DOCUMENTA, Centar za suočavanje s prošlošću, poručila je danas, u povodu Dana sjećanja na nestale u Domovinskom ratu i Međunarodnog dana nestalih osoba, da nas nestali obvezuju na humanitaran pristup, lišen svih političkih previranja i sukoba.

"Oni su trajna obveza naših društava u neprestanom traženju i razmjeni informacija s ciljem pronalaska njihovih tajnih grobišta", ističe Documenta u priopćenju u kojem podsjeća da u Hrvatskoj još nisu riješene sudbine 1725 osoba.

"Objavljuju se imena identificiranih branitelja, ne i civila"

Documenta je Upravu za zatočene i nestale pri Ministarstvu hrvatskih branitelja pozvala da, sukladno svojim mogućnostima, angažira dodatne timove na različitim područjima i što prije otvori najavljenu ispostavu Jug u Splitu.

Također drži da bi bilo važno pripremiti i druge ispostave, primjerice na području Zapadne Slavonije, kako bi se proces potrage i identifikacije dodatno unaprijedio i ubrzao, jer se otvaranje područne ispostave Istok u Vukovaru (2017. godine) pokazalo dobrim rješenjem u nastojanju ubrzanog rješavanja pitanja nestalih osoba.

Upravu za zatočene i nestale iz Documente su pozvali i da u objavama poimence navede sve osobe koje su identificirane, bez obzira o kojoj se kategoriji radilo.

"U posljednjih nekoliko godina objavljuju se imena identificiranih hrvatskih branitelja, no ne i civila. Istodobno, kada se radi o identifikacijama srpskih civila i vojnika, njihova se imena izostavljaju, a navode se samo brojčani pokazatelji identificiranih posmrtnih ostataka", navode.

Srodnike nestalih osoba koji to još nisu učinili pozvali su da kontaktiraju Upravu za zatočene i nestale zbog prijave nestalih osoba i davanja uzoraka krvi jer bi to, ističu, moglo dovesti do pomaka u identifikacijama ekshumiranih posmrtnih ostataka koji su pohranjeni u zajedničkim grobnicama na zagrebačkom groblju Mirogoj i osječkom Centralnom groblju.

Poziv na poboljšanje suradnje s komisijama u Srbiji i BiH

Iz Documente su uputili i apel na sve one koji raspolažu informacijama o lokacijama na kojima se nalaze posmrtni ostaci nestalih osoba da informiraju Upravu za zatočene i nestale, napominjući da se prijava može dostaviti i anonimnim putem.

Pozvali su i na poboljšanje suradnje Uprave s komisijama u Srbiji i BiH, bez politiziranja i uplitanja političkih moćnika.

"Republika Srbija treba, na zahtjev Republike Hrvatske, ustupiti preostale protokole koji se odnose na žrtve iz vukovarske bolnice te bi informacije o nepoznatim grobištima trebala ustupiti hrvatskoj strani. Republika Hrvatska bi, isto tako, trebala postupati po zahtjevima Srbije i dati informacije o lokacijama za koje se traže podaci sa srpske strane", ističe Documenta.

Pozvali su i na detaljan pregled sudskih zapisnika u provedenim kaznenim postupcima za ratne zločine gdje je, kako ističu, moguće pronaći korisne informacije o pojedinačnim grobovima i grobnicama.

Kritika postupanja Državnog odvjetništva

Documenta je pozvala i na ravnopravan tretman svih žrtava od strane nadležnih institucija, dodajući da su "s čuđenjem" zamijetili da glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske na identifikacijama tijekom 2025. godine okupljenim članovima obitelji žustro obećava istrage zločina počinjenih prema njihovim ubijenim članovima obitelji.

"Ono što spada u djelokrug redovnog rada jedne institucije, neukusno je, neprofesionalno i nepotrebno isticati kao nešto što će se ubuduće raditi. Takvim se postupanjem pred članovima obitelji identificirane žrtve, prije svega nesvjesno priznaje da DORH nije učinio puno na istraživanju počinjenog zločina", ocjenjuje Documenta.