Džamonjino rješenje islamskog centra u Rijeci na javnoj raspravi

POGLAVARSTVO grada Rijeke na današnjoj je sjednici donijelo odluku o pokretanju javne rasprave o Idejnom rješenju Islamskog centra u Rijeci, autora akademskog kipara Dušana Džamonje i arhitekata Darka Vlahovića i Branka Vučinovića.

Javna rasprava trajat će mjesec dana, počevši s 10. veljače kada se planira izlaganje idejnog rješenja na uvid javnosti u prostorima grada Rijeke. Nakon toga uslijedit će organizacija dvaju okruglih stolova, za građanstvo i za stručnu javnost, a projekt će u to vrijeme biti predstavljen na web stranicama grada.

Pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Milorad Milošević kazao je tijekom današnje sjednice Gradskog poglavarstva kako grad nije obavezan organizirati raspravu na temelju niti jednog postojećeg propisa, već da se ona pokreće s ciljem upoznavanja javnosti s izgledom i osobinama rješenja. Milošević je rekao da se Poglavarstvo odlučilo na pokretanje javne rasprave zbog ´složenih prostornih i socioloških odnosa koje građevina ovakvog sadržaja proizvodi u prostoru, te stava javnosti koji do sada nije bio afirmativan ni prema lokaciji, ni prema građevini´.

Prvi zahtjev za izgradnjom džamije u Rijeci Islamska zajednica uputila je 1982. godine. Urbanističkim planom gradskog dijela Gornjeg Zameta iz 1997. godine utvrđena je lokacija islamskog centra, a sredinom 2001. godine proveden je anonimni natječaj za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja tog centra. Ocjenjivački sud, na čijem je čelu bio Ante Marinović-Uzelac, prvu je nagradu dodijelio radu arhitektica Danijele Antolinc, Vesne Mravinac i Ajle Hrelje iz Zagreba.

Nakon objave rezultata prvonagrađeni rad izazvao je osporavanja Islamske zajednice, protivljenje građanstva ponajviše zbog visine minareta i veličine građevine te osporavanje stručnjaka zbog sumnje u plagijat. Zbog toga je Islamska zajednica odbila prihvatiti taj projekt. Džamonja, Vlahović i Vučinović svoje su rješenje nakon toga predstavili Islamskoj zajednici koja je odlučila prihvatiti taj rad bez ponavljanja javnog natječaja, s čime se suglasio i Grad Rijeka.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara