Economist: Jugoslavija je mrtva, živjela Jugosfera

Tekst: J.D.
Foto: Index-AFP, exitfest.org


JUGOSFERA je riječ koju britanski list "Economist" koristi u tekstu u kojemu opisuje stanje u državama bivše Jugoslavije. Dvadeset godina nakon izbijanja ratova na zapadnom Balkanu došlo je vrijeme u kojemu se stare netrpeljivosti zamjenjuju novom regionalnom suradnjom. Jedino što bi eventualno moglo biti sumnjivo, po pisanju lista, je samo ime.

Tekst se otvara anegdotom s nedavnog sastanka Nesvrstanih, u kojemu je srpski predsjednik Boris Tadić spomenuo kako bi tvrtke iz zemalja bivše Jugoslavije, iz "naših zemalja", kako je rekao, trebale zajednički nastupati na specijaliziranim graditeljskim ili natječajima za vojnu opremu. Stjepan Mesić je "kimnuo glavom u znak potpore". Upravo ta fraza, "naše zemlje", služi kao uvod u tekst. "Od Slovenije do makedonske granice s Grčkom, većina ljudi ima jako puno toga zajedničkoga, čak i ako ne pričaju o tome. Svakim danom spone između njih, prekinute u 90-ima, lagano se obnavljaju. Jugoslavije je odavno nestala; na njenom mjestu izranja Jugosfera", stoji u uvodu teksta.

Zajednički interesi, posao i trgovina

Kao dobar primjer suradnje spominje se uvodni sastanak za osnivanje vatrogasnog centra za jugoistočnu Europu. Iako je takva vijest jedva vrijedna spominjanja čak i u Sarajevu, u kojemu je bio sastanak, činjenica da "vojnici koji su se nedavno borili jedni protiv drugih sada treniraju jedni druge, ili da vatrogasci rutinski surađuju, ili da svi od veterinara do centralnih banaka imaju sastanke na gotovo zamorno redovnoj bazi je dobra vijest", piše Economist.

"Jugosfera ima korijene u zajedničkim iskustvima, trgovini i biznisu. Većina bivših Jugoslavena – Bosanci, Srbi, Crnogorci i Hrvati – pričaju istim jezikom s manjim varijacijama. Mnogo Makedonaca i Slovenaca još uvijek priča ili razumije jezik koji se zvao hrvatsko-srpskim. U većini regije, ljudi mogu slobodno putovati, koristeći samo osobne iskaznice", navodi Economist.

"Vole istu glazbu i istu hranu. Političke, religijske i etničke razlike i dalje su prisutne. No, svakog ljeta tisuće mladih ljudi nalazi se na festivalu Exit u Novom Sadu u Srbiji, a velike zvijezde bez problema privlače veliki broj publike gdje god da nastupaju. Na veliko živciranje čelnih ljudi hrvatske glazbe, na mobitelima mnogih mladih Hrvata sviraju najnovije srpske pjesme", stoji u tekstu.



"Oduvijek se znalo da će biti tako"

"Oko trećine crnogorske trgovine odvija se sa Srbijom. Bosna je najveće tržište za srpske izvozne proizvode, a drugo najveće za hrvatske. Srbija je najveći trgovinski partner Makedonije. U malim gospodarstvima, širenje obično znači više suradnje sa susjedima. Delta iz Srbije, Mercator iz Slovenije i Konzum iz Hrvatske svi vode supermarkete i otvaraju nove trgovine u susjednim dvorištima. Kao sve više tvrtki bivše Jugoslavije, tretiraju regiju kao jedinstvenu. Vodeći srpski dnevni list, Politika, ima domaće izdanje i malo drukčije "ex-yu" izdanje. Tipični srpski novinski naslov nedavno je najavio kako se planira "osvajanje" Hrvatske, ali ne vojnom silom, nego Cipiripijem, srpskim čokoladnim namazom", navodi Economist.

Neki su ljudi, piše Economist uvijek znali da će biti tako, budući da su i u "najmračnijim vremenima jugoslavenskih ratova" kriminalci trgovali svime preko granica, a "ono što se znalo kao 'tubro-folk' glazba bilo je popularno svugdje, unatoč čestim nacionalističkim konotacijama". Sad su pak svi sustigli kriminalce i pjevače, stoji u tekstu, a najveći srpski problem s Hrvatskom, i obratno, nisu teritorij ili izbjeglice, nego neformalne barijere koje bi omogućile tvrtkama da lakše posluju u susjedstvu.

Posao još nije završen

"Hrvati vas gledaju mrko ako ih pitate za Jugosferu. Ne zato što ju ne žele. Jednostavno im ne odgovara ime, jer ih podsjeća na zemlju od koje su se odcijepili. Ali nikome drugome ne smete, kako se čini. Čak i bivši jugoslavenski Albanci, koji uglavnom žive na Kosovu i u Makedoniji (i koji su u mnogočemu suprotni), nisu izuzeti utjecaja Jugosfere. Jedan marketinški direktor iz Albanije kaže kako nikad ne bi uspješno mogao prodati talijansko mlijeko na Kosovu, budući da je Kosovarima zlatni standard slovensko mlijeko", stoji u tekstu.

"U svakodnevnom životu, naravno, mnogu ljudi više nego zadovoljno žive u više sfera. Kosovari gledaju televiziju na albanskom, ali ulaze u Jugosferu kad trguju sa Srbijom ili idu na godišnji odmor u Makedoniju. Bosanci svih narodnosti jednu iste stvari i puno posluju jedni s drugima. Nogomet, ipak, izvlači na površinu razlike, kao što je to slučaj u mnogim državama. Bosanski Srbi navijaju za srpsku reprezentaciju, bosanski Hrvati za hrvatsku, a samo Bošnjaci za BiH", navodi Economist.

U sljedećih nekoliko godina će, po mišljenju lista, trik biti u tome da se konsolidira ono što ljudi imaju zajedničko, da se vlade usredotoče na to, i pokušaju bolje povezati politiku i posao i regiji i kroz Jugosferu, ali i kroz ostatak Europe. "Europska unija utemeljena je da bi cementirala mir na kontinentu, a za Jugosferu taj posao još nije završen", zaključuje se u tekstu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara