PETICIJA za uklanjanje "klečavaca", muškaraca koji kleče na glavnim trgovima i mole protiv pobačaja i za tradicionalnu ulogu žena, prikupila je do jučer više od 60.000 potpisa i predana je saboru, vladi i Ustavnom sudu. No, je li takva zabrana uopće moguća?

Organizatori peticije "Micanje klečavaca - u ime 18 ubijenih žena u 2025." navode da je cilj i jačanje institucionalne zaštite žena. Organizatori ističu da inicijativa nije usmjerena protiv vjere, nego protiv "političke instrumentalizacije religije".

Tko su klečavci i što zagovaraju?

Klečavci su muškarci iz bratstva "Vitezovi Bezgrešnog Srca Marijina" koji svake prve subote kleče na trgovima moleći za duhovni autoritet u obitelji, prestanak pobačaja, tradicionalne vrijednosti i, između ostalog, "čednost u odijevanju". Njihove javne molitve traju već oko tri godine.

Podsjetimo i da je na najnovijem klečanju u centru Zagreba jedan od muškaraca koji su klečali gazio ruže koje su bile postavljene za ubijene žena, no od njega su se organizatori klečanja ogradili. 

I ranija klečanja pratili su incidenti i napetosti koje su dodatno produbljivale društvene podjele.  Jedan podupiratelj klečavaca rekao je kako je Tito bio pedofil. Klečavci su, pak na dana održavanja koncerta Marka Perkovića Thompsona na Hipodromu molili da ne padne ni kap kiše.

Nešto prije toga, u svibnju, među ovim katoličkim fanaticima je bio i Dario Kordić, ratni zločinac osuđen zbog pokolja u Ahmićima.

Jasno je da ovakvi istupi izazivaju nezadovoljstvo kod mnogih građana, koji ih doživljavaju kao izraz tvrdog konzervativnog aktivizma koji sve snažnije ulazi u društvo. Posebno zabrinjavajući su aspekti koji se odnose na diskriminaciju žena, no pritom ostaje pitanje treba li takve pojave uvijek zabranjivati ili administrativno ograničavati.

Sarnavka: Ključan je Zakon o suzbijanju diskriminacije

Organizatoricu peticije Sanju Sarnavku smo pitali koji su konkretni pravni temelji oko kojih će se bazirati aktivnosti oko zabrane ovih okupljanje.

"Naša peticija je već skupila preko 70 tisuća potpisa, jučer nam ju je bilo bitno predati jer je bio Dan ljudskih prava. Što se tiče pravne argumentacije, nju ćemo još detaljizirati, ali osnova je u tome da se šire diskriminatorne poruke o ženama uz što se zloupotrebljavaju vjerski osjećaji u političke svrhe.

Tu je ključan članak 12. Zakona o suzbijanju diskriminacije. U ovom slučaju smatramo da su žene diskriminirane djelovanjem onih koji mole po javnim trgovima", rekla je.

"Po svemu je jasno da ovo nije vjerski skup"

"Pisali smo i pučkoj pravobraniteljici gospođi Teni Šimonović Einwalter, kojoj smo iznijeli više detalja i tražili je da pokrene postupanje po službenoj dužnosti na temelju ovog članka kojeg spominjem. Ovdje se radi o promicanju rodne podređenosti i korištenju vjere za političku propagandu.

O tome govori i puno navoda koje smo dostavili pravobraniteljici, a iz kojih vidimo što sve molitelji poručuju. Od toga da bi žene trebale misliti da o tome da svojim odijevanjem ne izazivaju grijehe kod muškaraca pa nadalje", rekla je.

"Oni su protiv mene digli kaznenu prijavu, tvrde da im zabranjujem iskaz vjere. Ali to nije vjerski skup. Po svemu je jasno da ta manifestacija nije vjerska", kaže.

"Zloupotrebljavaju javne servise"

Govori da je pravobraniteljicu pozvala i da od nadležnih institucija RH i gradova u kojima se okupljanja održavaju zatraže dokaze o pravnoj utemeljenosti ovakvih okupljanja.

"Ona okupiraju javni prostor i diskriminatorno se odnose prema ženama koje u taj javni prostor ne smiju stupiti, za svoja okupljanja ne traže dozvole od lokalnih vlasti, u znatnoj mjeri zloupotrebljavaju javne servise i javna sredstva svih građana za vlastito osiguranje (specijalna policija, policija u civilu koja ih u velikom broju osigurava)...

Obavljaju i kvaziliturgijske obrede koje ne vode svećenici već civilne osobe, te koji nemaju obilježja klasičnog katoličkog liturgijskog obreda već prenose uznemirujuće i ponižavajuće poruke spram svih koji u njihovom obredu ne sudjeluju", objasnila je Sarnavka.

Odvjetnica Alaburić: Javno očitovanje vjere relativno je ljudsko pravo

Odvjetnicu Vesnu Alaburić smo pitali pod kojim uvjetima država smije ograničiti javno vjersko okupljanje poput molitvi,. Pitali smo je i što o tome govore Ustav i relevantni zakoni.

"Dopustite mi kratki uvod. Sloboda vjeroispovijedi je apsolutno ljudsko pravo, što znači da se to pravo ne može ograničiti nikad, ni pod kojim okolnostima. Čak ni u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države. To je propisano člankom 17. stavak 3. našeg Ustava.

S druge strane, javno očitovanje vjere, ili drugog uvjerenja, relativno je ljudsko pravo, koje podliježe ograničenjima kao i sloboda izražavanja i brojna druga ljudska prava. Ograničenja relativnih ljudskih prava dopuštena su, međutim, pod strogo utvrđenim pravilima: ako su propisana zakonom, ako služe zaštiti nekog legitimnog cilja, ako su neophodna i razmjerna. 

Svi ovi uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni da bi se ograničenje nekog ljudskog prava moglo smatrati dopuštenim. Ti se uvjeti u pravu nazivaju tripartitnim testom.

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda propisuje člankom 9. stavak 2. da se legitimnim ciljevima zbog kojih je dopušteno ograničiti javno izražavanje vjere smatraju - javna sigurnost, javni red i mir, zdravlje ili moral, kao i prava i slobode drugih ljudi", uvodno je poručila.

"Za zabranu nije dovoljan osjećaj nelagode"

"I sad odgovaram na Vaše pitanje. Država bi mogla ograničiti javno vjersko okupljanje poput molitvi pod jednakim uvjetima kao i bilo koje drugo mirno okupljanje: (i) kad bi ta mogućnost bila propisana zakonom, (ii) kad bi molitve ugrožavale ili narušavale neku od spomenutih osobnih ili društvenih vrednota te (iii) kad bi ograničavanje javnog izražavanja vjere bilo neophodno i razmjerno potrebi zaštite ugroženog ili povrijeđenog legitimnog cilja.

Zakon o javnom okupljanju dopušta mogućnost zabrane ako su ciljevi okupljanja usmjereni na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, ili bilo koji oblik nesnošljivosti, ili ako postoji vjerojatnost da bi održavanje dovelo do izravne i zbiljske pogibelji od nasilja i drugih oblika ozbiljnog remećenja javnog reda i mira.

Dakle, za zabranu javnog okupljanja nije dovoljan osjećaj nelagode, neslaganje sa stajalištima sudionika okupljanja, protivljenje ciljevima javnog okupljanja. Zabrana je moguća i dopuštena samo ako javno okupljanje ozbiljno povrijeđuje ili ugrožava zakonom definirane osobne ili društvene vrednote", dodaje.

Što ako skupovima oduzmemo vjerski značaj?

Nastavila je dalje oko teme.

"S obzirom da postoje mišljenja kako okupljanja 'molitelja', ili 'klečavaca', zapravo uopće nisu javna manifestacija vjere, ili javno vjersko okupljanje, nego skup muškaraca konzervativnog svjetonazora koji javno izražavaju mišljenje o pojedinim aktualnim temama društva, obitelji i pojedinaca, želim naglasiti da se ista pravna pravila odnose i na takva javna okupljanja. 

Međutim, ako tim skupovima oduzmemo 'chapeau' vjere, onda se doista ne radi ni o kakvim 'moliteljima', kao ni o okupljanju povezanom s apsolutnom ljudskim pravom na slobodu vjeroispovijedi", poručuje.

"Selektivna primjena propisa je ugrožavanje ljudskih prava"

Zanimao nas je odgovor na pitanje što bi eventualna zabrana značila za druge javne performanse, primjerice prosvjede protiv pobačaja, Pride ili prosvjede ispred sudova.

"Načelno sam protiv bilo kakvih zabrana ako javno okupljanje ne prijeti poticanjem na nasilje i mržnju po bilo kojoj diskriminatornoj osnovi, stvarnim i neposrednim nasiljem ili ozbiljnim remećenjem javnog reda i mira.

Zakoni moraju biti jasni i precizni, moraju se primjenjivati na sve i bilo kakva selektivna primjena propisa bila bi ozbiljno ugrožavanje ljudskih prava. Bez obzira da li se radi o javnom okupljanju na kojem se izražavaju mišljenja s kojima se slažemo ili ne", objasnila je.

Pitali smo je kako  bi u ovom slučaju mogao odlučiti Ustavni sud, ako mu predmet dođe na stol.

"Teško mi je odgovoriti na ovo pitanje jer ne znam u kojoj bi formi slučaj uopće dospio do Ustavnog suda. Ako bi se raspravljalo o tome da na glavnim gradskim trgovima nije dopušteno javno okupljanje (samo) 'molitelja', sigurna sam da bi Ustavni sud zaključio da se radi o povredi ustavnog i konvencijskog prava 'molitelja' na javno okupljanje"; zaključila je odvjetnica Vesna Alaburić za Index.