Screenshot: HRT

PROŠLO je 25 godina od uspostave Hrvatske, a neka zaostala pitanja iz devedesetih ponovno se otvaraju. Lustracija bi, ako i kad bi se provela - trebala iz javnog i političkog života isključiti sve one koji su na bilo koji način sudjelovali u komunističkom režimu.

U Hrvatskoj pitanje lustracije dijeli društvo na one koji je žele provesti i one koji smatraju da je za nju prekasno. Lustracija svakako ne odgovara velikim strankama poput HDZ-a ili SDP-a, u čijim se redovima nalaze oni čije političko djelovanje seže u doba prije devedestih. Prijedlog Zakona o lustraciji koji je u Saboru predložio HSP 1998. i 99. godine oba je puta bio odbijen većinom glasova, pa ipak 2016. Udruga Hrvatski križni put priprema novi prijedlog i tako je opet, 25 godina od uspostave demokracije aktualizirano pitanje lustracije.

"Neke pameti u tim odnosima mora biti"

Dosjei Službe državne sigurnosti bivše države dosjei su ljudi, ali i političkih okolnosti nakon Drugog svjetskog rata. Hrvatski državni arhiv građu je dobivao više puta. Materijali su stizali iz Ministarstva unutarnjih poslova, ureda predsjednika, sigurnosnih službi - 1500 arhivskih kutija.

"Bolje da Hrvati ne gledaju te dosjee. Da ne vide kako je sin drukao oca, otac majku, kćer oca, unuk djeda, djed sina, brat brata. Da ne govorim kako su perfidno otišli komunisti kod kontrole ljudi i prikupljanja podataka tajnih službi. To ne treba!" upozorava za HRT Đuro Perica, kojega je Franjo Tuđman postavio na čelo komisije koja je devedesetih predavala dio arhive UDBA-e i Službe državne sigurnosti.

Perica se protivi lustraciji. Za nju je danas prekasno. Nema se koga više izvesti pred sud, kaže. "Ja sam za ovu lustraciju kako kaže: Oče naš, otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim ... u Domovinskom ratu imali smo ljude koji su bili onda ono što su bili - ali su devedesetih dali svoj doprinos za Hrvatsku. Hoćemo li i to lustrirati? Neke pameti u tim odnosima mora biti", upozorava Perica.