IMIGRANTI su se opet zaputili prema Europi, pokazuju podaci o ulazu stranih državljana u članice EU i Ujedinjeno Kraljevstvo. Nakon migrantske krize 2015., broj ilegalnih migranata se naglo spustio i stagnirao nekoliko godina na razinama otprije krize. Ali podaci za prošlu godinu pokazuju velik rast broja pokušaja ilegalnih prelazaka i ukupnog broja imigranata koji se ilegalno nalaze u nekoj od članica EU.

Cijeli četvrtak su ministrice i ministri unutarnjih poslova 27 članica EU raspravljali u Luksemburgu kako bi prihvatili reformu prava na azil i regulaciju migracije, koja je pripremljena već prije više godina. "Postoji svjetlo na kraju tunela", objavio je jedan delegat nakon 12 sati vijećanja, dok su pregovori još trajali.

Švedska predsjedateljica Vijeća Maria Malmer Stenergard tri je puta prekidala sjednicu kako bi tekst bio promijenjen jer su ga neke delegacije odbijale, piše Deutsche Welle.

Nakon što su velike zemlje kao Njemačka i Italija bile za prijedlog, on je mogao biti prihvaćen, ne jednoglasno, nego takozvanom kvalificiranom većinom, dakle glasovima zemalja koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva EU. Protiv prijedloga su glasale Poljska i Mađarska, koje se i dalje ne žele pridržavati zajedničkih pravila o reguliranju migracije.

Prihvaćati izbjeglice ili plaćati

Nacionalno-konzervativni poljski ministar unutarnjih poslova Mariusz Kaminski najavio je da Poljska neće plaćati odštetu zato što ne prihvaća izbjeglice. A prema novim pravilima, zemlja koja ne prihvaća izbjeglice trebala bi plaćati 20.000 eura za svaku osobu koju ne primi, a trebala bi prema kvoti određenoj s obzirom na broj stanovnika.

Stručnjakinja za migracije Helena Hahn iz instituta European Policy Centre sumnja da će novi sustav funkcionirati. "Vidjeli smo do kraja da to nailazi na otpor nekih članica, uključujući Poljsku. Oni kažu, troškovi su previsoki. Zato možemo očekivati više protivljenja."

Slabi izgledi: priznaje se manje od 20 posto tražitelja azila

Unatoč snažnom protivljenju "obvezujućoj solidarnosti" u zemljama na vanjskim granicama EU, kao što su Grčka, Italija, Cipar i Malta, njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser odluku iz Luksemburga smatra "povijesnom", koja nikomu nije bila laka. Ministrica se na kraju složila s brzim postupkom provjere prava na azil na vanjskim granicama EU, oko kojeg se ne slažu svi u njemačkoj vladajućoj koaliciji sastavljenoj od SPD-a, Zelenih i liberala.

U tim brzim postupcima bi za najviše 12 tjedana trebalo biti utvrđeno čiji zahtjev za azilom je očito neutemeljen jer dolazi iz relativno sigurne zemlje. A to važi za sve zemlje kod kojih je postotak priznavanja prava na azil u Europskoj uniji ispod 20 posto. Primjeri za to su Pakistan, Albanija i neke afričke zemlje.

Vraćanje u treće zemlje

Ljudi koji budu odbijeni mogu, prema novim pravilima, brzo biti vraćeni u svoju domovinu ili u neku treću zemlju. Je li neka treća zemlja prikladna, o tomu će odlučivati zemlje na vanjskim granicama EU, primjerice Grčka i Italija. Ne postoji više zajednički popis sigurnih zemalja.

Brzim postupcima na granici bit će podvrgnute i obitelji s djecom i maloljetnici bez pratnje. Njemački Zeleni su to oštro kritizirali. Ministrica Nancy Faeser je izjavila da će se ona i dalje boriti za prava djece i iznimke. Hoće li to biti dovoljno koalicijskim partnerima, nije jasno.

40.000 mjesta za početak

Za postupak na granici se sad moraju stvoriti nova, gotovo zatvorena prihvatilišta u zemljama na vanjskim granicama EU, primjerice Grčkoj i Italiji. Takva prihvatilišta kritiziraju organizacije za zaštitu izbjeglica, ali i Zeleni i dijelovi SPD-a u Njemačkoj, jer smatraju da se praktično radi o nedopustivim zatvorima.

Italija je pristala na nova pravila tek nakon što su kapaciteti za te granične postupke osjetno smanjeni, nakon teških pregovora.

Švedsko predsjedništvo je u početku predlagalo stvaranje 120.000 mjesta u prihvatnim centrima. Na kraju se došlo do jedne trećine toga, dakle 40.000 mjesta. Shodno tomu je smanjen i broj izbjeglica koje ostale članice EU moraju prihvatiti u sklopu premještanja izbjeglica iz logora u Italiji ili Grčkoj. Na prihvaćanje takvih izbjeglica, koji imaju izgleda da dobiju azil, trenutno su spremne samo Njemačka, Portugal, Irska i Luksemburg.

Sve druge članice EU bi morale plaćati određeni iznos u europski fond iz kojeg se financira zaštita granica i druge zadaće u sklopu sprječavanja migracija. "Zemlje u koje već stiže velik broj migranata morat će osobito povećati svoje kapacitete da bi mogle uredno obaviti te postupke na granici", napominje stručnjakinja za migracije Helena Hahn u razgovoru za DW.

Najveće skupine ne idu u postupke na granicama

Izbjeglice iz Sirije i Afganistana neće biti obuhvaćeni postupcima na granicama jer je kod njih postotak priznavanja prava na azil oko 50 posto. Za te ljude će vrijediti "normalni" postupci. To znači da će oni biti registrirani u Grčkoj ili Italiji i da će onda produžiti putovanje, najčešće prema Njemačkoj. Ta "sekundarna migracija", koja prema zakonima EU zapravo nije dopuštena, ali je uobičajena u praksi, neće biti obuhvaćena novim pravilima.

Članice EU se nadaju, kao i puno puta ranije, da će zemlje u kojima su izbjeglice prvi put stupile na tlo EU prihvatiti te izbjeglice nazad.

Cilj reforme je smanjiti dolazak izbjeglica, odnosno tražitelja azila, u EU. On je posljednjih godina jako porastao. U 2022. je 850.000 ljudi podnijelo prvi put zahtjev za azilom u Europskoj uniji. EU diplomati kažu kako se nadaju da će nova pravila zastrašiti migrante koji nemaju izgleda za azil. Ali u to sumnja mađarski ministar unutarnjih poslova Sandor Pinter.

Nacionalno-konzervativni Pinter je nedavno, prilikom susreta sa svojim bavarskim kolegom Joachimom Hermannom (CSU) u Würzburgu, izjavio da vanjske granice EU moraju biti bolje zaštićene.

Njemačka ministrica Faeser je, nasuprot tomu, u Luksemburgu izjavila: "Ja želim granice držati otvorenima."

Stručnjakinja za migracije Helena Hahn preporučuje članicama EU nastavak potrage za konsenzusom i bolju koordinaciju. "Ako se to ne dogodi, vjerojatno ćemo vidjeti više ovakvih stvari kakve se danas događaju." A to znači više problematičnih postupaka, rast broja tražitelja azila.

"Sustav kakav je sada ne funkcionira", kaže austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner.

Pravila koja je sad prihvatilo Ministarsko vijeće moraju do kraja godine proći raspravu u Europskom parlamentu i ondje biti prihvaćena. Ako to prođe bez poteškoća, prije nego što parlamentarci na proljeće započnu predizbornu kampanju za Europske izbore predviđene za lipanj, nova pravila za azil mogu stupiti na snagu sljedeće godine.

Ona se ne odnose na ratne izbjeglice iz Ukrajine. Za njih vrijedi izvanredna zaštita na temelju drugih zakonskih odredaba.

Drastično narastao broj ilegalnih imigranata

Kako je Index već pisao prije desetak dana, 2022. je za oko 1.1 milijun ljudi koji nisu iz neke od članica EU utvrđeno da su nezakonito prisutni u nekoj od članica, što je povećanje od 61 posto u usporedbi s 2021.

To se odnosi na one koji su već ušli u EU, ali i one koji su se nalazili ilegalno u EU, ali su putovali izvan vanjskih granica pa je na graničnoj kontroli utvrđeno da nemaju pravo biti u EU.

Najviše je ilegalnih imigranata utvrdila Mađarska (222.515), a slijede Njemačka (198.310), Italija (138.420), Francuska (115.120), Austrija (105.545), Španjolska (68.100) i Grčka (49.060). Hrvatska je utvrdila 43.830 ilegalnih imigranata, osmi najviši broj od svih članica EU.

Sirijci su činili najveći broj ljudi za koje je utvrđeno da su ilegalno prisutni u EU (175.960). Sljedeći najveći broj zabilježen je za državljane Afganistana (119.520) i Maroka (60.215).

Ukupni broj ilegalnih imigranata je najveći od 2015., kada ih je utvrđeno 2 milijuna. Valja naglasiti da su državljanima Ukrajine dopušteni slobodan ulazak u EU i slobodno kretanje među članicama.

Mnogima je odbijen ulazak u EU

Prošle godine je odbijen ulazak 141 tisući osoba, a  422.400 osoba je izdan nalog da napuste EU. Od toga je 77.530 ljudi zaista vraćeno izvan vanjskih granica, pokazuju podaci Eurostata, statističke agencije EU. Najveći broj odbijenih ulazaka je prijavila Poljska (23.330), a slijede Mađarska (15.780), Hrvatska (11.800) i Irska (9240).

Najviše odbijenih ulazaka je izdano građanima Ukrajine (28.890). Glavni razlog za odbijanje ulaska Ukrajincima je bio taj što su već boravili tri mjeseca u EU u razdoblju od prethodnih šest mjeseci (27 posto), nisu imali valjanu vizu ili boravišnu dozvolu (21 posto), a bilo je i onih kojima "svrha i uvjeti boravka nisu opravdani" (20 posto). Sljedeći najveći broj zabilježen je za državljane Albanije (15.630) i Rusije (10.860).

Broj od 422.400 ljudi kojima je izdan nalog da napuste EU je za 23 posto veći nego 2021., a najviše su ih izdale Francuska (135.650), Hrvatska (40.525) i Grčka (33.500). Među osobama kojima je naloženo da napuste EU su najviše državljani Alžira (33.535), Maroka (30.510) i Pakistana (25.280).

Frontex izvještava o velikom rastu broj ilegalnih imigranata, posebno na Balkanskoj ruti

Početkom godine je i Frontex, agencija EU za kontrolu vanjskih granica, izvijestio da je 2022. broj ilegalnih prelazaka granica bio najveći od 2016. "Oko 330.000 neregularnih prelazaka granice otkriveno je na vanjskoj granici EU, prema preliminarnim izračunima. To je najveći broj od 2016. i povećanje od 64 posto u odnosu na prethodnu godinu", navodi se u izvješću iz siječnja.

Gotovo polovina ilegalnih prelazaka je utvrđena na takozvanoj Balkanskoj ruti, a najviše se radi o građanima Sirije, Afganistana i Tunisa. Broj Sirijaca se udvostručio u odnosu na 2021., na 94 tisuće. "Žene su činile manje od jedne desetine otkrivenih osoba, dok je udio prijavljenih maloljetnika blago pao na oko 9 posto svih otkrivenih osoba", tvrdi Frontex.

Zabilježeno je 145.600 ilegalnih prelazaka na Balkanskoj ruti, 136 posto više nego 2021. i najviše od 2015. Na njoj se nalazi Hrvatska, što objašnjava njeno često spominjanje u podacima o kontroli migracija na granicama EU. Skoro pola svih ilegalnih prelazaka granice je zabilježeno na Balkanskoj ruti.

Imigracije se neće zaustaviti, ali je pitanje kako će se EU odnositi prema njima

Jasno je kako se zastoj u imigracijama 2020. i 2021. može pripisati pandemiji covida-19, ali brojke iz 2021. pokazuju da je intenzitet veći i nego u 2019., 2018., 2017. i 2016. Iako, posljednjih se godina bilježi i velik broj iseljavanja iz članica EU.

Možda se radi o tome da su oni koji su se mislili seliti u EU 2020. i 2021. jednostavno odgodili planove pa je prošlogodišnji rast broja ilegalnih i legalnih migranata privremenog karaktera.

Osim Balkanske rute, koja je glavna za ilegalne migrante, zabilježen je ogroman porast legalnih imigranata iz Ukrajine. Prema podacima UNHCR-a od 15. veljače ove godine, gotovo godinu dana nakon početka rata u Europi je registrirano 8.072.198 ukrajinskih izbjeglica, velikom većinom u EU.

Osim rata, imigraciju potiče i iznenađujuće dobra ekonomska situacija s obzirom na predviđanja šoka od sankcija Rusiji. Inflacija u većini država EU smanjuje realne plaće, ali još uvijek su to primanja koja su nedostižna u državama iz koje imigranti uglavnom dolaze.

Zapravo, neke članice EU, poput Njemačke, imaju suprotan problem. Nema dovoljno radnika, a stanovništvo je sve starije. Procjenjuje se da samo u Njemačkoj nedostaje oko 600 tisuća radnika, što je već počelo negativno utjecati na ekonomski rast.

Dugoročne prognoze nisu ništa bolje jer većina država EU ima loše demografske pokazatelje. Da bi se održao ekonomski rast, uvoz radne snage je nužnost. Puno se ulaže u demografske politike poticanja nataliteta, ali do sada nije bilo većih uspjeha.

Kakvu imigraciju EU želi - planiranu ili slobodnu - rasprava je koja traje još od velike migrantske krize 2015. Danas su članice puno bolje pripremljene nego tada, ali još ne postoji konsenzus oko toga treba li i kako kontrolirati imigracije iz država izvan EU.