NJEMAČKU je ovih dana uzdrmala velika policijska racija u kojoj je zasad uhapšeno 25 ljudi koji su ozbiljno pripremali državni udar. Namjera im je, između ostaloga, bila upasti u zgradu njemačkog parlamenta Bundestaga u Berlinu i zauzeti je silom, a o ozbiljnosti tih planova svjedoči i činjenica da su ih razvijali i bivši pripadnici njemačke vojske (Bundeswehr).

>> Vojnici i desnica planirali oružani puč u Njemačkoj. Stiže sve više detalja plana

Tko su Građani Reicha, koji su planirali državni udar?

Njemački mediji pišu da iza plana za oružano rušenje demokratski izabrane vlasti stoje pripadnici pokreta Reichsbürger (Građani Reicha). 

"Reichsbürger" je skupni naziv za razne pojedince, skupine i organizacije koji vjeruju da je Savezna Republika Njemačka ilegalna i stoga nepostojeća država prema međunarodnom pravu te da "njemački Reich" iz epohe Adolfa Hitlera, pa i prije, sa svojim bivšim graničnim područjima nastavlja postojati, iako trenutno bez de facto državne vlasti. 

>> Tko je to spremao oružani puč u Njemačkoj? Skupljaju oružje, ima ih 20 tisuća

Tužitelji su objavili identitete dvojice osumnjičenih vođa urote. Prvi je već spomenuti Heinrich XIII. P.R., a drugi Ruediger v. P. Njemački zakoni o privatnosti zabranjuju objavu prezimena osumnjičenika. 

Njemački Der Spiegel javio je da je Heinrich XIII. dobro poznati 71-godišnji pripadnik njemačke plemićke obitelji, a Ruediger v. P. je 69-godišnji bivši padobranac. Prema navodima tužitelja, urotnici su planirali instalirati Heinricha XIII. P.R. kao novog lidera Njemačke. On je uspostavio kontakt s ruskim dužnosnicima u želji da ustanovi novi poredak u Njemačkoj nakon što vlada u Berlinu bude srušena. Ruskinja koju su tužitelji identificirali kao Vitaliju B. navodno mu je pomagala.

Sudjelovanje bivših vojnika u terorističkim planovima

Ono što naročito zabrinjava je prisutnost bivših i odlično istreniranih vojnika u cijeloj priči. Naime, njemačke vojne snage već godinama imaju problem s infiltracijom desnih ekstremista u svoje redove, a problem je toliko eskalirao da njemačko Ministarstvo obrane svake godine objavljuje i poseban izvještaj o toj temi.

U ovogodišnjem izvještaju je objavljeno da se broj vojnika koji su prepoznati kao ekstremisti tek neznatno povećao. S druge strane, povećana je osjetljivost Bundeswehra na prijavu slučajeva sumnje na ekstremizam.

Izvješće daje detaljnu sliku situacije u slučajevima sumnje na ekstremizam unutar Bundeswehra. Služi za informiranje rukovodstva Ministarstva obrane, zastupnika Bundestaga i javnosti. Ovo je sada već treće izvješće koje je objavio Koordinacijski centar za sumnju na ekstremizam.

Od 1. siječnja 2021. do kraja prošle godine bilo je oko 700 istraga protiv vojnika zbog sumnje na desničarski ekstremizam. To uključuje sumnjive slučajeve iz pokreta Građani Reicha, čiji su pripadnici neki dan uhapšeni. 

Problemi u Vojnoj protuobavještajnoj službi

O slučajevima desnog ekstremizma u njemačkoj vojsci detaljno pišu i njemački mediji.

Primjerice, prije dvije godine je smijenjen predsjednik Vojne protuobavještajne službe (MAD), Christof Gramm. U prošlosti je MAD bio optuživan da je previše oklijevao poduzeti mjere protiv desnog ekstremizma u Bundeswehru. Jedna od zadaća MAD-a je prepoznavanje ekstremističkih tendencija u ranoj fazi te potpuno identificiranje i razotkrivanje osoba uključenih u moguće mreže desnih ekstremista. Smijenjeni šef MAD-a očito nije dobro radio taj posao, što se najbolje vidjelo po nizu ekstremno desničarskih incidenata u Zapovjedništvu specijalnih snaga Bundeswehra (KSK).

Agent MAD-a optužen je za odavanje informacija o istrazi, konkretno o pretresu elitne postrojbe KSK i vezama s krajnje desničarskim vojnikom Francom A., koji je izbačen iz vojske.

Drugim riječima, umjesto da MAD identificira desne ekstremiste u njemačkoj vojsci, on im je pomogao da se sakriju od nadležnih organa.

Zabrinutost zastupnika Bundestaga: "Vojska nam ima problem s desnim ekstremizmom"

"Bundeswehr ima problema s desničarskim ekstremizmom", rekla je zastupnica Ljevice Martina Renner za RND. 

“Stoga je bitno da vojna protuobavještajna služba doista prati svaku dojavu. Moraju postojati dalekosežne posljedice”, naglasila je Renner.

S njom se slaže i zastupnik liberalnog FDP-a Alexander Müller.

“Desničarski nacionalizam je u porastu u Njemačkoj. To također objašnjava povećane slučajeve desnog ekstremizma u Bundeswehru”, smatra Müller.

Desničare u Bundeswehr privlači pristup oružju

Prema već spomenutom izvješću o ekstremizmu u Bundeswehru, prijave novih sumnjivih slučajeva došle su od samih vojnika u 60 posto slučajeva, a 17 posto od vlastitih nalaza MAD-a. Prijave za desni ekstremizam u njemačkoj vojsci dolaze i od građana (8 posto), policije (7 posto) i Saveznog ureda za zaštitu Ustava (3 posto) itd.

Što privlači desne ekstremiste da se prijave u njemačku vojsku?

Prema istraživanju organizacije Violence Prevention Network, to je zbog hijerarhijske strukture, muških udruživanja i pristupa oružju. Potonje je naročito privlačno denim ekstremistima, jer je u Njemačkoj jako teško doći legalno do oružja. 

U racijama protiv pripadnika Građana Reicha često se otkriva da oni doma ilegalno drže cijeli arsenal oružja. Tako je bilo i kod najnovije akcije hapšenja ekipe koja je planirala državni udar.

Desni ekstremizam je već desetljećima problem u njemačkoj vojsci, marginalan, ali uporan.

"Na putu smo da izgradimo najveću europsku konvencionalnu vojsku"

No, mogao bi postati mnogo veći i opasniji problem kada se uzme u obzir da je rat u Ukrajini proizveo korjenitu promjenu njemačke obrambene politike, koja uključuje i ogromni rast Bundeswehra.

>> Njemačka: Imat ćemo najveću europsku vojsku u NATO-u

Njemačka je od Hladnog rata značajno smanjila svoju vojsku, s 500 tisuća vojnika, koliko je bilo u vrijeme ujedinjenja 1990., do 200 tisuća, koliko ih je danas.

No, najvažnija članica Europske unije sada je na putu da izgradi najveću konvencionalnu europsku vojsku u NATO savezu, rekao je ljetos njemački kancelar Olaf Scholz.

"Najveća konvencionalna vojska NATO-a u Europi je u izgradnji i to je važno za ukupne obrambene kapacitete saveza", rekao je Scholz tijekom tog razgovora. Nakon ruske invazije 24. veljače, njemačka vlada najavila je osnivanje izvanrednog fonda vrijednog 100 milijardi eura za modernizaciju Bundeswehra. 

"Godišnje ćemo u prosjeku trošiti između 70 i 80 milijardi eura na obranu", dodao je kancelar. "Njemačka će tada biti zemlja koja će najviše investirati" na ovom području, istaknuo je Scholz.

NATO: Ovo je prekretnica

Nedavno je tome glasnu podršku dao i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, gostujući na jednoj sigurnosnoj konferenciji u Berlinu.

>> Šef NATO-a: Trebamo jaku njemačku vojsku, ovo je prekretnica

 "Povijesna je odluka Njemačke da značajno poveća izdatke za obranu uz ulaganja u nove borbene zrakoplove, helikoptere, brodove i podmornice", rekao je Stoltenberg. 

"Ovo je doista prekretnica koja odražava naše promijenjeno sigurnosno okruženje", dodao je, referirajući se na rusku agresiju protiv Ukrajine. "Trebamo snažan i spreman Bundeswehr", zaključio je glavni tajnik NATO-a, naglasivši i važnost obrambene industrije u Njemačkoj.

Istaknuo je kako je to bitno za sigurnost Njemačke i Europe te za globalnu sigurnost.

Ministrica obrane se ne snalazi u svom resoru

Sve to stoji, no u takvom kontekstu problem infiltracije desnih ekstremista u Bundeswehr postaje mnogo opasniji.

Pitanje je i koliko je aktualna ministrica obrane Christine Lambrecht (SPD) dorasla tom zadatku.

Prekretnica u njemačkoj obrambenoj politici donijela je ministrici obrane maksimalnu pažnju javnosti, ali nakon godinu dana na dužnosti, sumnje u Lambrecht su sve veće, navodi ARD.

Dapače, njemački mediji je nazivaju “ministrica problem”. Lambrecht se, između ostalog, zamjera loša komunikacija s javnošću i nesnalaženje u resoru. Optužena je i za loše planiranje te za nesposobnost da učinkovito potroši milijune koji su joj na raspolaganju, a kako bi modernizirala Bundeswehr.

U trenutku u kojem se hapsi bivše vojnike zbog planiranja puča, a broj desnih ekstremista u vojsci raste prema podacima Ministarstva obrane, to je itekako zabrinjavajuće.