KORONAVIRUS U HRVATSKOJ

Do nedavno karantena, a sada je i rizičan nastavnik siguran. Kako to?

Do nedavno karantena, a sada je i rizičan nastavnik siguran. Kako to?
Foto: EPA

IZJAVA Ivane Pavić Šimetin, zamjenice šefa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, da nema opasnosti od covida-19 za zaposlenike škola i vrtića, čak ni ako su kronični bolesnici, izazvala je dvojbe u dijelu javnosti.

"Nema opasnosti ni za te zaposlenike, ali na ravnateljima je da takve djelatnike stave na poslove gdje ne moraju biti u kontaktu s većim brojem osoba, a u krajnjoj liniji može se koristiti i maska", rekla je Pavić Šimetin u srijedu u Dnevniku HRT-a.

To se, prirodno, doima prilično hrabrom tvrdnjom samo nekoliko dana nakon što smo izašli iz lockdowna u kojem ljudi čak nisu smjeli šetati ulicama i parkovima kako su htjeli.

Nameće se pitanje ima li ovakav obrat uporište u struci, odnosno u znanosti ili je njegova pozadina političkog karaktera. Naime, stječe se dojam da ne bi bilo opravdano otvoriti birališta za parlamentarne izbore, crkve za vjernike ili granice za turiste ako situacija nije dovoljno sigurna za nastavnike.

S druge strane jasno je da bi neka složena medicinska pravila i njihove interpretacije po kojima bi se određivalo tko može, a tko ne može, odnosno tko mora, a tko ne mora raditi, mogla značajno zakomplicirati stvari.

Nastavnici su jedna od najugroženijih skupina

Što o sigurnosti učitelja i odgajatelja kaže znanost? Ovaj problem adresirali su stručnjaci u mnogim zemljama, Hrvatska nije jedina.

Prema međunarodnom istraživanju TALIS, prosječna dob hrvatskih nastavnika kreće se oko 43 godine, slično kao u drugim zapadnim zemljama. To pak znači da će među njima biti solidan broj onih s 50 i više. Za Hrvatsku ne postoje podaci koliko je takvih, no analize iz drugih zemalja sa sličnim prosjekom pokazuju da ih je oko 30%. Studije provedene tijekom pandemije pokazale su da su ljudi u toj dobnoj skupini pod povećanim rizikom od težih simptoma i smrti. U SAD-u je oko 90% ljudi koji su umrli spadalo u skupinu starijih od 55.

No poseban problem su nastavnici koji spadaju u rizičnu skupinu zato što imaju određene kronične bolesti poput dijabetesa, bolesti jetre, srca ili pluća te oni čiji je obrambeni sustav oslabljen.

Njih bi svakako trebalo držati podalje od patogena. No je li to moguće?

Nastavnici su mnogo izloženiji patogenima

Istraživanje objavljeno u časopisu Proceedings of the Royal Society utvrdilo je da nastavnici imaju puno više društvenih kontakata od prosječnih odraslih ljudi jer su svakodnevno u dugotrajnom kontaktu s desecima učenika.

Radna mjesta nastavnika smatraju se najizloženijima patogenima. Primjerice, jedna studija utvrdila je da na tipkovnicama nastavnika ima čak 27 puta više bakterija i virusa nego na tipkovnicama zaposlenika na drugim radnim mjestima. Također, nastavnici dva puta češće obolijevaju od prehlada od drugih zaposlenika. U jednoj anketi provedenoj u Velikoj Britaniji trećina nastavnika izjavila je da šest ili više puta godišnje oboli od prehlade.

Konačno, nastavnička profesija smatra se jednom od stresnijih, a postoje brojna istraživanja koja su pokazala da stres može uzrokovati pad imuniteta.

Djeca prenose covid-19, no vjerojatno manje

Jedan od argumenata u prilog otvaranju škola je uvjerenje da je uloga djece u širenju covida-19 mala, značajno manja nego u širenju gripe.

Analize provedene tijekom pandemije covida-19 jasno pokazuju da novi koronavirus kod djece uzrokuje blaže simptome i kliničke slike bolesti. No još uvijek nije sasvim jasno znači li to također da je njihova uloga u širenju covida-19 manja.

Neka istraživanja pokazala su da oni mogu oboljeti podjednako kao i odrasli. No neka druga utvrdila su da rjeđe obolijevaju te da nisu jednaki širitelji kao odrasli. Jedna studija objavljena u časopisu Science utvrdila je da na svako zaraženo dijete mlađe od 15 godina dolaze tri zaražene osobe u dobi između 20 i 64. Također, studija slučaja jednog zaraženog devetogodišnjaka na skijanju u Alpama pokazala je da on nije nikome prenio bolest iako je sudjelovao u tri škole skijanja i družio se s brojnim ljudima.

U skladu s ovim posljednjim nalazima, škole u nekim zemljama, kao što su Njemačka i Danska, već su otvorile svoja vrata.

No nisu svi znanstvenici uvjereni da je ta politika sasvim sigurna. Neki smatraju da će otvaranje škola povećati širenje bolesti.

Jedno istraživanje njemačkog virologa Christiana Drostena i njegovih suradnika pokazalo je da djeca imaju slične razine virusne RNA u organizmu kao odrasli. To bi moglo značiti, ali ne mora nužno, da mogu biti podjednako zarazni.

Mnoge škole koje su se počele otvarati čine to uz posebne mjere predostrožnosti. Stolova u učionicama je manje, udaljenost među djecom je veća, u nekim školama i djeca moraju nositi maske itd. Kako će to funkcionirati u Hrvatskoj, tek ćemo vidjeti.

U svakom slučaju, jedina prava garancija jest da u populaciji nemamo kruženja virusa te da se virus, kako se čini, ipak slabije širi za toplijeg i vlažnijeg dijela godine.

Pavić Šimetin: Imamo povoljnu epidemiološku situaciju

Pavić Šimetin za Index je objasnila da se u svojoj izjavi o nastavnicima vodila upravo činjenicom da je epidemiološka situacija u Hrvatskoj sada vrlo povoljna.

„Prema procjenama epidemiološke službe sada u popoulaciji nemamo nekontrolirane cirkulacije virusa“, rekla je Pavić Šimetin.

„Zbog toga je dolazak u škole siguran. Potpune sigurnosti tu nema, ali nema je ni drugdje. U svakom kućanstvu netko odlazi u trgovine, na posao ili u kafiće. No, kod nas je sada epidemiološka situacija takva da stvarno možemo pozvati djecu da dođu u vrtiće i škole“, dodala je.

Ministarstvo: Oni koji su rizični ne moraju ići na posao

S pitanjem kakva će pravila vrijediti za nastavnike koji su kronični bolesnici obratili smo se i resornom Ministarstvu. Ondje su nas uputili na novu objavu ministrice Blaženke Divjak na Facebooku. Naime, ona je danas podijelila poveznicu na odgovore na često postavljena pitanja u kojima se mogu naći upute prema kojima nastavnici koji uistinu imaju ozbiljnih zdravstvenih problema ne moraju nužno doći na posao. Slično vrijedi i za učenike koji imaju problema sa zdravljem ili imaju neku teško bolesnu osobu u obitelji.

Na to se posebno odnose odgovori na dva pitanja u novoj objavi:

Je li povratak u školu obvezan za sve učenike razredne nastave?

Upute HZJZ-a kažu da je škola sigurna za zaposlenike i učenike uz pridržavanje navedenih mjera pa učenici razredne nastave trebaju ići u školu.

Roditelji čija djeca neće ići u školu, kao i inače, trebaju opravdati izostanak s nastave. 

Razlozi za nedolazak u školu mogu biti objektivni kao što su: bolest, izmještenost zbog potresa, osnivač ne može brzo osigurati primjeren prijevoz, lokalno žarište (primjer Brač) itd. Također, mogu biti i subjektivne okolnosti poput teško bolesne osobe u kućanstvu i roditelj se boji poslati dijete u školu iako u redovitoj situaciji to ne bi bila opravdana isprika.

Učenici koji će ostati kod kuće imat će priliku još neko vrijeme sudjelovati u mješovitoj nastavi uz pomoć Škole na trećem, ali se prema novim uputama mogu i naknadno uključiti u razredni odjel.

U školi su veliki razredi, moglo bi doći do podjele razreda, možemo li zaposliti nove učitelje?

Ako škola nema veći prostor u kojem učenici mogu sigurno boraviti i ako to potvrdi lokalni stožer civilne zaštite te nema drugih raspoloživih učitelja, Ministarstvo će odobriti zapošljavanje dodatnog učitelja na određeno vrijeme.

Kako će stvari izgledati kada u Hrvatsku počnu u većim brojevima dolaziti turisti, vidjet ćemo uskoro.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara