NA VALU optimizma zbog bolje turističke sezone od one kakva se očekivala, vlada Andreja Plenkovića skrojila je novi rebalans proračuna koji se temelji na projekciji pada gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj od osam posto u ovoj godini.

To je manji pad od onog koji su Banski dvori očekivali na proljeće kada su radili prvi rebalans proračuna i kada su proračunsku konstrukciju sazdali na očekivanoj stopi pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 9,4 posto. Optimizam su pokazali i na proračunskim stavkama, pa su proračunske prihode u ovoj godini u listopadskom rebalansu podebljali za desetak milijardi kuna u odnosu na proljetna očekivanja, tako da očekivani proračunski prihodi u ovoj godini iznose 131,1 milijardu kuna. 

Od poreza i doprinosa 12 milijardi kuna manje nego lani

Naravno, zbog korona-udara na gospodarstvo, proračunski su prihodi čak i u tako skrojenom novom proračunu znatno manji nego što su bili lani, kada su dosegli gotovo 140 milijardi kuna. To se posebno odnosi na prihode od poreza i doprinosa koji su, prema podacima Ministarstva financija, manji za čak 12 milijardi kuna u odnosu na 2019.

S druge strane, rashodi su u prijedlogu novog rebalansa znatno porasli, kako u odnosu na prošlu godinu, tako i u odnosu na prvi rebalans ovogodišnjeg proračuna iz svibnja. U vladi sad očekuju da će središnja država u ovoj godini potrošiti nešto manje od 156 milijardi kuna, dok je na proljeće očekivala rashode u iznosu nešto većem od 147 milijardi kuna. Snažan rast potrošnje u vladi objašnjavaju mjerama za suzbijanje pandemije koronavirusa, kao i za pomoć gospodarstvu da preživi u korona-uvjetima i pokrivanjem dugova u zdravstvu.

Velik rast javnoga duga kojim se krpaju proračunske rupe

Kada se podvuče crta, središnji državni proračun ovu bi godinu trebao zaključiti s minusom od oko 24,8 milijardi kuna. Usporedbe radi, lani je bio u blagom plusu od 50 milijuna kuna. Ipak, to nije konačan iznos manjka koji nas, prema vladinim očekivanjima, očekuje u ovoj godini. Kada se, naime, u računicu uključe i izvanproračunski fondovi, koji nisu u samom proračunu, ali opterećuju državne financije, te proračuni lokalne samouprave, u ovoj nas godini očekuje ukupan deficit od oko 29,5 milijardi kuna, što predstavlja osam posto hrvatskog BDP-a. Još lani opća je država u Hrvatskoj bila u plusu, i to, kako pokazuju podaci Ministarstva financija, u iznosu nešto manjem od 1,6 milijardi kuna, ili 0,4 posto BDP-a. 

Posljedica pada u proračunsku korona-provaliju u ovoj godini bit će velik rast javnoga duga kojim će se krpati proračunske rupe. U vladi očekuju da će dug opće države u ovoj godini doseći 322,6 milijardi kuna, ili 87,3 posto BDP-a. Još lani javni je dug bio ispod 300 milijardi kuna: iznosio je, prema podacima vlade, nešto manje od 293 milijarde kuna, ili 72,8 posto BDP-a. 

Proračun nije održiv, situacija s koronavirusom u međuvremenu se pogoršala

"Koliko se može vidjeti iz dosad predstavljenih podataka, proračunski prihodi su zapravo veći nego što je vlada ranije očekivala, a rastu i proračunski rashodi. Javnom sektoru očito dobro ide i u krizi", prokomentirao je za Index ekonomski analitičar Damir Novotny. 

Damir Novotny

Problem, međutim, nastaje kada se postavi pitanje održivosti ovako skrojene proračunske konstrukcije koju još mora potvrditi sabor. Isti zaključci vrijede i za prijedlog proračuna za sljedeću godinu koji je vlada također usvojila u četvrtak. Uostalom, i u samim vladinim materijalima upozorava se na veliku neizvjesnost koju je u proračunsku politiku unijela koronakriza. Na to upozoravaju i analitičari. 

"Rebalans ovogodišnjeg proračuna i proračun za sljedeću godinu zapravo su prikaz stanja kakvo je vladalo u prvoj polovici rujna, kada su se radili ti dokumenti. Situacija je tada bila znatno povoljnija nego sada, epidemiološke prilike nisu bile tako loše, a lockdown nitko nije ni spominjao. Međutim, situacija se u međuvremenu pogoršala pa je veliko pitanje hoće li se ovo što vlada sada predlaže uopće moći realizirati. Uostalom, vidimo da je već niz europskih zemalja otišao u novi lockdown, kao i da je drugi val koronavirusa znatno teži od prvog, što na ljeto nitko nije očekivao“, upozorava za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. 

Željko Lovrinčević

Sve to, dodaje, ne znači nužno da će se morati ići i u treći rebalans ovogodišnjeg proračuna, ali znači da su prilično izgledne izmjene proračuna za sljedeću godinu. Proračunska konstrukcija za 2021., naime, temelji se na očekivanom rastu BDP-a od pet posto. S obzirom na velik pad u ovoj godini, to i nije neostvariv cilj, no Lovrinčević upozorava da nas barem u prvom dijelu sljedeće godine, a možda i dulje, čeka vrlo neizvjesno razdoblje. Naime, nakon stanovitog oporavka gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju, u kojem smo izgurali kakvu-takvu turističku sezonu, u zadnjem ovogodišnjem kvartalu dominiraju negativna gospodarska kretanja, a vrlo je izgledno, ističe naš sugovornik, da nas pad BDP-a čeka i u prvom tromjesečju sljedeće godine. Možda i duže od toga. 

Još smo daleko od normalizacije stanja u gospodarstvu

Sve će, naravno, ovisiti o razvoju situacije s pandemijom koronavirusa. Preciznije, hoćemo li i mi, kao i brojne druge zemlje u okruženju, završiti u nekom novom obliku "zaključavanja" gospodarstva. Tu je i pitanje pronalaska cjepiva za koronavirus, kao i dinamike kojom će se cijepiti stanovništvo. U tako neizvjesnoj situaciji, smatra dio analitičara, državi ni ne preostaje drugo nego da pokuša kupiti vrijeme, odnosno očuvati makroekonomsku i stabilnost javnih financija do sljedeće sezone, u nadi da će se do onda situacija s koronavirusom razriješiti. 

"Još smo daleko od ekonomske normalizacije. Važno je očuvati proračunsku stabilnost i ostati na putu ulaska u eurozonu", poručuje Lovrinčević. 

No, dodaje, za očuvanje proračunske stabilnosti potrebno je zadržati masu plaća iz proračuna i ostalih proračunskih transfera na sadašnjoj razini, odnosno ne povećavati ih. Također, trebalo bi više koristiti novac iz fondova EU, ali dodaje da pomoć iz EU za sanaciju posljedica koronakrize kasni i da ga ne treba očekivati u ovoj godini u nekom značajnijem iznosu. 

"EU je izgubila mjesece raspravljajući o novom višegodišnjem financijskom okviru, novac koji se ionako neće početi povlačiti prije druge polovice sljedeće godine, dok se članice Unije sada nalaze pod snažnim, znatno jačim udarom koronakrize nego na proljeće i zapravo moraju same iznaći novac kojim će sanirati štete", naglašava Lovrinčević. 

Poduzetnici strahuju da najgore tek dolazi, a u proračunu za 2021. nema novih mjera

No, poduzetnici u vladinom prijedlogu proračuna za sljedeću godinu ne vide konkretniju pomoć države tvrtkama. 

"Bojim se da najgore tek dolazi, a nekih novih mjera za pomoć gospodarstvu u prijedlogu proračuna za sljedeću godinu nema. Tvrtke će nekako pokušati preživjeti do sljedeće sezone, za koju se nadamo da će biti bolja od ove, ali moramo znati da se vlasnici nalaze u teškoj situaciji i da su otišli u velike minuse kako bi sačuvali poduzeća. Mnogi su čak založili i vlastitu imovinu", upozorava za Index suosnivač udruge Glas poduzetnika i njen predsjednik Hrvoje Bujas. 

Hrvoje Bujas

I poduzetnike i analitičare brine što se iz prijedloga proračuna za sljedeću godinu ne vide naznake strukturnih reformi. U rebalansu ovogodišnjeg proračuna, kažu, nisu ih ni očekivali jer se radi o tehničkom dokumentu, no u prijedlog proračuna za 2021. godinu reformska je agenda već trebala biti ugrađena. 

Nedostaju reforme, a otvara se pitanje čime će se financirati velika javna potrošnja

"Reformi nema ni u naznakama, ponašaju se kao da se ništa ne događa. Jedino su u proračun za sljedeću godinu uključili najave izmjena u sustavu poreza na dohodak i dobit koje su ranije najavljivali", ocjenjuje Bujas. 

"Nema naznaka reformi. Takva situacija nije održiva", poručuje i Novotny. 

Njegov je stav da bi država u sljedećoj godini morala pokrenuti reforme u kritičnim sustavima koji gutaju velik novac, poput bolničkog, i u javnim poduzećima te u javnom sektoru u cjelini. Hrvatska se jednostavno suočava sa situacijom da je u koronakrizi novaca sve manje i da će sve teže pokrivati troškove javnog sektora. 

No, Lovrinčević upozorava da je otvoreno pitanje bi li se i kako uopće provele strukturne reforme čak i kada bi za tako nešto postojala politička volja. Otpori reformama su veliki, a ni sama javna uprava nema kapaciteta za njihovu provedbu.

"Reforme se nisu provodile kada je trebalo i sada imamo to što imamo. Veliko je i pitanje ima li javna uprava kapaciteta za njihovu  provedbu, iza nas je 30 godina negativne selekcije u javnom sektoru, a zdravstveni i drugi sustavi moraju funkcionirati", poručuje Lovrinčević. 

Oporavak od koronakrize trajat će duže nego što vlada očekuje

Na kraju, otvorenim ostaje i pitanje dinamike oporavka hrvatskoga gospodarstva od koronakrize. U vladi računaju da ćemo u sljedećoj godini rasti po stopi od pet posto, dok bi rast BDP-a u 2022. godini trebao iznositi 3,4, a u  2023. godini 3,1 posto. To bi nas, očekuju u vladinim krugovima, na razine prije koronakrize trebalo vratiti krajem 2022. godine.  

No, dio ekonomista smatra da se radi o preoptimističnim procjenama i da će samo raščišćavanje ruševina od korona-udara trajati duže nego što se to sada misli. Obol oporavku svakako će dati novac iz fondova EU i obnova Zagreba od potresa, ali bez ključnih promjena u cijelim sustavima javnoga sektora, oporavak će biti teži i sporiji. 

"Ne očekujem da ćemo se na razinu iz 2019. vratiti u 2022. godini. Oporavak bez reformi bit će duži, dok bi s reformama to išlo brže", zaključuje Bujas.