VLADA je na sjednici u petak donijela odluku o proračunskom okviru za razdoblje od 2024. do 2026. godine, koja prema riječima ministra financija Marka Primorca pokazuje trend nastavka vođenja odgovorne fiskalne politike s tendencijom da već u 2024. udio javnog duga u BDP-u bude ispod 60 posto.

Prema planu, nastavit će se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i održavanju proračunskog manjka ispod razine od tri posto BDP-a do kraja 2026. godine, rekao je u uvodu sjednice potpredsjednik vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji je predsjedao današnjom sjednicom.

Ustvrdio je kako se nastavlja s politikama socijalne kohezije i jačanja otpornosti na krize, gospodarskim razvojem i ubrzanom dinamikom obnove od potresa.

Sredstva su prema njegovim riječima predviđena i za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, ulaganja u prometnu, zdravstvenu i sportsku infrastrukturu i ravnomjerni razvoj Hrvatske.

Strateški prioriteti ostaju smanjenje javnog duga i proračunski manjak ispod tri posto 

Ministar financija Marko Primorac rekao je da je polazište za izradu odluke o proračunskom okviru program stabilnosti RH za razdoblje od 2024. do 2026. koji je vlada donijela 27. travnja.

U 2024. godini očekuje se realni rast BDP-a od 2.6 posto; u 2025. godini 2.5 posto i 2.2 posto u 2026. godini, podsjetio je Primorac.

Strateški prioriteti, kako je rekao, ostaju smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i održavanje proračunskog manjka ispod tri posto BDP-a, unutar granica određenih maastriškim kriterijima.

U 2024. godini projicira se udio javnoga duga u BDP-u od 58.9 posto; u 2025. godini 57.5 i u 2026. godini 55.6 posto.

U 2024. godini projicira se manjak središnje države od 1.8 posto BDP-a, a na razini opće države 1.5 posto BDP-a.

Visina rashoda iz izvora financiranja koji utječu na rezultate države za 2024. godinu utvrđuje se na 21.9 milijardi eura, 22.7 milijardi u 2025. i 23.2 milijarde eura u 2026. godini.

Svi resori s rastom rashoda osim gospodarstva i zdravstva

Sva ministarstva imaju rast planiranih rashoda iz limita u 2024. godini u odnosu na 2023., osim resora gospodarstva i zdravstva. To je zato, rekao je Primorac, što se u 2024. očekuje smanjenje inflatornih pritisaka pa time i potreba za mjerama pomoći gospodarstvu, ali bude li trebalo, vlada će reagirati, a što se tiče resora zdravstva, očekuje se rast gospodarske aktivnosti i veća zaposlenosti, a time i rast prihoda od doprinosa čime se smanjuje teret za proračun.

Ukupni rashodi iz limita u 2024. godini u odnosu na 2023. rastu za 1.2 milijarde eura.

Najznačajnija povećanja odnose se prije svega na mirovine i mirovinska primanja gdje je ukupno izdavanje planirano u visini 7.7 milijardi eura, nastavak sanacije šteta od potresa sa 745 milijuna eura, prava iz sustava socijalne skrbi 638.2 milijuna eura te modernizaciju željeznica i poticanje željezničkog putničkog prijevoza gdje je ukupno planirano 254.8 milijuna eura.

Prioritet je, kako je rekao, nastavak obnove od potresa, gdje u okvirima rashoda iz limita u 2024. godini planirano 745,4 milijuna eura.  

Fokus će biti i na građanima, prije svega kod mirovina i socijalnih rashoda, a najveći iznos planiranih rashoda iz limita u toj kategoriji odnosi se na mirovine - 7.7 milijardi eura i za prava iz socijalne skrbi - 638.2 milijuna eura, od toga za primjenu prava iz Zakona o osobnoj asistenciji 132.9 milijuna eura, rekao je Primorac.

Za sigurnost i obranu planiraju se 2.2 milijarde eura i to za obranu 1.1 milijardu eura, 903 milijuna za unutarnje poslove, za hrvatske branitelje 159 milijuna eura i vatrogastvo 53.3 milijuna eura.

Za razvojnu politiku iznosi planiranih rashoda odnose se na demografski razvoj i to 431.6 milijuna eura te za regionalni i lokalni razvoj 580.3 milijuna.

Ukupan pad udjela javnog duga u BDP-u od 2017. do 2026. 20 postotnih bodova

Primorac je rekao da je vlada odgovornom fiskalnom politikom omogućila isplatu pomoći građanima i gospodarstvu za vrijeme kriza s covidom i inflacijom, ali istovremeno i smanjila razinu javnog duga i održala proračunski manjak na zadovoljavajući razinama.

Podsjetio je da je razina javnog duga smanjena sa 78.4 posto u 2021. na 68.4 posto u 2022. godini.

"Ova odluka pokazuje trend nastavka vođenja odgovorne fiskalne politike s tendencijom da već u 2024. udio javnog duga u BDP-u bude ispod 60 posto što znači da će se u razdoblju od 2017. do 2026. javni dug smanjiti za više od 20 postotnih bodova", rekao je Primorac.