NA VALUTNIM je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta dodatno porasla, nakon što je prošloga tjedna ojačala oko 0,5 posto.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 107,18 bodova, dok je u petak navečer iznosio 106,90 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao sa 140,35 na 140,45 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0298 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,0325 dolara.

Cijene su nafte, pak, dodatno pale, nakon što su prošloga tjedna potonule gotovo 10 posto. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 1,05 posto, na 86,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,10 posto, na 79,20 dolara.

Pad na azijskim burzama

Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica pale jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama zbog novih restrikcija protiv covida-19 u Kini, što vodi daljnjem usporavanju rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 1,2 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0,05 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu skliznule između 0,2 i 2,1 posto.

Pod najvećim su pritiskom kineske burze jer ulagače zabrinjava daljnji rast broja oboljelih od covida-19, pa su splasnule nade u brzo popuštanje restriktivnih mjera.

U nedjelju je broj zaraženih u Kini dosegnuo gotovo 27.000, najviše od travnja, pri čemu su u Pekingu umrle dvije osobe.

Zbog toga se neke četvrti u glavnom kineskom gradu pozvale ljude da ostanu kod kuće, a zatvoreno je i nekoliko škola.

To je podržalo strahovanja od daljnjeg usporavanja ionako usporenog rasta kineskog gospodarstva.

Osim toga, ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama jer središnje banke u svijetu podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju.

Ovoga se tjedna očekuje da će to učiniti monetarne vlasti Novog Zelanda i Švedske, najvjerojatnije za 0,75 postotnih bodova.

Od američkog Feda očekuje se usporavanje tempa povećanja kamata

Od američkog Feda se, pak, u prosincu očekuje usporavanje tempa povećanja kamata na 0,50 postotnih bodova, nakon serije povećanja za 0,75 bodova.

Raphael Bostic, predsjednik ogranka Feda u Atlanti, kazao je u subotu da je spreman podržati povećanje kamata u prosincu za 0,50 postotnih bodova, no istaknuo je i da će kamate vjerojatno ostati na povišenim razinama dulje nego što tržište to očekuje.

A na tržištu se očekuje da će Fed u prosincu povećati kamate za 0,50 bodova, u raspon od 4,25 do 4,50 posto, dok bi iduće godine kamate na kraju ciklusa povećanja mogle iznositi od 5,00 do 5,25 posto.