Foto: FAH

EUROPSKA komisija u ponedjeljak nije željela komentirati predsjedničke izbore u Austriji dok ne budu poznati rezultati, dok je dio ministara vanjskih poslova zemalja članica izrazio zabrinutost zbog jačanja populizma u Europi.

U Austriji se zbog iznimno tijesnih rezultata još uvijek ne zna hoće li novi predsjednik biti ekstremni desničar Norbet Hofer ili kandidat Zelenih Alexander Van der Bellen, dok se ne prebroje svi glasovi koji su pristigli poštom.  Oko 900 tisuća birača, ili 14 posto biračkog tijela, zatražilo je mogućnost glasovanja dopisnim putem. Analitičari napominju da dopisno glasanje obično ne ide na ruku krajnjim desničarima.
 
Po rezultatima s listića koji su ubačeni u biračke kutije, kandidat Slobodarske stranke Norbert Hofer osvojio je 51,9, a Alexander Van der Bellen 48,1 posto glasova.
 
"Ne možemo komentirati rezultate predsjedničkih izbora jer ih još uvijek nemamo", rekao je glasnogovornik Komisije Margaritis Schinas.
 
Napeto iščekivanje

Rezultati izbora napeto se očekuju i u Europi jer bi u slučaju pobjede Hofera po prvi put neka zemlja EU-a dobila krajnjeg desničara za predsjednika.
 
Istodobno, nekoliko ministara vanjskih poslova su prije sastanka Vijeća za vanjske poslove komentirali predsjedničke izbore u  Austriji.
 
"Ovo je samo nastavak trenda, ljudi su nezadovoljni tradicionalnim strankama. Vrijeme je da se  zamislimo gdje griješimo", izjavio je slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak.
 
Belgijski šef diplomacije Didier Reynders izrazio je zabrinutost zbog jačanja populizma.
 
"Zabrinut sam kad vidim što se sve događa u mnogim europskim državama.  Populizam jača i to s krajne desnice i s krajnje ljevice. Treba pričekati rezultate izbora u  Austriji, ali vidimo kako se razvijaju  stvari i drugdje u  Europi , vidimo ankete i jasno je da populistički pokreti jačaju. To je  vjerojatno povezano s puno teških tema poput migracije i opće sigurnosti", rekao je Reyneders.
 
Luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn je rekao da će se o budućnosti EU trebati početi razgovorati nakon 23. lipnja, kada se održava referendum u Velikoj Britaniji o ostanku ili izlasku zemlje iz EU-a.
 
Što se austrijskih izbora tiče, "nisam ravnodušan, pokušavam biti pristojan Europljanin i bilo bi mi drago da izabrani predsjednik razmišlja europski. To bi bilo u interesu i Austrije i Europe", rekao je Asselborn.
 
"Ovakvu tendenciju imamo već godinama. U mnogim zemljama razvijaju se zabrinjavajuće ideje prema kojima bi Europu čak trebalo uništiti. Ne krivim samo anti-Europljane, mislim da oni koji su trebali braniti Europu nisu uspjeli. Neće se puno toga dogoditi prije 23. lipnja, ali nakon toga datuma morat će razgovorati o Europi", dodao je šef luksemburške diplomacije.
  
Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz nije se htio upuštati u vrijednosne komentare.
 
"To su slobodni i demokratski izbori. Kao građanin glasovao sam za ono u što ja vjerujem. Kao ministar vanjskih poslova radit ću profesionalno tko god da dobije izbore. Pozivam sve da prihvate rezultate, jer su oni demokratski", rekao je Kurz.