PREDSJEDNIK Vrhovnog suda Radovan Dobronić umro je noćas u Zagrebu u 66. godini. Preminuo je u svom stanu. Dobronić je bolovao od raka prostate, a posljednjih mjesec dana stanje mu se naglo pogoršalo, te je bio na bolovanju.

Dobronić je na čelu Vrhovnog suda bio od 18. listopada 2021. Bio je istaknuti pravnik i sudac, a najpoznatiji je po presudi Trgovačkog suda iz 2013. godine protiv osam banaka zbog nepoštenih odredbi u kreditima vezanim uz švicarski franak. Dobronić je rođen 1960. u Čakovcu, 1985. godine u Zagrebu je završio Pravni fakultet, nakon čega je volontirao na Općinskom sudu u Zagrebu, a onda se zaposlio u Zagrebačkoj banci.

Slučaj "švicarac" i "Za dom spremni"

Najpoznatiji je po tome što je donio povijesnu presudu u slučaju "švicarac" i stao na stranu građana, a protiv banaka još 2013. godine. Također, komentirajući "Za dom spremni", rekao je da je korištenje tog pozdrava u javnom prostoru pravno i moralno nedopustivo.

Radi se o sucu koji je pridobio simpatije javnosti kad je na suđenju za "švicarac" 2013. godine presudio u korist štediša, odnosno protiv banaka, što je zanimljivo jer je bio zaposlenik jedne banke.

U razgovoru za Jutarnji list 2021. rekao je da je "Za dom spremni" nedopustiv u bilo kojoj prilici. "Stvari su jasne: pod tim su pokličem ljudi bili ubijani bez ikakvog povoda i razloga, na temelju nepojmljivih kriterija koji ne mogu i ne smiju postojati. Tu nema nikakve dvojbe. To je civilizacijsko pitanje. Ne može se civilizacija – a pravni sustav jest temelj civilizacije – zasnivati na tome da se veličanje zločina imalo tolerira. I u tome dijelu trebamo slijediti primjer Njemačke i Austrije. Oni su tu ideologiju na neki način uvezli u Hrvatsku, oni su se toga vrlo jasno odrekli, a mi sad lutamo – bi-ne bi. A, osim toga, u Ustavu jasno i glasno piše da je Republika Hrvatska nastala na temelju stečevina ZAVNOH-a, Ustavni sud je u više odluka rekao svoje, izdao i priopćenje o tome", kazao je Dobronić.

Radio je u Zagrebačkoj banci

Otprilike osam godina radio je u službi za odnose s javnošću s društveno-pravnim osobama, nakon čega je otišao odraditi stručnu praksu na sud kako bi mogao položiti pravosudni ispit, što je i učinio 1990. godine. Zatim se vratio u Zagrebačku banku, gdje je osnovao i vodio Odjel pravnih poslova za devizno poslovanje.

Nakon banke bio je načelnik pravnog, kadrovskog i općeg odjela u Državnoj direkciji za robne rezerve te je sudjelovao u izradi Zakona o državnim robnim rezervama.

Od 1996. sudac Trgovačkog suda

Godine 1996. postaje sudac Trgovačkog suda. Dvije godine poslije magistrirao je na području međunarodnog trgovačkog prava.

Godine 2006. bio je među kandidatima za predsjednika Visokog trgovačkog suda te je poručio kako je spreman na sve provjere svog imovinskog stanja ako postane predsjednik, pisao je tada Nacional. No Dobronić je na kraju odustao od kandidature.

"Kod njega nema pauza"

Nakon presude u slučaju "švicarac" Jutarnji je objavio da je Dobronić poznat po tome što rado zakazuje ročišta već u 8 sati, a u sudnici se pravila pridržava do zadnjeg slova.

"Zapisničarke s njim ne vole raditi jer nema pauza, moraju ga doslovno pitati za dozvolu da odu na toalet, a ne daj Bože da odvjetnicima zazvoni mobitel tijekom rasprave ili da dođu nepripremljeni", opis je njegovog kolege.

"Ozlojeđen pojavama u društvu"

"Dobronić je sudac literarnog opisa, dah prošlosti. Ozlojeđen je pojavama u društvu posljednjih godina, od tajkuna, privatizacije, prevara. Dobronić zaista vlastitim presudama šalje poruke i iza njih u potpunosti stoji. Na njega sigurno nitko nema utjecaja, nije podložan nikakvim pritiscima, pa tako ni prilikom ove presude, uvjeren sam, nitko nije mogao na njega utjecati", priča njegov kolega.

Povijesna presuda

Što se tiče presude po kojoj je postao najpoznatiji, one protiv osam banaka, možemo reći da je te 2013. godine smatrana uistinu povijesnom. Dobronić je tako presudio u korist društva Potrošač u sporu iniciranom protiv osam poslovnih banaka koji je pokrenula Udruga Franak. On je tada ocijenio da su banke povrijedile interes potrošača netransparentno mijenjajući kamatne stope te je valutnu klauzulu proglasio nezakonitom.

"Sudac Radovan Dobronić poseban je čovjek, pravnik i sudac. Ne znam koliko su ljudi svjesni naše sreće da je baš taj čovjek dobio slučaj franak u svoje ruke. Njega ne zanima ničiji interes. Njegov interes jest pravo. Jer on pravo živi. On živi svoj posao, to je njegova misija, i to je njegov život.

Sudac Dobronić suprotnost je većini hrvatskih paradigmi koje su političari i njihovi priležnici stvorili od 90-ih naovamo, on je suprotnost korupciji, suprotnost klijentelizmu, suprotnost karijerizmu. On je drugačiji i od svojih kolega sudaca čija imena se provlače po medijima zbog presuda koje mirišu na korupciju, na povlađivanje političkoj kasti, ali je i primjer suca koji sudi u razumnome roku", napisao je Goran Aleksić iz Udruge Franak o Dobroniću.

O cenzuri Latinice

Zanimljivo je napomenuti kako je Dobronić sudio i u slučaju kad je HRT tužio Hrvatsko novinarsko društvo jer je organiziralo gledanje cenzurirane Latinice, odnosno priloga Zločini u privatizaciji ne zastarijevaju. Dobronić je odbacio tužbu rekavši da se radi o temi koja je od najvišeg javnog interesa. Kasnije je Visoki trgovački sud odbacio njegovu presudu.

"Radovan Dobronić je 9. svibnja 2011. godine u cijelosti odbacio tužbu HRT-a pokrenutu protiv HND-a zbog navodne povrede autorskih prava. Sudac Trgovačkog suda je zaključio da u emisiji 'Latinica' nema ničega zbog čega bi HRT pretrpio bilo kakvu štetu. Zaključeno je da je HND radio ono što mu je dužnost raditi, štititi svoje novinare i pravo na informiranje, dok je HRT pokretanjem ovog parničnog postupka i cenzuriranjem 'Latinice' prekršio svoje javne obveze koje proizlaze iz Zakona o HRT-u. Dobronić je istaknuo da je HRT kao ustanova javnog informiranja zakonski obvezan primjenjivati i odredbe o pravu javnosti na informiranje, čak i unatoč eventualno mogućim štetama. A u TV emisiji 'Latinica' 'Zločini privatizacije ne zastarijevaju' nesporan je interes javnosti", objavio je HND.

No Visoki trgovački sud usvojio je kasnije žalbu HRT-a i poništio Dobronićevu presudu u prilog HND-a.

Ispunjavanje norme

2020. godine protiv njega je pokrenut stegovni postupak s obzirom na to da je tijekom 2019. ispunio 71.7 posto propisane sudačke norme, koja bi trebala iznositi 80 posto.

Sudac Dobronić rekao je da je 2019. godine njegova statistika bila takva jer nije želio "pro forma" ispunjavati normu, ali i da je to jedina godina kad nije ispunio normu.

"Suci koji vode opasne predmete moraju imati osiguranje"

Dobronić je ocijenio da je u Hrvatskoj zaštita sudaca na vrlo niskoj razini, "gotovo da i ne postoji", i da je to odraz poimanja sudačke profesije kao jedne vrste referentskog posla te je istaknuo da se država i javnost moraju početi drugačije odnositi prema sudačkom pozivu.

"Sada je svakome jasno da se mora postaviti sustav osiguranja sudaca, potpuno je jasno da određeni broj sudaca u određenom trenutku kada vodi neke opasne predmete mora imati osiguranje", kazao je, između ostalog, predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić.

Komentirajući paljenje automobila sutkinje te na konstataciju novinara da mafija "trese državom", Dobronić je rekao da pokazuje da se jako osilila i kako sve više postaje beskrupulozna jer prije nije bilo sličnih primjera. Rekao je to komentirajući požar na osobnom automobilu osječke sutkinje.

Smatrao je da se izriču preniske kazne

Dobronić je rekao da se kazne prečesto izriču i ispod zakonskog minimuma. 2023. tijekom saborske rasprave o izvješćima o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021. rekao je da smatra kako to nije dobro i da će pokušati to izmijeniti.

U jednom slučaju ipak nije zadobio simpatije javnosti

Bilo je to kad je za Severinu rekao "da je popularna i imućna te da nije mala i nemoćna ženica". Severina Vučković poslala je javno pismo Vrhovnom sudu nakon što je objavio odluku kojom njezina sina vraća ocu Milanu Popoviću. Vrhovni je sud, podsjetimo, u slučaju skrbništva nad dječakom poništio presudu Županijskog suda u Splitu iz 2021. godine, kojom su Severina i Popović dobili zajedničko skrbništvo. Odluku je Vrhovni sud donio s obrazloženjem kako vještaci nisu usmeno saslušani, nego je njihov nalaz bio podnesen pisanim putem. Severina je u svom otvorenom pismu napomenula da je Vrhovni sud javno objavio odluku prije nego što je uručena njoj. Napomenula je da vještaci nisu saslušani jer se vještakinja Dijanić opravdala bolešću, a vještak Grošić je opravdao nedolazak "nedostatkom kognitivnih i intelektualnih sposobnosti, vezanih upravo za konkretan predmet".

"Može se obratiti predsjedniku suda, može se obratiti meni. Ovaj način na koji se sada o tome govori... Manje-više svaka majka i otac su na te stvari osjetljivi. Ovako se piše jer je to Severina. Nisam tome sklon uopće kad su u pitanju obiteljski sporovi, naročito djeca. Ne znam kako je uopće došlo do toga. Nije mi simpatično da ona kao majka na taj način govori u javnosti, nije mi to simpatično. Treba znatno reducirati pisanje o pitanjima te vrste. Nije osnovano načelno sumnjati u sudske odluke, naročito Vrhovnog suda", kazao je Dobronić.

"Ja bih čak rekao da ona to zlorabi. Bilo je optužbi da je ona prijetila, ovom-onom, ne znam kome. To nalaže na oprez. Budite sigurni da nitko nije specijalno protiv nje. Nitko tu nije a priori protiv, ali o tom-potom. Treba biti oprezniji, ljudi su spremni tvrditi koješta. Zna često drugačije ispasti, istina zna biti neugodna pa neki to ne žele prihvatiti, agresivni su. Ne bi u tom dijelu ništa pisao, na mjestu bilo kojeg medija. Na kraju se utvrdi na sudu, pogreške su moguće, u nekim slučajevima su sistemske", rekao je.

"Sve je moguće, samo se ona (Severina, op.a) ne može tu shvaćati malom i nemoćnom ženicom. Ona je vjerojatno najmoćnija u Hrvatskoj, i zato što je jako popularna i zato što je imućna. Ja bih tu bio jako oprezan", rekao je na kraju Indexu šef Vrhovnog suda Radovan Dobronić. Te izjave izazvale su žestoke kritike brojnih odvjetnika, udruga, ali i građana. Društvene mreže i mediji bili su preplavljeni stavovima ljudi i organizacija koji smatraju da se kao predsjednik najviše pravosudne ustanove u Hrvatskoj ponio krajnje neprofesionalno.

Nakon toga Dobronić je rekao: "Index me zvao kasno navečer. Htio sam ih uvjeriti da prestanu pisati o osjetljivim obiteljskim sporovima."