RUSIJA je Njemačkoj bila jedna od najvažnijih trgovinskih partnera, ali od njenog napada na Ukrajinu i sankcija EU ta razmjena uporno pada, piše Deutsche Welle.

U prvom polugodištu ove godine uvoz iz Rusije nije dostigao niti 670 milijuna eura – najvećim dijelom umjetnog gnojiva i metala, a izvoz je pao na nešto preko 3,5 milijardi eura, uglavnom za lijekove, medicinsku opremu i humanitarnu pomoć što ne podliježe međunarodnim sankcijama.

Time je Rusija pala na duboko 48. mjesto na ljestvici najvažnijih partnera Njemačke, a njemačkoj privredi su sve važnije postale i zemlje istoka Europe.

Tako je nakon SAD, Kine, Nizozemske i Francuske onda i Poljska postala već 5. partner po važnosti s ukupnom razmjenom od preko 90 milijardi eura. A kako je i među zemljama istočne Europe Rusija sad na 12. mjestu, prestigle su je i Hrvatska ili Srbija, objavljuje Povjerenstvo za Istok njemačkog gospodarstva.

Poskupljenja bi Hrvatsku moglo još koštati

Razmjena s Hrvatskom je do ovog lipnja porasla za čak 8,2% obzirom na isto razdoblje prošle godine, ali Fabian Möpert iz Germany Trade & Invest (GTAI), državne institucije za promicanje gospodarstva nije uvjeren kako će se taj pozitivni trend s Hrvatskom nastaviti.

Ozbiljan gospodarski rizik za potrošnjom pokretano hrvatsko gospodarstvo i dalje ostaje inflacija, koja se zadržava na visokoj razini, piše njemački stručnjak.  U svibnju 2025. godišnja stopa poskupljenja popela se na 3,5 posto, a harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) čak na 4,3 posto. To je 2,4 postotna boda iznad prosjeka područja eura. Najviše su porasle cijene usluga i prehrambenih proizvoda.

Još veći gospodarski rizik nosi kretanje cijena usluga. Snažna domaća potražnja nailazi na iscrpljeno tržište rada i osjetno podiže plaće kao najvažniji troškovni čimbenik. U svibnju su cijene usluga bile 6,2 posto više nego godinu ranije. Očekuje se da će turistička sezona donijeti nova poskupljenja. U turističkom se sektoru stoga povećava zabrinutost za konkurentnost odredišta. Smanjenje broja posjetitelja u svibnju upućuje na to da je dosegnuta granica tolerancije mnogih gostiju, procjenjuje stručnjak GTAI.

Prisilna promjena u robnoj razmjeni

Trgovina robom s Njemačkom u 2025. razvija se pozitivno, ali zaostaje za općim rastom hrvatske vanjskotrgovinske razmjene, posebno kod isporuka roba iz Njemačke. U Hrvatskoj je posljednje vrijeme oslabila potražnja za njemačkim strojevima i prijevoznim sredstvima, tradicionalno najvažnijim robnim skupinama.

Za hrvatski izvoz u Njemačku Silva Stipić Kobali iz Gospodarske komore HGK očekuje stabilan, ali usporen rast. Kao razloge navodi američki trgovinski sukob i vjerojatno slabiju potražnju na njemačkom tržištu, objavljuje portal za poticanje njemačkog gospodarstva.

Hrvatska s Njemačkom i dalje ima veliki trgovinski deficit – u Njemačku je izvezeno robe i usluga u vrijednosti od 220 milijuna eura, a iz nje je uvezeno za gotovo 485 milijuna, a dobar dio rasta je zasluga hrvatske farmaceutske industrije.

Hrvatska nije osobito pogođena „Trumpovim carinama"jer joj je tržište SAD gotovo nevažan čimbenik, ali jest za njenu farmaceutsku industriju tako da je i ovaj rast svojevrsno pomicanje prioriteta u tom sektoru. No njemački stručnjak procjenjuje kako se on dogodio i kako se više neće mnogo mijenjati.

Što će biti sa Srbijom?

Kad je riječ o Srbiji, ona je već i zbog većeg tržišta i važniji partner Njemačkoj i sa razmjenom od gotovo 890 milijuna eura je na 9. mjestu ljestvice zemalja istoka Europe – Hrvatska je na 11., neposredno pred Rusijom. To je porast od čak 16,9% obzirom na prošli lipanj, ali njemački stručnjaci iz GTAI opažaju značajno usporenje tog razvoja.

Predsjednik Srbije Alwksandar Vučić doduše najavljuje goleme investicijske zahvate u gospodarstvo te zemlje, ali njemački partneri nisu sigurni što da misle o političkoj stabilnosti obzirom na tamošnje prosvjede.

Između siječnja i travnja 2025. izravna strana ulaganja (FDI) pala su u odnosu na prethodnu godinu za 77 posto, na 385 milijuna eura, sažima njemački portal za poticanje ovdašnjeg gospodarstva.

Još najviše optimizma njemačkim gospodarstvenicima pruža nakana Srbije 2026. pridružiti se Jedinstvenom europskom platnom području (SEPA). Time će im i platne transakcije postati  brže, pouzdanije i povoljnije.

Isto tako, u Srbiji stručnjaci ukazuju na značajno povećanje plaća od realno 8,7 posto, na oko 930 eura neto u travnju 2025., kao i planirano povećanje minimalne plaće na 500 eura od 1. listopada 2025.. To potiče privatnu potrošnju. Inflacija će 2025. iznositi oko 4,2 posto, procjenjuje Bečki institut za međunarodno ekonomsko istraživanje (wiiw). Očekuje se da će privatna potrošnja porasti realno za 2,5 posto.

Srbija Njemačkoj ostaje privlačno tržište za nabavu – unatoč zastoju u novim investicijskim projektima. Ipak i usprkos političkoj neizvjesnosti, njemačke tvrtke i dalje promatraju zemlju kao potencijalnu lokaciju za nearshoring i proteklih su godina ulagale u brojne nove projekte, ali vjerojatno su prosvjedi doveli i do sporijih investicijskih aktivnosti.

Oko 900 tvrtki s njemačkim kapitalom zapošljava približno 80.000 radnika. Devet od deset sudionika gospodarske ankete AHK Srbija iz ljeta 2025. ponovno bi Srbiju odabralo kao investicijsko odredište. Isto tako, svaka treća anketirana tvrtka planira u budućnosti povećati svoja ulaganja, sažima portal GTAI.