ZLATA HRVOJ-ŠIPEK u svom programu za kandidaturu za glavnu državnu odvjetnicu najmanje se bavila korupcijom, a politička korupcija gotovo da i nije spomenuta.

S obzirom na posljednje afere USKOK-a i DORH-a, koje bude sumnju da su članovi HDZ-a bili povlašteni kod ovih institucija, provjerili smo što piše u Izvješću o radu DORH-a za 2020. godinu, koje je Hrvoj-Šipek predala saboru, vezano za borbu protiv korupcije.

Iz tog izvješća razvidno je kako su odbacili čak 91.3 posto prijava za korupciju od kojih je većina bila za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, odnosno protiv vlasti. To je povećanje odbacivanja u odnosu na prethodnu 2019. godinu od čak 35.8 posto. Izvješće pokazuje da je bilo i puno manje istraga nego prethodnih godina, a DORH za sve krivi građane koji masovno prijavljuju korupciju jer su nezadovoljni.

No, krenimo redom.

>> Čini se da glavna državna odvjetnica u saboru nije govorila istinu o Žalac

U svibnju prošle godine glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, u procesu odabira čelnika Državnog odvjetništva, predstavila je u saboru vlastiti program i biografiju. U tim je dokumentima istaknula kako joj je otac bio domobran te sudionik Križnog puta te kako će se zalagati i poticati izvansudske nagodbe i rješavati ratne zločine.

Najmanje najavljivala borbu protiv korupcije

Najmanje se u tim dokumentima spominjala sama korupcija, a politička korupcija gotovo pa nikako. Malo iza tog predstavljanja preuzela je DORH, a ovih dana u saboru predstavlja Izvješće o radu DORH-a za prošlu godinu.

>> Objavljujemo što stoji u programu žene koju HDZ želi na čelu DORH-a

Njen izvještaj dolazi u vremenu kada DORH i USKOK potresaju afere, od odbacivanja afere Borg, preko afere Kaj bi ti štel biti?, do toga što su na kraju aferu Softver morale pokrenuti institucije EU. Štoviše, Hrvoj-Šipek pred Odborom za pravosuđe proteklog tjedna nije bila iskrena kada je govorila o slučaju Gabrijele Žalac. Naime, glavna državna odvjetnica  branila se kako nije znala detalje slučaja jer je to bilo prije nego što je preuzela DORH, da bi na kraju bila objavljena informacija kako je detaljno obaviještena na brifingu na kojem je i donesena odluka o nepostupanju u slučaju Žalac.

Povećanje broja odbacivanja kaznenih prijava za korupciju

Podsjetimo, za odmotavanje afera koje bi mogle dovesti do smjene Hrvoj-Šipek i ravnateljice USKOK-a Vanje Marušić najviše je zaslužan medijski istup europske tužiteljice Tamare Laptoš, bivše ravnateljice USKOK-a, koja je više puta naglasila da USKOK nije radio na slučaju Gabrijele Žalac kada ga je njen ured preuzeo.

Naravno, ovaj je slučaj potaknuo priče o drugim slučajevima u domeni USKOK-a i DORH-a, a nas je zanimalo kako se provodila borba protiv korupcije pod Hrvoj-Šipek.

Iz Izvještaja o radu DORH-a za 2020. godinu o prijavama za korupciju

Službena statistika tako kaže da je prošle godine DORH donio 1270 odluka vezanih za prijavljena koruptivna djela, od čega se visokih i nevjerojatnih 91.3 posto odnosi na "rješenja o odbačaju kaznene prijave". Kako stoji u godišnjem izvještaju DORH-a, to je povećanje rješenja o odbačaju u odnosu na 2019. godinu od čak 35.8 posto! Od ukupnog broja od 1271 prijavljene osobe za koruptivna kaznena djela, čak 1085 prijava ili 83.3 posto odnosilo se na kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti.

Ispada da u Hrvatskoj pogodovanja gotovo i nema

O koliko se visokom postotku odbacivanja kaznenih prijava radi, najbolje je vidljivo iz ukupne statistike. U 2020. godini Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, županijska državna odvjetništva i općinska državna odvjetništva od ukupnog broja riješenih kaznenih prijava, njih 38.171, odbacivanjem su riješili 12.871 prijavu, što predstavlja 33.7 posto.

Ukupna statistika za sve kaznene prijave

Primjerice, za primanje mita prijavljene su ukupno 44 osobe, a kaznena prijava odbačena je u odnosu na 28 osoba. U odnosu na 15 osoba doneseno je rješenje o istrazi, a optužnica je podignuta protiv 10 osoba.

Za kazneno djelo nezakonitog pogodovanja podnesene su prijave u odnosu na 30 osoba. Odbačene su prijave protiv 28 osoba, a za dvije osobe doneseno je rješenje o provođenju istrage.

Za kazneno djelo trgovanje utjecajem podnesena je prijava u odnosu na 43 osobe. U odnosu na 23 osobe doneseno je rješenje o odbačaju kaznene prijave, a u odnosu na 20 osoba doneseno je rješenje o provođenju istrage.

Za visoki broj odbačaja krivi nezadovoljni građani

Visoki postotak odbačaja kaznenih prijava za korupciju DORH objašnjava "nezadovoljnim" građanima jer nije po njihovom.

"Navedeno povećanje valja promatrati u odnosu s povećanjem broja osoba protiv kojih su u izvještajnom razdoblju podnesene kaznene prijave kao i sa strukturom podnositelja te strukturom kaznenih djela za koja su predmetne prijave podnesene. Naime, u izvještajnom razdoblju bilježi se povećanje broja zaprimljenih kaznenih prijava za koruptivna kaznena djela, s time da se nastavno na prethodno razdoblje nastavlja trend povećanja zaprimanja prijava podnesenih od građana zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti protiv službenih osoba koji nezadovoljni donesenom odlukom koja ne korelira s njima očekivanom odlukom rad ocjenjuju nezakonitim i koruptivnim", stoji u izvještaju DORH-a za prošlu godinu.

Manje istraga

Također, DORH priznaje i kako je prošle godine bilo i puno manje istraga nego prije. Točnije rečeno, 23.9 posto manje nego 2019. godine.

"Za koruptivna kaznena djela protiv 2 osobe podignuta je neposredna optužnica, a u odnosu na 108 osoba doneseno rješenje o provođenju istrage, što u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje u kojem je rješenje o provođenju istrage doneseno u odnosu na 142 osobe, predstavlja pad od 23.94% u izvještajnom razdoblju", stoji u izvještaju DORH-a. Nakon dovršene istrage protiv šest osoba istraga je obustavljena nalogom državnog odvjetnika, a optužene su ukupno 82 osobe. U odnosu na prošlu godinu to je pad od 18.81 posto, jer je u 2019. godini osuđena 101 osoba za koruptivna kaznena djela.

Dobiju na sudu 84.7 posto slučajeva

No, statistika pokazuje da DORH nevjerojatno dobro stoji kada je riječ o slučajevima koji dođu na sud. Osuđujuće presude donesene su u 84.7 posto sudskih slučajeva za korupciju, od čega ih je 60.2 posto doneseno temeljem sporazuma stranaka.  

"Od 78 osuđujućih presuda 31 osobi izrečena je kazna zatvora (39.74%), s time da je u odnosu na 12 osoba kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro na slobodi (38.70%). U odnosu na 47 osoba izrečene su uvjetne osude (60.26%). Sudovi su donijeli 13 oslobađajućih presuda (14.13%) te 1 odbijajuću presudu", stoji u statistici DORH-a.

Originalno objavljeno na Index istrage