NA VALUTNIM je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta znatno pala zbog špekulacija da bi Fed na sjednici u ožujku mogao ostaviti kamate nepromijenjene.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je 0.53 posto, na 103.69 borova, najnižu razinu u gotovo mjesec dana.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo 0.0 posto, na 133.80 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla 0.85 posto, na 1.0730 dolara, blizu najviše razine u mjesec dana.

Cijene su nafte, pak, porasle, nakon što su prošloga tjedna pale više od 3 posto. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je jutros 0.29 posto, na 83.02 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0.35 posto, na 76.95 dolara.

Burze rasle

Mjere koje je američka središnja banka najavila kako bi stabilizirala bankarski sustav, nakon što je u petak propala banka Silicon Valley (SVB), a u nedjelju Signature Bank ohrabrile su i ulagače. Američka središnja banka najavila je, podsjetimo, mjere pomoći bankama, nakon kolapsa dvije banke u samo nekoliko dana.

Američki terminski indeksi rasli su za više od 1.5 posto, što upućuje na to da bi u ponedjeljak burzovni indeksi na Wall Streetu mogli nadoknaditi dio gubitaka od prošloga tjedna, kada su potonuli više od 4 posto.

Podršku svjetskim tržištima pruža rast američkih terminskih indeksa za više od 1.5 posto, što upućuje na to da bi u ponedjeljak burzovni indeksi na Wall Streetu mogli nadoknaditi dio gubitaka od prošloga tjedna, kada su potonuli više od 4 posto.

Na kineskim su burzama na ovom valu u ponedjeljak cijene dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 7 sati u plusu 1.4 posto, nadoknadivši dio prošlotjednih gubitaka.

Pritom je japanski Nikkei indeks skliznuo 1.4 posto, dok su cijene dionica u Australiji pale 0.5 posto. U Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu porasle su, pak, između 0.4 i 2 posto. Najviše su jutros porasle cijene dionica u Hong Kongu, što se uglavnom zahvaljuje rastu tehnološkog sektora za otprilike 4 posto.

Indeksi šangajske burze također su porasli jer je ulagače ohrabrila odluka Pekinga da neće mijenjati čelne ljude u središnjoj banci i ministarstvu financija, što jamči kontinuitet dosadašnje monetarne i fiskalne politike.

Fed najavio mjere pomoći bankama

Ulagače su ohrabrile mjere koje je američka središnja banka najavila kako bi stabilizirala bankarski sustav, nakon što je u petak propala banka Silicon Valley (SVB), a u nedjelju Signature Bank.

Fed je najavio da će klijenti SVB-a u ponedjeljak moći podići svoje depozite i da nema razloga za strah od gubitka novca.

Središnja banka najavila je i novi program kratkoročnog financiranja koji bi trebao pomoći bankama ako se nađu u financijskim problemima.

Na taj način Fed nastoji vratiti povjerenje ulagača i građana u bankarski sustav jer je propast SVB-a, što je najveći bankrot jedne američke banke od financijske krize 2008. godine, narušio povjerenje u sustav.

I prije tog kolapsa, bankarski je sektor bio pod pritiskom jer se ulagači plaše da će agresivno povećanje kamata Feda dovesti do recesije, a time i gubitaka banaka na kreditima.

Fed usporava tempo povećanja kamata?

Još prošloga tjedna očekivalo se da će Fed na sjednici u ožujku povećati kamate za agresivnih 0.50 postotnih bodova jer je inflacija u SAD-u i dalje visoka.

No, nakon propasti SVB-a mnogi smatraju da će kamate biti povećane za 0.25 postotnih bodova, a neki da Fed uopće neće podići kamate ovoga mjeseca kako bi pričekao da se bankarski sustav stabilizira, a povjerenje vrati.

„Nakon ovog šoka u bankarskom sustavu mi više ne očekujemo da će Fed povećati kamate u ožujku. No nismo promijenili naša očekivanja da će Fed povećati kamate za 0.25 postotnih bodova u svibnju, lipnju i srpnju i sada očekujemo da će konačna kamata biti u rasponu između 5.25 i 5.50 posto”, pišu analitičari Goldman Sachsa u osvrtu na situaciju na tržištu.