HRVATSKI izdavači i novinari suočeni su s brojnim tužbama - trenutno ih je aktivno najmanje 752 i uglavnom je riječ o parnicama za naknadu štete, a pritom se institut ispravka objavljene informacije zloupotrebljava, što otežava položaj novinara, pokazalo je istraživanje DZNAP-a.

Istraživanje ostvareno kroz natječaj Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), analiziralo je postoji li i zloupotreba instituta demantija/reagiranja/zahtjeva za ispravkom objavljene informacije kao prvog koraka u pokretanju tužbi protiv novinara i nakladnika.

Zastarjela zakonska rješenja

Autor istraživanja i zamjenik glavnog urednika portala Direktno Darko Markušić upozorio je kako zloupotrebe instituta otežavaju položaj novinara i ugrožavaju njihova autorska prava.

"Evidentno je kako su s razvojem novih tehnologija i medijskih platformi postojeća medijska zakonska rješenja zastarjela i nužno ih je osuvremeniti. Postojećim modelom reagiranja gotovo nitko nije zadovoljan", istaknuo je Markušić.

Pojasnio je kako izdavači i novinari nisu zadovoljni zbog toga što gotovo uvijek iza demantija slijedi tužbeni zahtjev za naknadu štete, a odvjetnici jer smatraju ili da je nepotreban ili da ga mediji ne poštuju u cijelosti.

Institut reagiranja ne ispunjava svrhu

"Samo manji dio subjekata odustaje nakon demantija od podnošenja tužbe, oko petine, što znači da institut reagiranja ne ispunjava svoju svrhu. S druge strane, sudovi ovisno o objavljenom demantiju, u pravilu presuđuju o visini odštete i zbog nepoznavanja medijske problematike uporno inzistiraju na objavi reagiranja kao preduvjetu tužbe", naveo je Markušić.

Također je napomenuo kako medijski stručnjaci smatraju kako bi to pitanje najbolje riješilo samoregulatorno medijsko tijelo, jer "postojeći model ide na ruku potencijalnim tužiteljima budući da im služi kao alat za daljnje zastrašivanje novinara i medija".

Rast broja tužbi i visina odšteta

Istaknuo je kako to dodatno predstavlja problem jer broj sudskih tužbi protiv nakladnika i novinara i dalje raste, a čak 90 posto tužbi predstavljaju zahtjevi za naknadu štete.

Od 752 tužbe, prema podacima Hrvatskog novinarskog društva (HND) u kojima nisu uključeni svi mediji, najveći broj tužbi i dalje su građanske parnice za naknadu štete - njih 674, odnosno gotovo 90 posto. Zahtjevi u tužbama premašuju 4,1 milijuna eura.

DZNAP je poručio kako se ta tema tiče rada svih novinara jer "nema onoga tko u svojoj karijeri nije dobio barem jedno reagiranje", a riječ je i o zakonskom pravu osoba na koje se tekstovi odnose.