NEKADAŠNJI general Vojske Republike Srpske Ratko Mladić umro je 27. kolovoza u zatvoru u Haagu, gdje je služio doživotnu kaznu. Pravomoćnom presudom Mehanizma za međunarodne kaznene sudove iz 2021. godine proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Nedugo nakon vijesti o smrti, srbijanski ministar pravosuđa Nenad Vujić najavio je da će Mladić biti pokopan uz najviše državne počasti, što je izazvalo oštre reakcije, piše Deutsche Welle.

Državne počasti i oštre kritike

Mehanizam, koji je naslijedio Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, priopćio je da je Mladić preminuo u pritvorskoj jedinici dok je čekao odluku o državi u kojoj će izdržavati ostatak kazne. Ministar Vujić je za banjalučku Alternativnu televiziju izjavio da će o mjestu pokopa odlučiti obitelj. "Skandalozna izjava ministra Vujića logičan je nastavak dosadašnjih izjava, ali i aktivnosti srpskih dužnosnika i cjelokupnog odnosa države Srbije prema odlukama sudova u Haagu.

Ako se to realizira, neće biti samo dio predizbornih kalkulacija, već još jedan u nizu dokaza službene politike sjećanja Srbije koja ne počiva na idealu istine, već na relativizaciji zločina", komentirala je za DW Olga Manojlović Pintar, viša znanstvena suradnica Instituta za noviju povijest Srbije.

Vujić je također naglasio da Srbija od Mehanizma očekuje informacije o preuzimanju Mladićeva tijela. "Spremni smo, ako bi rekli da dođemo sutra ujutro, biti u Haagu i preuzeti tijelo generala Mladića", rekao je. Odvjetnik i pravni stručnjak za ratne zločine Mihailo Pavlović ocjenjuje da Srbija takvim izjavama želi "zacementirati svoju ulogu u izvršenom genocidu u Srebrenici".

"Čini se da predstavnicima vlasti u Srbiji nije dovoljna okolnost da je Međunarodni sud pravde presudio da Srbija nije izvršila, niti bila suučesnik u genocidu u Srebrenici, iako je istodobno presudio da ga nije spriječila. Teško se oteti dojmu da dajemo sve od sebe kako bismo ipak preuzeli ulogu u najtežem mogućem zločinu koji je počinjen u Europi nakon Drugog svjetskog rata", naglašava Pavlović. On dodaje da se preuzimanjem tijela i pogrebom uz najviše vojne počasti osuđenom ratnom zločincu Srbija "otvoreno stavlja na mračnu stranu povijesti, bez namjere da se suoči sa zlom koje je počinjeno na prostoru bivše Jugoslavije".

Reakcije Vlade i Europske komisije

Na Vujićevu najavu reagirala je i Europska komisija. Za Radio Slobodna Evropa priopćila je da je na srbijanskim vlastima da potvrde svoju eventualnu ulogu u organizaciji pogreba te da je veličanje ratnih zločinaca "u suprotnosti s najosnovnijim europskim vrijednostima i da tome nema mjesta ni u EU ni u zemljama kandidatima".

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u petak, 28. kolovoza, dao je odmjereniju izjavu od ministra Vujića, ali nije osudio niti se ogradio od najave vojnih počasti. Osudio je, kako je rekao, Haag jer je želio "Mladićevu smrt iza rešetaka".

"Nisu željeli dopustiti da general umre u Srbiji, da umre tamo gdje je želio. To je anticivilizacijsko ponašanje, ponašanje bez presedana i bez opravdanja", rekao je Vučić. Slično je reagirao i ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić, koji je na Instagramu naveo da je sud u Haagu pokazao "anticivilizacijsko lice" jer je odbio zahtjev da Mladić posljednje dane provede u Srbiji.

Politika ignoriranja presuda

Olga Manojlović Pintar ističe da se politika srbijanskog režima već godinama temelji na ignoriranju i obesmišljavanju presuda za ratne zločine, veličanju osuđenih zločinaca, nedostatku empatije prema žrtvama druge nacije i vjere te negiranju genocida u Srebrenici.

"Pokop osuđenog ratnog zločinca uz državne počasti bit će još jedan dokaz perfidne politike prema susjedima koja je konstantni izvor napetosti u regiji, ali i osmišljenog manipuliranja i obmanjivanja građana Srbije. Svi znamo da se na lažima, a posebno na ovako monstruoznim lažima, ne mogu graditi društvene vrijednosti, niti pravna i odgovorna država", kaže Manojlović Pintar.

Podijeljena stajališta oporbe

Na smrt Ratka Mladića reagirale su i oporbene stranke. Stranka slobode i pravde istaknula je da "nitko tko je počinio zločin ne može biti uzor budućim generacijama". Demokratska stranka navela je da smrt pojedinca "ne može izbrisati odgovornost za počinjene zločine", aZeleno-lijevi front poručio je da "ostaje obveza da se istina o genocidu u Srebrenici i drugim ratnim zločinima nikada ne zaboravi niti relativizira". S druge strane, predsjednik Nove demokratske stranke Srbije Miloš Jovanović izjavio je da je Mladić predvodio borbu za slobodu srpskog naroda. Za pokret "Mi – Snaga naroda" Mladić je heroj "Odbrambeno-otadžbinskog rata".

Moguće pravne posljedice

Ratko Mladić uhićen je u Srbiji 2011. nakon 15 godina skrivanja. Suđenje mu je počelo 2012. godine, a prvostupanjskom presudom osuđen je na temelju gotovo 10.000 dokaznih predmeta i svjedočenja 591 svjedoka. Žalbeno vijeće Mehanizma potvrdilo je presudu 2021. godine. Na pitanje bi li Srbija mogla pravno odgovarati ako Mladić bude pokopan uz državne počasti, odvjetnik Mihailo Pavlović kaže kako nije siguran da postoji osnova za sudski postupak protiv države.

"Ipak, stvorio bi se prostor da žrtve, odnosno članovi njihovih obitelji, potencijalno pokrenu postupak protiv Srbije zbog koraka koji veličaju jednog ratnog zločinca", objašnjava Pavlović. Prema njegovim riječima, u tom bi slučaju bila riječ o povredi prava na život i zabrani diskriminacije.

"Moj je dojam da Srbiji u ovom trenutku to ne bi bilo od prevelikog značaja jer je želja za zauzimanjem stolice u mračnom hodniku povijesti devedesetih jača od bilo kakvih drugih posljedica koje srpski narod može doživjeti takvom odlukom njezinih vlasti", zaključuje Pavlović.