TRENUTNO ni organizirani potrošači ni Vlada ne mogu utjecati na kretanje inflacije, rekao je za Hinu ekonomski analitičar Damir Novotny, komentirajući poziv građanima da u petak, 24. siječnja bojkotiraju kupnju u trgovinama.

U poruci koja kruži društvenim mrežama građani se pozivaju da u petak 24. siječnja bojkotiraju kupnju, odnosno ne kupuju ništa u trgovinama i na benzinskim pumpama.

Novotny kaže kako u ovom trenutku ni organizirani potrošači ni Vlada ne mogu utjecati na kretanje inflacije, već jednostavno "moramo pričekati da se uspostave nove tržišne ravnoteže na ovoj razini cijena".

"Potrošači se možda mogu jedan dan organizirati i bojkotirati trgovce. Međutim, u tržišno orijentiranim ekonomijama kolektivne akcije potrošača nisu imale utjecaja na inflaciju, pa tako neće ni najavljeni bojkot hrvatskih potrošača, ako uopće bude masovan", smatra Novotny.

Ističe, naime, da potrošači nemaju kolektivne već isključivo individualne navike, preferencije i sklonosti potrošnji. 

Što se tiče Vladinih mjera ograničavanja maloprodajnih cijena za dio proizvoda i pokušaja dogovora s maloprodajnim lancima, mišljenja je kako to također neće utjecati na ukupna kretanja cijena.

Prije svega radi se o vrlo ograničenom popisu te o proizvodima, ako su točne informacije koje su trenutno poznate, koji nemaju značajan utjecaj na ukupnu potrošnju kućanstava, kaže Novotny.

"Tvrdnja da je kruh esencijalan proizvod odavno je izgubila vjerodostojnost"

Navodi pritom kako je primjerice tvrdnja da je kruh esencijalni proizvod u kućanstvima već davno izgubila vjerodostojnost.

"Potrošnja kruha godinama smanjuje učešće u potrošnji pekarskih proizvoda, a povećava se učešće proizvoda s visokom i vrlo viskom dodanom vrijednosti (cijenama) poput peciva i sendviča", kazao je Novotny.

Vlada bi, kako je rekao, možda moga utjecati na inflaciju u kratkom roku ako bi se odrekla dijela poreza na potrošnju, na primjer snižavanjem stope PDV-a na sve prehrambene proizvode, a ne kao i do sada samo na neke, s 25 na 10 posto. 

"Međutim, za takvu mjeru je vjerojatno već kasno. U srednjem roku, vlada mora djelovati fiskalnim mjerama na snažnije povećavanje ponude proizvoda i usluga. Sve ostalo su mjere za umirivanje javnosti, što je potpuno legitimno, ali to ujedno nisu i ekonomsko-političke antiinflacijske mjere", kaže Novotny.

Knežević: Neka svatko sastavi svoju crnu listu

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević kaže kako je dobro da se potrošači malo animiraju i organiziraju. Svrha bojkota bila bi da taj dan trgovci osjete manji promet, a tako će biti ako ljudi ne budu kupovali ni dan prije ni dan poslije da nadoknade to što 24-oga nisu kupovali, smatra ona.

Dodaje da bi mjera uspjeha akcije bio neki čvršći parametar, recimo broj fiskaliziranih računa.

"Trgovci će se sigurno hvaliti da im nije pao promet i da nisu ništa primijetili. Kad je bilo dvojno iskazivanje cijena i crne liste, rekli smo da one nemaju svrhu nego da svatko sam sebi napravi crnu listu. Tako bi sad potrošači, budući cijene divljaju, trebali napraviti svoju listu - što više neće kupovati i kod kojeg trgovca neće ići i onda bi bilo nekog efekta", kazala je Knežević.

Što se tiče nove liste proizvoda s ograničenim cijenama koja bi trebala biti poznata do kraja mjeseca, Knežević smatra da je dobro što je lista proširena.

Lista će, kazala je, pomoći i tako da ljudi znaju koji su to proizvodi s ograničenom cijenom, što znak o ograničenju cijena znači i da tih proizvoda ima u dućanima.

Još kod prve liste iz rujna 2022. predložili smo da Ministarstvo gospodarstva napravi plakat na kojem će pisati: "ovo su proizvodi s ograničenim cijenama", kaže Knežević.

Upozorila je i na problem nestašice proizvoda s ograničenim cijenama. 

HGK pozdravlja mjere za priuštivost osnovnih proizvoda

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) nisu komentirali poziv na bojkot kupnje no pozdravljaju mjere kojima se želi osigurati priuštivost osnovnih proizvoda i zaštititi najugroženije skupine stanovništva, što je potvrđeno i na prošlotjednom sastanku o proširenju liste ograničenih cijena na kojem su bili svi dionici u lancima opskrbe od proizvođača, distributera do trgovaca. 

To, kažu, ukazuje na prepoznavanje problema koji ne nastaje samo na policama maloprodajnih lanaca već uzroke treba tražiti u cijelom opskrbom lancu.

"Za ovaj problem ne postoji jednostavno niti brzo rješenje", smatraju u Komori navodeći kako su "nedostatna proizvodnja, uvozna ovisnost te dugi dobavni lanci koji utječu na finalnu cijenu proizvoda samo neki od faktora koji generiraju rast cijena hrane".

"Mjera reguliranja cijena proizvoda može biti kratkoročno rješenje, a dugoročno aktivnosti trebaju biti usmjerene na podizanje samodostatnosti u proizvodnji prehrambenih proizvoda, daljnje jačanje gospodarstva i podizanja produktivnosti, što bi osiguralo daljnji rast plaća i rast standarda građana", istaknuli su iz Sektora za trgovinu HGK.

Napominju kako je trgovina na malo u Hrvatskoj izuzetno konkurentna, kupci imaju mogućnost izbora, a svaki od trgovaca mora voditi računa o cjenovnoj percepciji, jer prosječni kupac, kako je pokazalo istraživanje HGK, nije lojalan - u tijeku jednog mjeseca obavlja kupnju u gotovo pet trgovačkih lanaca.