DOK SE ZAPADNE sile trude postići mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine, Kina održava bliske veze s Moskvom i slijedi svoje strateške interese, analizira DW.

Europski čelnici nastoje pokazati jedinstvo što se tiče dugoročne sigurnosti Ukrajine tijekom mirovnih pregovora, ali i pozivaju Kinu da odigra konstruktivniju ulogu u okončanju rata. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se u ponedjeljak u Londonu s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom i čelnicima Velike Britanije i Francuske kako bi razgovarali o reviziji mirovnog prijedloga koji podržavaju Sjedinjene Američke Države.

Njemački šef diplomacije poziva Kinu da izvrši pritisak na Rusiju

Prijedlog, koji je prvi put iznijet u studenome, naišao je na kritike u Europi jer izgleda povoljnije za Rusiju: od Ukrajine bi se zahtijevalo povlačenje snaga iz istočnih regija koje je Moskva pokušala zauzeti silom, ali ih nije uspjela u potpunosti okupirati.

Zelenski tvrdi da bi ustupanje teritorija predstavljalo nagradu za agresora i dugoročno ostavilo zemlju ranjivom što se tiče novog ruskog napada. Ukrajinski predsjednik se u Bruxellesu sastao s dužnosnicima NATO-a i najavio predstavljanje izmijenjenog mirovnog plana Washingtonu.

U međuvremenu je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul prilikom posjeta Kini pozvao Peking da iskoristi svoj utjecaj kako bi natjerao Moskvu na ozbiljne pregovore o okončanju agresije na Ukrajinu. "Ako postoji zemlja na svijetu koja ima snažan utjecaj na Rusiju, to je Kina", rekao je Wadephul nakon sastanka s kineskim kolegom Wangom Yijem u Pekingu. Kina je tijekom rata u Ukrajini tvrdila da je neutralna, ali se suočila s optužbama Zapada da podržava rusku agresiju kupovinom ruske nafte i izvozom opreme dvostruke namjene.

"Zato je Kina vrlo oprezna i ne želi biti viđena kao dio pregovora", rekla je Zsuzsa Anna Ferenczy, suradnica briselskog Martens centra, službenog analitičkog centra Europske pučke stranke. Ona kaže da Kina dosljedno ulaže napore da bi se pokazala neutralnom. "To sigurno nije percepcija na Zapadu. Međutim, možda je na globalnom jugu", dodala je ona.

Kina bi mogla favorizirati američki mirovni prijedlog

Trodnevni razgovori na Floridi između ukrajinskih i američkih dužnosnika nisu donijeli očigledan napredak u rješavanju teritorijalnih sporova u mirovnom planu koji podržava američki predsjednik Donald Trump. Plan je prvobitno sadržao 28 točaka koje bi prisiljavale Ukrajinu na ustupanje velikih dijelova teritorija Rusiji, ograničavanje veličine vojske i spriječile ulazak u NATO - što je Kijevu bilo neprihvatljivo. Poslije više dana pregovora Trump je rekao novinarima da je "pomalo razočaran" što Zelenski nije pročitao mirovni prijedlog SAD-a i dodao da ukrajinski čelnik "nije spreman" potpisati sporazum.

Kremlj također nije prihvatio dokument s 28 točaka, ali je rekao da je spreman uzeti ga "kao osnovu za konačno mirovno rješenje". Ipak, ruski predsjednik Vladimir Putin je upozorio da ne bi prihvatio bilo kakvo značajnije ublažavanje prijedloga u korist Kijeva.

Peking, kao najvažniji strateški partner Moskve, ostaje relativno tih unatoč kontinuiranim globalnim naporima da se obje strane dovedu za pregovarački stol.

Prošli tjedan je kineski predsjednik Xi Jinping rekao francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu tijekom sastanka u Pekingu da Kina podržava "sve napore usmjerene na postizanje pravednog, trajnog i obvezujućeg mirovnog sporazuma koji je prihvatljiv za sve strane".

Kineski plan za mir u Ukrajini

Kina je 2023. godine također predložila mirovni plan koji je izražavao želju da se završi ruska invazija na Ukrajinu, ali dokument je kritiziran zbog odsustva konkretnih mjera i odsustva osude ruske agresiju. "Kina je zainteresirana za okončanje ovog rata, ali za takav kraj koji daje Rusiji prednost i ispunjava njene ciljeve - a to je da zadrži teritorij koji je osvojila", rekla je Ferenczy za DW. Takav sporazum bi pokazao da "autoritarni režim može prekršiti međunarodno pravo i proći nekažnjeno", dodala je. "To služi kineskim interesima."

Mirovni sporazum koji zahtijeva da Ukrajina ustupi teritorij Rusiji mogao bi imati velike posljedice po globalni poredak i međunarodnu sigurnost, a Peking to procjenjuje s pogledom na Tajvan. Peking tvrdi da je demokratski Tajvan dio kineskog teritorija i nije isključio upotrebu sile da postigne "ujedinjenje". Otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 2022. godine, i Tajvan i Kina pažljivo prate razvoj konflikta.

"Pravilo koje je vladalo posljednjih 70 godina u međunarodnim odnosima je da nema promjena teritorija silom", rekao je Raymond Kuo, viši politički analitičar iz američkog sigurnosnog analitičkog centra RAND.

"Sve ovo šalje signal Pekingu"

Moskva je navodno pristala obučiti i opremiti jednu kinesku zračno-desantnu jedinicu za moguću invaziju na Tajvan, prema izvještaju koji je objavio Kyiv Independent u rujnu, pozivajući se na analizu dokumenata do kojih je došla hakerska grupa Black Moon.

Zbog sve jačeg kineskog vojnog pritiska posljednjih godina Tajvan se već suočava s ozbiljnim izazovima. Tajvansku suverenost ne priznaje većina država zbog kineskog pritiska.

"Ovaj sporazum (o Ukrajini) mogao bi povećati te izazove", rekao je Kuo za DW. Ferenczy, koja je i izvanredna profesorica na Nacionalnom Dong Hwa sveučilištu na Tajvanu, navela je da Taipei ulaže u vlastitu obranu: "Sve ovo šalje signal Pekingu da bi međunarodna zajednica reagirala u obrani Tajvana ako bi Kina poduzela taj korak."

Kina produbljuje vojnu suradnju s Rusijom

Unatoč rastućem pritisku zapadnih vlada, suradnja Kine i Rusije se produbljuje. Kako se Moskva suočava sa sve većom izolacijom zbog invazije na Ukrajinu, oslanja se na Peking u trgovini, dok se širi i obujam vojnih odnosa dviju zemalja. Kina i Rusija su objavile da su postigle "širok konsenzus" o nizu pitanja tijekom posjeta kineskog ministra vanjskih poslova Wanga Yija Moskvi ovog mjeseca.

U svibnju su dvije zemlje izdale zajedničko priopćenje u kojem pozivaju na unapređenje vojne suradnje, uključujući više zajedničkih vojnih vježbi, dijeljenje tehnologije i koordinaciju u suprotstavljanju prijetnjama i održavanju globalne sigurnosti.

"Četiri godine nakon početka rata jasno je da Kina nema namjeru oslabiti svoju podršku Rusiji", rekla je Ferenczy, naglašavajući da zbližavanje s Rusijom služi kineskim strateškim interesima. Glavni razlog je što ruski pritisak na Europu i zapadni savez "pomaže Kini jer potkopava demokraciju i poredak zasnovan na zapadnim pravilima".

Iako se države članice EU-a razlikuju u pristupu Pekingu i nastavljaju mijenjati svoje odnose s Kinom, očekuje se da će Europska unija ostati čvrsta u podršci Ukrajini kako bi se postigao sporazum koji nudi dugoročna sigurnosna jamstva.

Opći konsenzus u okviru EU-a ostaje isti, a njega Ferenczy formulira ovako: "Kako bismo osigurali budućnost Europe, prvo moramo osigurati budućnost Ukrajine."