Dokument EK-a otkriva: Najveća smetnja ulasku Hrvatske u Schengen je - Plenković

Dokument EK-a otkriva: Najveća smetnja ulasku Hrvatske u Schengen je - Plenković
Foto: Index/EK/Pixsell/Goran Stanzl

PROČITALI smo dokument Europske komisije u kojem obrazlažu zašto su Hrvatskoj dali zeleno svjetlo za ulazak u Schengen. Ono što u njemu stoji jasno govori da je glavna prepreka ulasku Hrvatske u Schengen - Andrej Plenković.

“Priprema se novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa. Prijašnje verzije zakona nisu adresirale brige poput one da su izvan dosega zakona ostali predsjednici i članovi uprava kompanija u vlasništvu lokalnih vlasti ili kompanija koje su u većinskom vlasništvu tih kompanija. Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa je bilo otežano iniciranje postupaka sankcioniranja dužnosnika koji su dostavili netočne imovinske kartice. Nadalje, da bi predložene preventivne mjere bile efektivne, nacrt zakona treba sadržavati povećanje kruga dužnosnika na koje se odnosi i uključivati efektivne mehanizme kažnjavanja. Potreba da se osigura da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ima dovoljne ovlasti određivati sankcije već je istaknuta, kao i važnost da se pruži veća podrška njegovoj prevencijskoj ulozi.”

Navedeni citat može se pročitati u Komunikaciji o verifikaciji potpune primjene schengenske pravne stečevine od strane Hrvatske, službenom dokumentu Europske komisije na 15 stranica. Zapravo je riječ o detaljnom objašnjenju zašto je Komisija odlučila dati zeleno svjetlo Hrvatskoj za ulazak u Schengen, zonu slobode kretanja unutar Europske unije kojoj pripada velika većina članica te pregledu mjera koje je Hrvatska u međuvremenu ispunila, ali i onoga što još treba učiniti.

Znakovito priopćenje Europske komisije

“U današnjoj Komunikaciji analizirane su evaluacije provedene između lipnja 2016. i svibnja 2019., u kojima je ispitano kako Hrvatska primjenjuje schengenska pravila i standarde u nizu područja. Komisija je već bila pozitivno ocijenila i potvrdila potpunu primjenu schengenskih pravila u područjima zaštite podataka, policijske suradnje, zajedničke vizne politike, politike vraćanja, Schengenskog informacijskog sustava (SIS), vatrenog oružja i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, a u današnjoj se Komunikaciji potvrđuje i da je Hrvatska poduzela potrebne mjere kako bi osigurala ispunjavanje uvjeta za primjenu schengenskih pravila u području upravljanja vanjskim granicama. Hrvatska će trebati nastaviti s radom kako bi osigurala dosljednu primjenu svih tekućih mjera u tom području. 

Konačno, Komisija je izvijestila i o ispunjavanju obveza koje je Hrvatska preuzela u okviru pregovora o pristupanju a koje su relevantne za schengenska pravila. Te se obveze osobito odnose na područje pravosuđa i poštovanja temeljnih prava. Komisija je danas potvrdila da Hrvatska kontinuirano ispunjava sve te obveze”, navodi se u jučerašnjem priopćenju Europske komisije.

Kakve veze imaju Schengen i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa?

Tu se krije i odgovor na pitanje kakve veze Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ima s ulaskom Hrvatske u Schengen - riječ je obavezama iz područja pravosuđa i poštivanja temeljnih prava koje je Hrvatska preuzela samim ulaskom u EU i koje i nakon godina članstva nije u potpunosti ispunila.

Dio Komunikacije u kojem se ističe tematika sukoba interesa i Povjerenstva nalazi se pod naslovom “Obaveze relevantne za schengenski aquis” (tj. pravnu stečevinu), što jasno signalizira da odnos vlasti u Zagrebu itekako ima utjecaj na procjenu je li Hrvatska spremna za Schengen.

Komunikacija otkriva najmanje dvije važne stvari: 1. Odluka Komisije da Hrvatskoj da zeleno svjetlo za Schengen doista je politička jer iako je zaključeno da je Hrvatska ispunila tehničke uvjete za ulazak u schengensku zonu, prema onome što je navedeno i koliko toga još treba biti ispunjeno i popravljeno, komotno se moglo odlučiti i drugačije i 2. Premijer Andrej Plenković je svojim nedavnim frontalnim napadom na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa direktno podrivao uvjerljivost hrvatske pozicije da je sprema ući u Schengen.

Plenkovićev napad na Povjerenstvo, isto ono koje EK želi ojačati

Podsjetimo, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa nedavno je većinom glasova odlučilo da je premijer Andrej Plenković povrijedio načelo savjesnog i transparentnog postupanja jer je propustio deklarirati svoju kumsku povezanost s Igorom Pokazom kada ga je predlagao za veleposlanika u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Plenković je isti dan ljutito komentirao na konferenciji za novinare odluku Povjerenstva te je izjavio da je Povjerenstvo takvim "ekstenzivnim tumačenjem načela djelovanja dužnosnika dovelo sebe do apsurda" i "samo sebi zabilo diskvalificirajući autogol".

Na pitanje novinara kako će reagirati na odluku, odgovorio je da će vidjeti kad je dobije u pisanom obliku, ali da se neće miješati u rad Povjerenstva te da će morati mijenjati Zakon o sprječavanju sukoba interesa više od onoga što je ranije bila namjera jer su neke njegove formulacije suviše rastezljive.

“Odluka Povjerenstva nije donesena jednoglasno nego rezultatom 3:2. Radi se o odluci koja negativno djeluje na imidž Povjerenstva, a i meni donosi nekakvu malu štetu. Potrebno je javnosti približiti tematiku”, kazao je Plenković u vatrenoj tiradi protiv ove neovisne institucije, tijekom  koje je navodio i primjere s ciljem da, kako je rekao, do kraja banalizira i trivijalizira rezoniranje nekoliko članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. “Odluka je nevjerojatna, nije utemeljena na zakonu, proizvoljna, percepcijska i interpretacijska”, izjavio je Plenković.

Dakle, dok Europska komisija podsjeća Hrvatsku da je preuzela obavezu povećati ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i u tom smjeru predložiti novi nacrt zakona, premijer hrvatske vlade javno najavljuje kako se u izmjeni zakona zapravo želi osvećivati članovima Povjerenstva koji su donijeli odluku koja mu se ne sviđa, što je paradni primjer suprotnosti vladavine prava i obaveza koje Hrvatska mora ispuniti za Schengen.

Komisija traži od Hrvatske povećanje ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa

Komisija traži da se “pruži veća podrška prevencijskoj ulozi” Povjerenstva, a Plenković grmi da je Povjerenstvo “dovelo sebe do apsurda” i podriva njegov autoritet. Bit će zanimljivo pratiti hoće li nacrt zakona o Povjerenstvu koji treba predložiti novi ministar uprave Ivan Malenica biti u skladu s preporukama EK-a i obavezama koje je Hrvatska preuzela kako bi ispunila kriterije ulaska u Schengen ili u skladu s Plenkovićevim prijetnjama, koje su direktno suprotstavljene stajalištu EK-a. Maleničin prethodnik Lovro Kuščević, donedavno Plenkovićev najbliži suradnik u stranci i vladi, je pak planirao novim zakon smanjiti ovlasti Povjerenstva, a u tom pravcu je više puta govorio i predsjednik sabora Gordan Jandroković. HDZ-ova vlast zapravo je višekratno izrazila namjeru da potkreše ovlasti Povjerenstva, a EK zahtijeva da se one povećaju i podsjeća da je Hrvatska to obećala Bruxellesu.

Drugim riječima, u ovom trenutku su Plenkovićevi napadi na Povjerenstvo jedna od smetnji za ulazak Hrvatske u Schengen te će premijer najvjerojatnije morati zatomiti svoj ego i poslušati upute iz Bruxellesa o novom zakonu o sprečavanju sukoba interesa, što u drugim slučajevima inače rado čini i time se hvali. U ovom slučaju, jer je sam bio ukoren od Povjerenstva, Plenković odmah gubi svoju europejsku fasadu i otkriva se kao rušitelj institucija čije mu se odluke ne sviđaju.

Kolinda kao inicijatorica napada

Ne treba zaboraviti ni da je napade na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa svojedobno inicirala predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, čije su ocjene rada Povjerenstva varirale od “političkog arbitriranja”, “prekoračenja ovlasti” do “prelaženja crte nepristranosti”. Kolinda je čak bila uvjerena da joj se prva predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković osvećuje iz nedefiniranih osobnih razloga.

Čim je jučer Komisija službeno potvrdila da je dala zeleno svjetlo Hrvatskoj za Schengen, pred novinarima se pojavio Plenković i ustvrdio kako je danas “veliki dan” i da svjedočimo “velikom europskom uspjehu Hrvatske”. “Radili smo predano, radili smo tiho i, što je najvažnije, postigli rezultat”, pohvalio se Plenković, no dobro upućeni europski mediji, kao što je Index već pisao, upozoravaju da je odluka EK-a donesena jer su Plenkoviću odlučili napraviti uslugu odlazeći predsjednik EK-a Jean-Claude Juncker i utjecajni eurokrat Martin Selmayr, Plenkovićev frend koji ga je prije par tjedana predlagao za novog predsjednika Komisije.

>> Hrvatska je dobila zeleno svjetlo za Schengen zbog zataškavanja?

"Znam što smo napravili jako dobro, što smo sami sebi zacrtali kao zadaću, da smo je napravili vrlo korektno i uspješno, jer da nismo, onda svi oni koji mikroskopski i s apotekarskom vagom mjere postignuća zemlje ne bi dali ovakvu preporuku", rekao je jučer Plenković u još jednom napadu samohvale.

Bruxelles traži od Zagreba sporazum sa Slovenijom u vezi prekogranične policijske suradnje

No kada se pažljivo pročita ono što piše u Komunikaciji Europske komisije, postaje jasno da su pred Hrvatskom još mnoge neispunjene zadaće.

Primjerice, u Komunikaciji se navodi kako Hrvatska još nije potpisala sporazum sa Slovenijom o policijskoj prekograničnoj suradnji u sprečavanju kriminala. “Od Hrvatske se traži da uloži napor kako bi brzo potpisala i ratificirala bilateralni ugovor sa Slovenijom i da o progresu informira Komisiju”, stoji u Komunikaciji. Logično je pitanje zašto bi Slovenija pristala na brzo potpisivanje takvog ugovora s Hrvatskom u situaciji u kojoj planira staviti veto na ulazak Hrvatske u Schengen.

Veliki prostor u Komunikaciji je posvećen stanju u hrvatskom pravosuđu, koje se ocjenjuje nezadovoljavajućim i opterećenim negativnom percepcijom hrvatskih građana kao korumpiranim i neefikasnim, kao i borbi protiv korupcije. Sve to dodatno osnažuje dojam kako je odluka Komisije o tehničkoj spremnosti Hrvatske ipak bila prvenstveno politička jer u Komunikaciji se skoro pa taksativno navodi što sve Hrvatska još nije ispunila za ulazak u schengenski prostor.

Plenkoviću je važniji Bruxelles od poboljšanja situacije za hrvatske građane

Dokument EK-a otkriva i da Plenković ovoj tematici pristupa tako da svoj u međuvremenu nedvojbeni utjecaj u Bruxellesu i Europskoj pučkoj stranci (EPP) koristi kako bi ugurao Hrvatsku u Schengen, ali i da u samoj Hrvatskoj nije dao gas kada je riječ o ispunjavanju svih preuzetih obaveza, što znači i da se nedovoljno poboljšava situacija za krajnje korisnike cijelog procesa - hrvatske građane. Plenković radije igra na lobiranje i svoje mišiće nego na to da doista provede tražene promjene, naročito u području korupcije i sukoba interesa, domaćem terenu HDZ-a.

Komunikacija ima i zabavnih detalja povrh svega toga, koji ilustriraju različit odnos Plenkovićeve vlasti prema Bruxellesu i prema hrvatskim građanima i javnosti. U dokumentu se navodi kako se Hrvatska obavezala imati 6300 policajaca na granici, dok je taj podatak prije samo par mjeseci MUP proglasio klasificiranim kada je o tome dobio upit Indexa.

Ono što je za MUP "klasificiran podatak" se može pronaći u javno dostupnom dokumentu Komisije

Baveći se tematikom pushbacka migranata koji provodi hrvatska policija, pitali smo MUP koliko policajaca ima u Hrvatskoj i koliko njih je angažirano na zaštiti granice. MUP nam je odgovorio kako je “u Ministarstvu unutarnjih poslova RH zaposleno 20.444 policijskih službenika” i da nas obavještavaju “kako je točan broj i raspored policijskih službenika po pojedinim zadaćama klasificiran podatak te kao takav nije javno objavljiv”.

Sada u Komunikaciji EK-a, javno dostupnom dokumentu, možemo pročitati da na zaštiti granice mora raditi najmanje 6300 policajaca, dakle nešto manje od trećine sveukupnog broja policajaca u Hrvatskoj. MUP to ne želi reći javnosti na upit medija, nego o tome saznajemo iz Bruxellesa. 

Neizvjestan ulazak Hrvatske u Schengen

U svakom slučaju, odluka o tome hoće li Hrvatska doista ući u Schengen nije na Komisiji, nego na Europskom vijeću, tijelu EU-a koje okuplja šefove vlada država članica. Odluka o tome mora biti jednoglasna, a Slovenija je već najavila blokadu i navodno nije jedina. Čak i Plenković upozorava da se ne treba očekivati ulazak Hrvatske u Schengen tijekom našeg predsjedanja EU-om, koje će trajati prvih šest mjeseci sljedeće godine. 

Za Hrvatsku bi pak doista velik dan bio kada bi Plenkovićeva vlada ispunila preporuke EK-a na čije se ispunjavanje obvezala da bi dobila zeleno svjetlo za Schengen te povećala ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i doista krenula raditi na suzbijanju korupcije i reformi pravosuđa. To bi onda bio “europski uspjeh” Hrvatske jer bi građanima RH omogućio život po europskim standardima kakve mogu naći u Irskoj ili Njemačkoj. Hodogram za to sadrži Komunikacija Europske komisije o zelenom svjetlu Hrvatskoj za ulazak u Schengen, Plenković samo treba konačno ispuniti preuzete obaveze.

Pogledajte cijeli dokument: 

Dokument Europske komisije o Hrvatskoj i Schengenu by Index.hr on Scribd

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara