MAJA DUBENIK, direktorica agencije za naplatu potraživanja APS Hrvatska, nedavno je postala vlasnica stana od 63.46 kvadrata u zagrebačkom kvartu Vrbik, i to po cijeni od 37 tisuća eura, odnosno nešto više od 580 eura po kvadratu. Stan je bio u vlasništvu građanina koji nije mogao vraćati kredit Zagrebačke banke od 90 tisuća eura, doznaju Index Istrage.

Banka je taj dug prodala APS-u za oko trećinu vrijednosti, a APS je dug potom prodao umirovljenici Zori Prskalo za 37.000 eura. Tako je Prskalo, koja je u rodbinskoj vezi sa šeficom APS-a Majom Dubenik, došla do zaloga nad stanom, koji je nakon svega - poklonila Maji Dubenik.

>> Ministar, viceguverner HNB-a i HDZ-ovac imali su osobne koristi od utjerivača dugova

>>  Banke dale brojeve mobitela utjerivačima dugova, istraga se širi

Podsjetimo, agencije za naplatu potraživanja, koje od banaka otkupljuju loše kredite odnosno kredite koje građani ne mogu više vraćati, najviše zanimaju stambeni odnosno hipotekarni krediti, koje u zalogu imaju atraktivne nekretnine kao sredstvo osiguranja.

Kada građani ne otplate kredit, te agencije dolaze u posjed kuća i stanova, i to u prosjeku za trećinu vrijednosti, koje onda ili prodaju po puno većoj cijeni ili zadržavaju za sebe, odnosno za svoje zaposlenike.

Utjerivači dugova jeftino dolaze do stanova i to je, kako kažu, "normalno"

Dužnici ne mogu otplatiti svoj dug za trećinu ili polovinu vrijednosti, no to, kako dokazuje slučaj šefice APS-a Maje Dubenik, mogu zaposlenici i šefovi agencija za naplatu potraživanja, koji tako preko leđa zaduženih građana rješavaju svoje stambeno pitanje. 

Tržište agencija za naplatu potraživanja teško je oko pet milijardi eura i te tvrtke nisu financijske institucije, nego obična društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) Ne reguliraju ih ni HNB ni Hanfa. Do danas nije ni implementirana tzv. NPL direktiva, koja je obveza svim članicama Europske unije, a koja bi trebala regulirati rad tvrtki koje se bave kupovinom loših kredita. Najveću odgovornost za to snosi Hrvatska narodna banka (HNB). 

APS u ovom konkretnom slučaju ne zabrinjava činjenica da po Zakonu o trgovačkim društvima ne bi smio vlastitu imovinu prodavati ispod tržišne vrijednosti, kao i da s obzirom na ove konkretne iznose postoji sumnja na kazneno djelo prema Općem poreznom zakonu.

"Da, to je kod nas normalno", odgovaraju nam iz te tvrtke kako su tražbinu od 96.450 eura prodali za 37.000 eura, odnosno za trećinu vrijednosti. Pitali smo ih, naime, je li uobičajeno da se potraživanja prodaju za tek trećinu vrijednosti. Otprilike za isti iznos APS je od Zagrebačke banke otkupio to potraživanje. 

Rad agencija za naplatu potraživanja nije reguliran zakonima

APS zapravo ne vidi problem u tome da njegovi zaposlenici dolaze do stanova građana koji nisu mogli vraćati kredite, i to po cijenama koje su višestruko niže od tržišnih. Podsjetimo, stanovi u Zagrebu prodaju se po cijenama većim od 2000 eura po kvadratu.

Za sada problem ne vidi ni Hrvatska udruga agencija za naplatu potraživanja, koja okuplja ovakve agencije, jer ne postoje ni etički kodeks na razini svih agencija ni zajedničko uređeno pravilo o ponašanju zaposlenika tih agencija.  

Podsjetimo da je i viceguverner HNB-a Roman Šubić svoje stambeno pitanje riješio tako što je upravo od APS-a u Zagrebu kupio vilu koja je procijenjena na više od tri milijuna kuna, a koju je platio malo manje od 1.9 milijuna kuna.

>> Imamo ugovor: Viceguverner HNB-a vilu s dvorištem je platio oko 230 eura po kvadratu

No krenimo redom.

Stan je pripadao izvrsnom gitaristu i virtuozu

Stan u zagrebačkom predjelu Vrbik od gotovo 64 kvadrata kupio je Ali Reza Çelik, rođen u Turskoj 1974. godine, u svibnju 2009. godine, za što je podignuo namjenski kredit od 90 tisuća eura kod Zagrebačke banke. Kredit je bio na 30 godina, uz kamatnu stopu od 7 posto. Banka je upisala založbu na stan u visini od 90 tisuća eura. 

Kako smo pronašli u godišnjaku Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga, Reza Çelik bio je izvrstan gitarist i virtuoz na instrumentu bandurria, sličnom mandolini. Rođen je u Turskoj, a školovao se i u Francuskoj, gdje je magistrirao kao stipendist francuske vlade. Koncertirao je u Španjolskoj, Izraelu i Turskoj, a od 2005. godine bio je i profesor u Glazbenoj školi u Karlovcu. Preminuo je 2010. godine. 

Stan je nasljedstvom prenesen na njegovu obitelj, koja živi u Turskoj. Pokušali smo doći do njegove obitelji, i to više puta, no bez uspjeha. Do trenutka kada Zagrebačka banka prodaje Rezin kredit APS-u, u svibnju 2017. godine, bila je otplaćena jedna trećina kredita, pa je tako od 90 tisuća eura kredita ostalo 66.202 eura glavnice.

Otplatio trećinu kredita, a dug banci veći za 6450 eura od početnog kredita

No sa zateznim kamata i akumuliranim troškovima ukupni dug prema Zagrebačkoj banci popeo se na 96.450 eura. Banka je taj dug prodala za oko trećinu te vrijednosti agenciji za naplatu potraživanja APS.

Agencije za naplatu potraživanja, podsjetimo još jednom, otkupljuju dugove loših kredita i potom ih same naplaćuju. Oni kojima je dug prodan žale se na postupanje tih agencija, no nitko im ne može pomoći jer su agencije osnovane kao trgovačka društva, a ne kao kreditne institucije, pa tako njihov rad ne nadziru ni HNB ni Hanfa.

Banke, naglasimo i to, dugove prodaju kako bi poboljšale kreditni portfelj i likvidnost neophodnu za kreditiranje građana. Agencije pak, prema Zakonu o obveznim odnosima i drugim pravnim aktima, dug dalje potražuju. Bilo je više pokušaja da se rad tih agencija regulira, ali bez uspjeha.

Zašto se ne ide po tržišnoj cijeni? 

No vratimo se na priču o stanu na Vrbiku. APS je u kolovozu 2018. godine taj dug Zagrebačke banke od 96.450 eura prodao umirovljenici Zori Prskalo, i to za 37 tisuća eura. Prskalo je kupovinom tog duga došla i do zaloga nad stanom u Vrbiku.

Prskalo je, kako je vidljivo u dokumentaciji koju posjeduju Index Istrage, u rodbinskim odnosima s Majom Dubenik, tada šeficom pravne službe APS-a, a danas glavnom direktoricom. Nad stanom je provedena ovrha, a rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu stan je pripao ovrhovoditeljici, odnosno Zori Prskalo, koja je nad stanom imala potraživanje od 96.450 eura i koje je kupila za 37 tisuća eura.

U prosincu prošle godine stan je poklonila šefici APS-a Maji Dubenik, s kojom je u rodbinskim odnosima. Aktualni zakoni idu na ruku agencijama za naplatu potraživanja te u ovakvim slučajevima ne dozvoljavaju da se stan prodaje po tržišnoj cijeni pa da se od tog iznosa namiri banka, a da ostatak ostane obitelji. 

APS: Sve je bilo interno dogovoreno

Isto tako valja napomenuti da je APS imao potraživanja od 96 tisuća eura te hipoteku na puno vredniji stan, a u skladu s tim, a vezano za potražnju za stanovima u Zagrebu, 100-postotnu naplatu tog duga. Umjesto toga, prodali su dug za 37 tisuća eura, a stan je završio u rukama njihove zaposlenice.

No APS ne misli da je tvrtka oštećena za najmanje 70 tisuća eura jer kažu da je ova transakcija bila interno dogovorena. Zanimalo nas je kako to da je tražbina od 96.450,10 eura ustupljena za 37.000 eura, odnosno za trećinu vrijednosti, te smo htjeli znati je li uobičajeno da se potraživanja prodaju za trećinu vrijednosti. Na to su nam također odgovorili potvrdno. 

Također smo htjeli doznati imaju li zaposlenici APS-a posebne pogodnosti kada kupuju potraživanja od vlastite tvrtke, no dobili smo negativan odgovor. "Zaposlenici APS-a po tom pitanju nemaju nikakve beneficije", tvrde u APS-u. 

HUAN o rješavanju vlastitih stambenih pitanja 

Agencije za naplatu potraživanja imaju svoje udruženje, odnosno Hrvatsku udrugu agencija za naplatu potraživanja, te nas je zanimalo, ne spominjući slučaj šefice APS-a, imaju li zaposlenici i uprave agencija za naplatu potraživanja posebne pogodnosti kada od vlastite tvrtke otkupljuju potraživanja trećih osoba ili postoji zabrana na razini pravilnika ili možda etičkog kodeksa.

"Agencije za naplatu potraživanja posluju sukladno zakonu Republike Hrvatske te internim kodeksima i politikama poslovanja koji reguliraju pravila postupanja u svakodnevnom poslovanju, kako tvrtke tako i pojedinca. Takvi kodeksi upućuju na pravila postupanja s ciljem sprečavanja sukoba interesa i sličnih radnji, a koje uključuju i poslovni odnos s vlastitim društvom", stoji u odgovoru HUAN-a, koji dodatno napominje kako je trenutačni rad agencija reguliran s više zakona, uredaba, pravilnika i zakonskih akata RH. 

"Mi smo za regulaciju"

HUAN tako spominje Zakon o obveznim odnosima, Zakon o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima te Ovršni zakon. 

"HUAN podržava daljnju regulaciju rada agencija, vjeruje da će svojom europskom praksom doprinijeti izradi kvalitetnog zakona o naplati i otkupu potraživanja. Implementaciju NPL direktive, koja je obveza svim članicama EU, te izradu zakona očekujemo tijekom 2023. godine", kažu nam na kraju. 

Istraživačko novinarstvo je najskuplje i potpuno financijski neisplativo novinarstvo. Ako vam je stalo do borbe za transparentnost, podržite Index Istrage donacijom. Sav novac prikupljen kroz Index Istrage bit će utrošen jedino i isključivo na najbolje istraživačke novinare i 100% neovisno, odvažno istraživačko novinarstvo.

Opširnije: https://www.istrage.hr/doniraj

Originalno objavljeno na Index Istrage