NOVI, znatno jači udar pandemije koronavirusa nego na proljeće, Hrvatskoj će donijeti kasniji i, po svemu sudeći, sporiji oporavak gospodarstva. Posljedica toga je i da je proračunska konstrukcija za sljedeću godinu na sve klimavijim nogama pa nas, upozorava dio stručnjaka, vjerojatno već na proljeće čeka rebalans proračuna.

Podsjetimo, središnja država je u sljedećoj godini planirala potrošiti oko 157,9 milijardi kuna, dok je ukupne prihode planirala u iznosu od 147,3 milijarde kuna. Kada se podvuče crta, država bi u 2021. godini trebala imati deficit nešto manji od 10,7 milijardi kuna.

To, naravno, nisu ukupne brojke opće državne potrošnje u Hrvatskoj, budući da u njima nema izvanproračunskih fondova i lokalne samouprave. S njima, ukupan planirani manjak opće države u sljedećoj godini penje se, prema podacima Ministarstva financija, na oko 11,6 milijardi kuna, ili nešto manje od tri posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). 

Vlada u sljedećoj godini od poreza planira ubrati 79,5 milijardi kuna

Država je u sljedećoj godini od poreza planirala ubrati gotovo 79,5 milijardi kuna, ili 10,4 posto više nego u ovoj godini. Od toga, od PDV-a je planirala uprihoditi oko 53,7 milijardi kuna, ili čak 14,8 posto više nego u 2020. godini, a od trošarina preko 15,4 milijarde kuna, ili devet posto više nego ove godine. Od poreza na dobit u Ministarstvu financija u sljedećoj godini očekuju oko 8,2 milijarde kuna, što je 9,2 posto manje nego u ovoj godini. No, zato od doprinosa za mirovinsko osiguranje namjeravaju uprihoditi 8,4 posto više nego u 2020., odnosno preko 24,6 milijardi kuna. 

Ovdje treba spomenuti da se cijela proračunska konstrukcija za sljedeću godinu temelji na očekivanoj stopi gospodarskog rasta od pet posto. No, u postizanje takve dinamike rasta u 2021. vjeruje sve manje ekonomista. Sve će, kažu analitičari, ovisiti o stanju s pandemijom koronavirusa i dinamici procjepljivanja stanovništva. O tome ovisi i sljedeća turistička sezona, a ako i ona bude slaba, onda je Hrvatska, s obzirom na značaj turizma za njeno gospodarstvo, u velikim problemima. 

Hrvatska u 2021. ulazi s ograničenim lockdownom, a daljnji razvoj situacije je krajnje neizvjestan

Kako god, Hrvatska u sljedeću godinu ulazi s ograničenim lockdownom, za koji nitko u ovom trenutku ne može reći do kada će trajati, budući da će i to ovisiti o borbi s pandemijom. No, ne manje bitno je i to što se u Hrvatskoj već itekako osjećaju posljedice koronakrize u potrošnji stanovništva, a što realizaciju najvažnije proračunske stavke, prihoda od PDV-a, sve više dovodi u pitanje. 

"Grč u potrošnji se već osjeća. Pad prometa u trgovinama ne-prehranom, odnosno u trgovačkim centrima, u prvih je 11 mjeseci ove godine između 33 i 35 posto, a posljednja dva tjedna pad je još i veći, pa procjenjujemo da će na razini cijele godine iznositi blizu 40 posto. Posebno je pala prodaja roba srednjeg segmenta cijene, poput odjeće i obuće, dok prodaja jeftinije robe raste, kao i online trgovina. Nastavak takvih trendova očekujemo i u sljedećoj godini", kaže za Index čelni čovjek Westgatea Denis Čupić.

Kod potrošača je već prisutan grč u potrošnji, što prijeti realizaciji planiranih poreznih prihoda 

Dodaje kako se kod potrošača već osjeća strah od onoga što im nosi sutra, zbog čega manje i troše. Dijelu njih smanjena su i primanja, neki su ostali bez materijalnih prava, poput raznih dodataka na plaću, a počela su i otpuštanja po tvrtkama. Osim toga, ljudi su u strahu od zaraze pa se manje odlučuju na izlaske. Kada se tome dodaju i oni koji rade od kuće, a njih je puno, ne čudi što se potrošnja svela samo na kupnju najosnovnijeg te što raste internet trgovina, od koje, međutim, Hrvatska, ističe Čupić, nema puno koristi. 

Pandemija je znatno smanjila i mobilnost ljudi, a nova zabrana kretanja među županijama dodatno će otežati kretanje ljudi. Posljedica toga je i manja potrošnja goriva, a onda i manji prihodi od trošarina. 

Poduzetnici nemaju velika očekivanja od sljedeće turističke sezone 

Trgovci, čini se, nemaju velika očekivanja ni od sljedeće turističke sezone, u kojoj potrošnja uobičajeno raste. Naime, upozorava Čupić, sezona će ovisiti o procijepljenosti stanovništva i stvaranju kolektivnog imuniteta na koronavirus, ali i o mjerama koje će poduzimati druge države, ponajprije one iz kojih nam dolazi najviše turista. Ako one budu poticale ostanak turista u matičnoj zemlji, onda će se to negativno odraziti i na turističku sezonu kod nas. K tome, ako putovanja budu ograničena ili uvjetovana raznim potvrdama, jasno je da će mnogi turisti odustati od putovanja na Jadran. 

Država ima velika očekivanja i od doprinosa, budući da iz njih proizlazi značajan rast zaposlenosti, iako se u praksi sada događa upravo suprotno. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), na Badnjak je na burzi rada bilo prijavljeno preko 159.000 nezaposlenih, dok se istodobno tražilo nešto više od 6000 radnika. 

Mine su i na rashodnoj strani proračuna

No, mina za proračun u sljedećoj godini ima i na rashodnoj strani. Država u sljedećoj godini ide s petim krugom porezne reforme, dok istodobno troškovi rastu. 

Tako će središnja država u sljedećoj godini morati, stoji u dokumentima Ministarstva financija, osigurati milijardu i pol kuna više za kompenzacijske mjere lokalnoj samoupravi koja će ostati bez značajnih prihoda nakon novog zadiranja u sustav poreza na dohodak. Također, morat će, među ostalim, osigurati oko pola milijarde kuna više nego u ovoj godini za plaće zaposlenih u državnim i javnim službama, kao i oko 400 milijuna kuna više za umirovljenike. U planu je i rast novca koji Hrvatska mora osigurati za projekte koji se sufinanciraju iz blagajne EU, od koje država u sljedećoj godini i inače ima velika očekivanja. Istodobno, od poduzetnika stižu zahtjevi za dodatnom državnom pomoći.

"Proračun za sljedeću godinu je rađen uz pretpostavku da neće biti zabrana koje sada imamo i vjerojatno će doći do smanjenja prihoda u njemu. Jasno je da će puno toga u proračunu ovisiti o turističkoj sezoni, ali ovisit će i o onom što će se događati u prvom tromjesečju. Stoga mislim da je izgledan rebalans proračuna već na proljeće", ocjenjuje za Index konzultant Andrej Grubišić. 

Država treba prilagoditi svoju potrošnju stvarnim mogućnostima

Izlaz iz proračunskog labirinta vidi u smanjenju državne potrošnje, odnosno u prilagodbi potrošnje države njenim stvarnim mogućnostima. Također, kaže, država bi trebala dopustiti rad svima, uz poštivanje epidemioloških mjera. Alternativa tome je daljnji rast javnoga duga kojim će se financirati prekomjerna potrošnja. 

Nešto je optimističniji ekonomski analitičar Damir Novotny. I on smatra da je na proljeće izgledan rebalans proračuna, ali vjeruje i da će novac iz fondova EU za Hrvatsku u sljedećoj godini predstavljati pojas za spašavanje. Naime, kaže Novotny, Hrvatska već u 2021. godini ima priliku iz fondova EU povući oko tri milijarde eura, ili preko 20 milijardi kuna. Iako Bruxelles taj novac dodjeljuje za konkretne projekte, a ne za krpanje proračunskih i drugih rupa, koristi od tog novca imat će hrvatska ekonomija u cjelini, pa tako i proračun. 

Slamku spasa predstavlja novac iz fondova EU

"Pomoć EU bit će ključna. Iako se novac iz fondova EU dodjeljuje za konkretne projekte, njime će se održati zaposlenost i potaknuti potrošnja, a to će se onda vidjeti i na ekonomiji u cjelini, pa tako i na punjenju proračuna", napominje za Index Novotny.

Velika očekivanja za hrvatsko gospodarstvo ima i od obnove Zagreba od potresa, što bi također trebalo potaknuti ekonomsku aktivnost. Sve bi to trebala biti protuteža posljedicama pandemije koronavirusa, s kojom ćemo morati živjeti, zaključuje Novotny, i sljedeće godine.