AMERIKANCI na čelu sa Svanteom Paabom, stručnjakom s Max Planck Instituta za evolucijsku antropologiju u Leipzigu koji se bavi genetikom, istražuju DNK neandertalca iz Hrvatske.

Paabo i njegov tim objavili su kako su uspjeli izolirali dijelove genetičkog materijala iz 45 tisuća godina starog neandertalca iz Hrvatske, prenosi News Nature.

Znanstvenici istražuju koliko je neandertalac bio blizak modernom čovjeku, Homo sapiensu, a prve zaključke prenijeli su na konferenciji u New Yorku.

Paabo i njegov tim uspjeli su izdvojiti oko milijun parova, što je oko tri promila ukupnog genoma neandertalca (ljudski genom sadrži otprilike milijarde nukleotida, odnosno 30.000 gena).

Genetski materijali dobiveni su od 45 tisuća godina starog muškog neandretalca iz špilje Vindija.

Preliminarne analize, kako javlja BBC, pokazuju da je Y kromosom neandertalca drugačiji od onih modernih ljudi i čimpanzi. To bi moglo sugerirati kako postoji malo poveznica između nas i neandertalaca.

Neandertalci su živjeli diljem Europe i Azije prije otprilike 230 i 29 tisuća godina. Istraživanja su pokazala kako su se neandertalci odvojili od evolucije k modernim ljudima prije otprilike 315 tisuća godina. Nije jasno što je utjecalo na njihov nestanak, no smatra se kako su na to utjecale klimatske promjene i utjecaj modernih ljudi.

Prema nekim teorijama Homo sapiens i neandertalac živjeli su tisućama godina zajedno, a moderni čovjek je pobijedio u borbi za opstanak.

S.H.