Očekuje se pad kamata na kunske kredite: Koji je kredit, ako morate, najbolje uzeti?

Očekuje se pad kamata na kunske kredite: Koji je kredit, ako morate, najbolje uzeti?

Foto: Nova TV, 123rf

U ZADNJE su vrijeme banke preplavile tržište ponudama za kredite u kunama. Razlog za to su novi izvori financiranja, odnosno velika kunska likvidnost koju stvara Hrvatska narodna banka, objasnio je ekonomski analitičar Luka Brkić.

Gostujući u Dnevniku Nove TV, Brkić je kazao da je razlog velike ponude kunskih kredita i konkurencija među bankama i svježe pamćenje o težinama problema onih koji su imali kredite u francima. Brkić kaže da su ljudi apsolutno u pravu što su oprezni. "Ono što se događalo s kreditima u francima, apsolutno je logično da pušu na hladno", kaže.

"U eurima imate s jedne strane vezanost uz Euribor, odnosno Libor, to znači njegovim rastom rastu kamate, a prema toma rastu i anuiteti, jednako tako i tečajni rizik. Kod kune je samo praktično kamatni rizik", objašnjava.

Na pitanje može li euro biti novi švicarski franak, kaže da ne postoji opasnost od toga.

"Apsolutno ne ili bolje rečeno, vrlo teško je uopće to zamisliti jer pozicija kuna - franak i jedna strukturna pozicija euro - kuna je bitno drugačija i Hrvatska narodna banka je vezala svoju valutu, odnosno našu valutu za euro i ima dovoljne međunarodne pričuve kojima ga brani", kaže.

Koji kredit uzeti?

Odgovorio je i na pitanje koji bi kredit, ako baš moraju, građani trebali uzeti.

"To je uistinu osobno pitanje i pitanje osobnog stava spram rizika, spram novca, način ponašanja, razumijevanje čitave te problematike i tako dalje. Međutim, načelno da baš ne ispadne da ne želim odgovoriti na vaše pitanje, rekao bi da je najbolje imati kredit, ako ga već morate imati, u onoj valuti u kojoj imate prihode", kaže Brkić.

"Kad Hrvatska uđe u eurozonu bitno se mijenja puno toga. Dakle, neke su dobre stvari, neke su loše stvari. Gubi se recimo monetarni suverenitet, to je jedna loša stvar. Dobra stvar je to što više nema intervalutarnih pariteta, nema tečajnih razlika. Trebale bi padati kamatne stope i niz drugih pozitivnih stvari. Dakle pitanje je nekakve cost-benefit analize. Da li je dobro jedno ili je loše ovo drugo. Monetarna politika ove zemlje biti će bitno drugačija", kazao je.

"Kuna dnevno oscilira, ona ima sezonske oscilacije, ona rase i pada s obzirom na srednji tečaj i središnja banka redovito intervenira, tako da, ako mene pamćenje dobro služi, od '94 do danas, marže fluktuiranja nisu prelazile plus, minus 6 %. Drugim riječima rečeno to je sve pod kontrolom i samo napomena vašim gledateljima, da su marže fluktuiranja u ERM-u 2 plus, minus 15 %", zaključuje i dodaje da će se teško dogoditi da će kuna doći na 10 kuna za euro.

Očekuje se pad kamata na kunske kredite

Hrvatska narodna banka održala je danas prvu od četiri strukturne repo operacije planirane za ovu godinu.

Na aukciji je ukupno plasirano 565 milijuna kuna na rok od četiri godine po kamatnoj stopi od 1,8 posto, čime je dodatno povećana visoka kunska likvidnost na tržištu.

"Uvođenje strukturnih operacija očekivano je spustilo kunsku krivulju prinosa. Uz očekivano postupno jačanje kreditne aktivnosti, u skladu s jačim intenzitetom oporavka gospodarstva, procjenjuje se da bi ukupan iznos strukturnih repo operacija u ovoj godini po učinku mogao približno dosegnuti iznos spuštanja obvezne pričuve za jedan postotni bod, odnosno oko tri milijarde kuna", navode iz HNB-a.

Kako su ranije pojasnili iz HNB-a, prostor za uvođenje strukturnih repo operacija stvoren je rastućim viškom na tekućem računu platne bilance, što je popratilo jačanje inozemne pozicije banaka, vidljivo iz činjenice da je potkraj 2015. godine inozemna imovina banaka po prvi put od 2002. godine nadmašila njihove inozemne obveze.

Očekuje se da bi ove operacije trebale potaknuti kreditiranje u domaćoj valuti, kao i sniženje kamatnih stopa.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara