AMERIČKA tvornica u zapadnoj Ukrajini, diplomatska predstavništva u Kijevu i sada Poljska. U razdoblju od tri tjedna ruski dronovi i projektili pogodili su sve osjetljivije ciljeve Ukrajine i Zapada, piše The New York Times. Vrhunac je bio upad dronova u srijedu ujutro preko Poljske, članice NATO-a. Savez je digao borbene avione i prvi put od početka totalne invazije 2022. srušio rusko oružje.

No nijedan od prethodnih napada nije izazvao više od oštrih izjava europskih i američkih dužnosnika, a i dalje je nejasno hoće li Rusija snositi stvarne posljedice za povredu poljskog zračnog prostora.

"Putin sve više osjeća da je nekažnjiv"

"Ruski dronovi iznad Poljske tijekom masovnog napada na Ukrajinu pokazuju da Putinov osjećaj nekažnjivosti stalno raste", poručio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha.

Katarina Mathernova, veleposlanica Europske unije u Ukrajini, rekla je za NYT da je Putin "ohrabren" izostankom zapadnih kazni. "Do sada nije snosio nikakve posljedice za nastavak rata", rekla je Mathernova, dodavši da su se ruski napadi samo pojačali nakon njegova prošlomjesečnog summita s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom na Aljasci.

Simbolični udari koji testiraju obranu, ali i šalju poruku o snazi Rusije

Analitičari navode da Rusija u Ukrajini ratuje na granici svojih konvencionalnih vojnih kapaciteta, pa ima ograničen prostor za stvarnu eskalaciju. No simbolični potezi, poput udara na zapadne ciljeve ili preleta dronova preko NATO granice, testiraju obranu i šalju poruku snage.

Rusija, pritom, stalno ostavlja prostor za poricanje. Američka tvornica pogođena prošlog mjeseca proizvodila je aparate za kavu, ali slični pogoni mogu se koristiti i za vojnu opremu.

Dva projektila koja su oštetila zgrade Delegacije EU-a i British Councila u Kijevu pogodila su susjedni objekt, a kada je raketa zapalila zgradu ukrajinske vlade, čak je i gradonačelnik Kijeva isprva nagađao da je skrenula s puta.

Nakon što su dronovi ušli u poljski zračni prostor, Bjelorusija je poručila da je riječ o "slučajnom" prelasku granice.

Strategija poricanja

Zapad također postupno prelazi tzv. crvene linije: SAD, Britanija i Francuska isporučili su Ukrajini rakete dugog dometa, isprva uz zabranu da se koriste na ruskom teritoriju, a zatim su dopustili ograničene udare i ondje.

Kremlj se odavno oslanja na laži i poricanja. Još 2014. na Krimu su poslali vojnike bez oznaka - "male zelene ljude". Slične taktike korištene su u Čehoslovačkoj 1968., u Afganistanu, Čečeniji i Siriji.

"Eskalirati da bi se deeskaliralo"

Nakon posljednjih incidenata, poljski ministar obrane i potpredsjednik vlade Radoslaw Sikorski rekao je u videoporuci: "Laži i poricanja standardni su sovjetski odgovor."

Savjetnik ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira rekao je za NYT da Kijev smatra kako bi Moskva mogla neformalnim udarima stvoriti pregovarački prostor u tzv. strategiji "eskaliratida bi se deeskaliralo". Rusija bi, prema tom scenariju, mogla ponuditi obećanje Poljskoj i NATO-u da više neće ponavljati slične incidente u zamjenu za ustupke u pregovorima o završetku rata.