Donosimo jedan od prvih tekstova o osnivanju HDZ-a, objavljen je 1989.

Donosimo jedan od prvih tekstova o osnivanju HDZ-a, objavljen je 1989.
Foto: FaH/Yugopapir

LIPANJ 1989.: Najnovija zbivanja na hrvatskoj političkoj sceni u vezi s Hrvatskom demokratskom zajednicom i oko nje uzbibala su javno mnijenje, posebice zbog iritirajuće naglašenog nacionalnog programa i tamošnjeg grupiranja ličnosti znanih iz maspoka te zbog njihove anakronosti i odsutnosti političke pismenosti...

Uvođenje političkog pluralizma u dnevni politički život Hrvatske, nakon stidljivih i opreznih najava i inicijativa s kraja 1988., u ovoj godini počelo se ostvarivati oblikovanjem nekoliko osmišljenih i konkretnih alternativnih platformi. Da taj proces karakteriziraju i dalje vruće-hladna razdoblja - polet, ali i sporadična zahlađivanja i shvatljive blokade iz struktura vlasti koje ne žele nekontroliranu ekspanziju novih inicijativa, saveza i udruženja - potvrđuju i zbivanja oko pokušaja osnivanja i legalizacije najnovije od alternativnih inicijativa u Hrvatskoj, sporne Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).

Zabranjena osnivačka sjednica HDZ-a

Pokušaj održavanja osnivačke skupštine zakazane za 17. lipnja u kongresnoj dvorani zagrebačkog hotela Panorama (dvorana Lisinski ostala je, kao prije toga i haeselesovcima, nedostižna želja) spriječen je kad je Ivan Bobetko, predstavnik Inicijativnog kruga HDZ-a, u četvrtak, 15. lipnja, u 17 sati preuzeo u prostorijama GSUP-a Zagreba rješenje kojim se zabranjuje održavanje javnog skupa i osnivačke sjednice HDZ-a.

U obrazloženju rješenja GSUP-a navode se razlozi za zabranu skupa: "Imajući u vidu oštra reagiranja javnosti povodom prethodnih inicijativa za osnivanje HDZ-a, kao i stavove pojedinaca prenijetih u sredstvima javnog informiranja, a s obzirom i na najavljeno masovnije učešće građana, osnovano se može očekivati da će na ovom javnom skupu doći do remećenja javnog reda i mira, tim više što se opravdano pretpostavlja da bi održavanje javnog skupa na bazi određenih stavova datih u prednacrtu programske osnove moglo iritirati učesnike."

Zbivanja koja slijede oko HDZ-a i unutar njega - u subotu, 17. lipnja, došlo je i do definitivna raskola na dvije frakcije u samom HDZ-u - grupiranje ličnosti znanih iz maspoka oko HDZ-ovih inicijativa, spominjanje mogućnosti "uznemiravanja javnosti" i prethodne javne izjave vodećih ljudi SSRN-a Hrvatske i CK SKH u kojima se platforma HDZ kvalificira kao jednonacionalna i nacionalistička, svakako bude medijski interes i za taj segment nelegaliziranoga hrvatskog političkog pluralizma.

Možda će imati i prekretnički utjecaj na konačno formuliranje pravila igre, odnosno na povlačenje granice trenutne tolerantnosti prema bujajućim alternativnim političkim projektima u Republici.

Najkontroverzniji novi politički projekt u Hrvatskoj

HDZ je zasad po sadržaju, nositeljima i aktualnim zbivanjima, najkontroverzniji novi politički projekt u Hrvatskoj. Iz Programske deklaracije, koja je pripremljena za osnivačku skupštinu, vidi se sadržaj HDZ-ova političkog programa. I hadezeovci, kao i većina ostalih novih inicijativa, polaze u svom programu od kritika "povijesnog neuspjeha ideologijski isključive komunističke doktrine i jednostranačkog monopolističkog sustava" i tvrde da se izlaz može naći samo u "svjesno usmjerenim i djelatno razboritim naporima dobronamjernih ljudi svih staleža i slojeva za dosljedno demokratsku preobrazbu ukupnog društveno-političkog života".

Programska deklaracija HDZ-a poziva se i na neotuđiva ljudska prava iz Opće deklaracije UN o pravima čovjeka, uspostavljanje pluralnog parlamentarnog sustava i bezuvjetnu slobodu izražavanja svih vjerskih, nacionalnih i inih osjećaja. Negdje na sredini te deklaracije dio je koji izražava očitu zaštitničku i promicateljsku funkciju zajednice za Hrvatsku i Hrvate.

"HDZ stoji odlučno na stanovištu da se odnosi u državnoj zajednici naroda Jugoslavije mogu zasnivati jedino na dosljednom poštivanju povijesnih prava hrvatskog naroda, u novijoj povijesti potvrđenim avnojevskim i zavnohovskim odlukama o pravu svakog, pa i hrvatskog naroda na samoodređenje do otcjepljenja."

Hadezeovci inzistiraju na konsenzusu, isključivanju svake majorizacije, zadržavanju kolektivnog predsjedništva SFRJ, paritetu u saveznim organima, a jasno se izražava stav da "SR Hrvatska ima stalnu suverenost nad svim svojim bogatstvima, prirodnim izvorima i gospodarskim djelatnostima, uključivo posjedovanje i prava da ih iskorištava i da njima raspolaže".

HDZ je tražio osnivanje dioničkog društva Domovina

Nacionalni dio programa nastavlja se izražavanjem brige za veličinu odljeva nacionalnog dohotka iz Hrvatske po različitim osnovama i kaže se da "uza sve uvažavanje potrebe solidarnosti, radi bržeg razvitka nerazvijenih, pa i zajedničkih interesa, nedopustivo je da to ide na štetu životnih interesa hrvatskog naroda...".

U deklaraciji HDZ-a nađen je prostor i za problematiziranje zabrinjavajućeg pada nataliteta i odljeva pučanstva iz Hrvatske; "opustjeli su mnogi predjeli Hrvatske, navlastito otoci i kraški krajevi, pa su čak i ljudi iz plodne Slavonije odselili u kanadske daljine i australske divljine".

Sličnim rječnikom hadezeovci opisuju i stanje u školstvu, ekologiji, znanosti u Hrvatskoj, protive se pritiscima na iseljavanje srpsko-crnogorskog stanovništva s Kosova, ali i protiv su nasilne težnje za dominacijom nad albanskim stanovništvom. Stoga traže ukidanje izolacije, izvanrednog stanja i povlačenje oružanih i "redarstvenih odreda" s Kosova. Deklaracija spominje i potrebu osnivanja Hrvatskog dioničkog društva Domovina, integriranje Hrvatske i Jugoslavije u Europsku zajednicu te se zalaže za mir i razumijevanje između hrvatskog i drugih naroda u SFRJ...

Prednacrt toga političkog programa, koji je naširoko već citiran u javnim glasilima u Hrvatskoj i drugdje, svoju je idejnu javnu promociju imao 28. veljače ove godine u prostorijama Društva književnika Hrvatske, kad je i nastao Inicijativni krug HDZ-a, pred kojim je prvi put dr. Franjo Tuđman iznio osnove programa Zajednice.

Poruke i teze s toga skupa, jaki nacionalno zaštitnički i hrvatski naboj programa, kao i govor dr. Franje Tuđmana, potom i istup dr. Marka Veselice, tada su prodrli u javnost, a odgovor nadležnih službi na te istupe bio je pokretanje prekršajnog postupka protiv Marka Veselice zbog javnog istupanja iako mu je to zakonski (nakon izlaska iz zatvora) bilo zabranjeno.

"Generalska linija"

Nakon takve promocije HDZ-a u javnosti, Inicijativni krug nastavlja s radom na realizaciji programa i propitkivanju u strukturama o tome bi li Zajednica mogla ući u SSRNH i dobiti legalitet. Na sastanku Inicijativnog kruga 11. lipnja, kad je bilo riječi o predstojećoj osnivačkoj skupštini, naknadno se saznalo i pokazalo da je začeta klica razdora među šezdesetak članova Inicijativnog kruga.

To je uvjetovalo raskol Zajednice u dvije frakcije. Krugu ljudi okupljenih oko Franje Tuđmana već tada se prigovaralo da od ostalih članova taji sadržaje osnovnih dokumenata HDZ-a. Međusobno se spore i oko metoda rada jer ostali članovi zahtijevaju da se dokumenti HDZ-a koji se prezentiraju javnosti moraju donositi u demokratskoj proceduri. Na tom je sastanku, međutim, bilo i polemika oko toga treba li za svaku funkciju biti više kandidata, a ne tek jedan, i to unaprijed određen. Riječi je bilo i o '"generalskoj liniji", a aludiralo se na Franju Tuđmana i Ivana Bobetka mlađeg.

Očito da je već tadašnji principijelni sukob prouzrokovao ono što će se dogoditi u subotu, 17. lipnja, kad je pokušano osnivanje HDZ-a. Naime, toga dana oko 10 sati pred ulazom u hotel Panorama, unatoč tomu što su dnevne novine već objavile da je GSUP zabranio skup, okupilo se više od stotinjak potencijalnih članova HDZ-a i određen broj uniformiranih i neuniformiranih osoba koji su tamo bili po službenoj dužnosti. Nakon petnaestak minuta okupljenima se obratio Slobodan Praljak, član Inicijativnog kruga, koji je okupljenima pročitao "prosvjednu izjavu" povodom rješenja GSUP-a o zabrani održavanja osnivačke skupštine.

Priče o ilegalnom osnutku HDZ-a

Nakon toga okupljeni su se razišli, a na skupu su očito profitirali jedino momci iz zadarskog omladinskog lista Fokus koji su prodali veći broj primjeraka svoga lista, vjerojatno i zbog nosećih tema tog broja - razgovora s Daliborom Brozovićem o jeziku, Dobroslavom Paragom (kako napisaše, "prognanikom iz Hrvatske") i teksta Vladimira Šeksa "o maltretiranju Albanaca na Kosovu". Novinarima je istodobno najavljena konferencija za medije u kavani hotela Dubrovnik(!).

No tek je u toj kavani postalo jasno da nešto u HDZ-u ne štima: novinarima su počele stizati razne priče o rascjepu u HDZ-u; na dogovoreno mjesto nikako nisu stizali glavni ljudi HDZ-a, a tek dolaskom nekih viđenijih organizatora osnivačke skupštine i s pričom da je dr. Franjo Tuđman sa svojom frakcijom ilegalno osnovao HDZ, postalo je otprilike jasno što se događa.

Naime, dok je dio odbora za pripremu osnivačke skupštine, koji se smatrao većinskim i demokratskim, u gostionici Savski mlin raspravljao o tome kako odgovoriti na rješenje o zabrani skupa - dr. Franjo Tuđman, akademik Dalibor Brozović, odvjetnik Vladimir Šeks, mr. Ivan Bobetko, književnici Milivoj Slaviček, Stjepan Šešelj i pravnik Josip Manolić i drugi, navodno njih 48, održali su osnivačku skupštinu "na nejavnom mjestu". Izgleda - u drugoj birtiji na Jarunu!

Grupa iz štaba u Savskom mlinu novinarima je dostavila rukom pisano priopćenje, u kojem, između ostalog, stoji da je "od početka rada Inicijativnog kruga dr. Franjo Tuđman počeo nametati neprihvatljive i nedemokratske metode rada, što je suprotno duhu i načelima HDZ-a. Onemogućeni smo u konačnoj recenziji Programske deklaracije, Statuta i Poslovnika skupštine. Nije nam stavljen na uvid tekst prijave za održavanja skupštine, niti smo obaviješteni o zabrani održavanja skupštine, a tekst prosvjeda dobili smo nakon što je već poslan. Takve metode rada smatramo nelegitimnim i nedemokratskim. Tzv. osnivačka skupština održana je bez našeg znanja, suglasnosti i protiv naše volje. Ne želimo sudjelovati u takvom radu i ograđujemo se od svih zaključaka i posljedice takve skupštine".

Potpisnici toga su Ivan Gabelica, Rene Hološ, Ante Paradžik, Dragan Lalić, Slobodan Praljak, Vladimir Veselica, Ante Mulatović i Anto Matković.

Kavansko osnivanje i sukob unutar HDZ-a

Svoju su izjavu, očito prethodno pripremljenu, doznačili potom u popodnevnim satima novinarima i predstavnici "Tuđmanove frakcije", tumačeći je kao osnivački akt HDZ-a.

O raskolu i frakcionašenju unutar HDZ-a u toj izjavi nema ni spomena, kao predsjednik HDZ-a navodi se dr. Franjo Tuđman, a počasni predsjednici su "istaknuti hrvatski borac" Šime Balen i "nestor suvremene hrvatske književnosti" akademik Petar Šegedin. Prema toj izjavi, potpredsjednici skupštine održane "na nejavnom mjestu" jesu akademik Dalibor Brozović, akademik Krešimir Balenović i odvjetnik Vladimir Šeks, a tajnik mr. Ivan Bobetko.

Tim se zbivanjima, kavanskim osnivanjem i sukobom unutar HDZ-a zasad završava pokušaj konstitucije najnovije političke inicijative u Hrvatskoj.

Na sadašnjem stupnju političke liberalizacije u Hrvatskoj isuviše je upitno osnivanje i legalizacija te inicijative, ali i imena njenih nositelja.

Stječe se, međutim, dojam da, bez obzira na to što je ta inicijativa blokirana i de facto u nastanku zabranjena, odluka struktura nije bila presudna za unutarnje sukobe i sporenja među osnivačima. To, pak, ponajbolje govori o njihovoj političkoj nezrelosti.

No i u uvjetima šire demokracije zacijelo bi bilo zaustavljeno djelovanje takve inicijative kao ozbiljne političke snage.

Napisali: Davor Ivanković i Nikola Šolić (Start, 1989.)

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara