebne korake poput prijave nasilja, svjedoke da se jave nadležnim službama i institucijama te također prijave saznanja o nasilju.

Kada bi već ministar unutarnjih poslova na kraju svake konferencije pozvao žrtve da u slučaju nasilja nazovu 192, vjerujemo da bi se razina svijesti podignula. Ovakav način komunikacije bio bi ohrabrujući za žrtve, znale bi da nisu same i da će ih nadležne institucije zaštiti, a možda bi i obeshrabrio zlostavljača jer bi i on bio upozoren na sankcije koje mu prijete radi nasilja."

Predlažu da se i svjedocima osigura sistemska zaštita kasnije u postupku

"Također predlažemo da te mjere uključuju besplatne, krizne brojeve koje žrtve mogu nazvati u bilo koje doba radi prijave nasilja, informiranja o načinima zaštite i psihološke pomoći i podrške; na kojim brojevima bi trebali raditi ili volontirati educirani ljudi poput socijalnih radnika, psihologa i sl. Tražimo od ovlaštene osobe iz jednog od nadležnih ministarstava da ispita mogućnost dogovora s telefonskim kompanijama da navedeni brojevi ne budu vidljivi na ispisima poziva, te da navedeni dogovor i postignu, ako je moguć.

Jednako tako je potrebno osnovati telefonske linije psihološke pomoći i svjedocima koji su prijavili nasilje ili žele prijaviti ali se dvoume iz nekog razloga; svjedocima osigurati i sistemsku zaštitu kasnije u postupku budući da se najčešće radi o susjedima koji moraju nastaviti živjeti kraj nasilnika. Budući da podrška svjedocima već postoji u pravosudnom sustavu Republike Hrvatske, potrebno je osigurati ponajprije podršku i potporu svjedocima prije nego započne sudski postupak, dakle dok je predmet u obradi na policiji i državnom odvjetništvu.

Tražimo i da se žrtvama osigura adekvatan smještaj, bilo da se radi o odrasloj osobi, odrasloj osobi s djecom ili samo djeci (npr. hoteli i slični objekti koji ionako ne rade, domove za nezbrinutu djecu opremiti i pripremiti za slučajeve kada dijete treba hitno izuzeti).

Mnogo bolja alternativa, koja bi uklonila logističke komplikacije oko smještaja žrtvi, a čak bi smanjila opasnost za svjedoke, čime bi ljudi /susjedi/ bili voljniji prijaviti nasilje, je češće izricanje mjere napuštanja doma u prekršajnim postupcima, a o kakvima je najčešće riječ. Svakako, tako bi se i žrtva osjećala sigurnije, a smanjile bi se traume uzrokovane bježanjem od nasilnika koje proživljavaju žrtve, a dodatno teško pogađaju djecu.

Nadalje je potrebno educirati policijske službenike koji izlaze na dojave, s posebnim naglaskom na to da se ne kažnjavaju na jednak način žrtva i zlostavljač (primjerice prijavom za remećenje javnog reda i mira). Specifično za trenutnu situaciju, potrebno je educirati policijske službenike na punktovima što napraviti kada žrtva u bijegu bez propusnice dođe do punkta (zaprimiti prijavu, pružiti zaštitu žrtvi, za to vrijeme izdati propusnicu i sl.).

"Potrebno ekipirati krizne timove centara za socijalnu skrb"

"Ministarstvo za demografiju, obitelj i socijalnu skrb trebalo bi ekipirati, educirati i opremiti zaštitnom opremom krizne timove centara za socijalnu skrb koji će moći izlaziti na teren.
Navedeno ministarstvo bi također trebalo na dostupan način približiti žrtvama korake koje same mogu poduzeti, tzv. sigurnosni plan.

Uz sve navedeno, vrlo je korisno uspostaviti kodnu riječ koju žrtve mogu upotrijebiti kako bi dale do znanja da su u opasnosti, ali iskomunicirati je tako da zlostavljači ne znaju koja je; npr. kada žrtva nazove jedan od brojeva za pomoć, osoba s druge strane ju navodi što da kaže ako je u opasnosti, a da ne probudi sumnju kod zlostavljača.

Svjesni smo da su neke od ovih mjera već uspostavljene, barem deklaratorno, međutim nemamo saznanja kako se i na koji način provod te koriste li žrtvama. U svakom slučaju, one nisu dovoljno iznesene u javnosti te nije stvorena percepcija da se sustav uhvatio u koštac s borbom protiv nasilja u obitelji i povećanom opasnosti od istog uslijed pandemije. Uostalom, čini se da se dosta uspješno sustavno borimo protiv COVID-a 19, što znači da sustav može kad hoće, pa nema razloga zašto se jednako uspješno ili još uspješnije ne bi mogli boriti protiv nasilja u obitelji.

Čekamo odgovore ministarstava

"Za kraj želimo istaknuti da nasilje nije privatna stvar! Jednako kao što smo voljni pozvati policiju kada netko preglasno pušta muziku, trebali bi biti volji pozvati policiju i kada svjedočimo nasilju. Također, eventualno smanjenje broja prijava nasilja u obitelji ili pak stagnacija tog broja nije dobar znak, već suprotno – to je znak za uzbunu i isto bi nas trebalo zabrinuti", navodi se u apelu.

Index je poslao upite Ministarstvu znanosti i obrazovanja jesu li poslali ikakve upute ravnateljima škola koji su upoznati da u određenim obiteljima postoji nasilje, što da rade i kako da u trenucima dok djeca ne pohađaju školu, istoj pruže pomoć, a odgovor ćemo objaviti kad ga dobijemo.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.