DAN S TEMPERATUROM od 48 stupnjeva Celzija u Phoenixu djeluje poput udara vrućeg zraka iz pećnice bez ikakvog olakšanja na vidiku, a poduzetnica kao što je Lyn Thomas teško da to može izbjeći. Thomas poslužuje autentična cajunska i kreolska jela prema receptima koji se prenose generacijama u njezinom Zydeco's Louisiana Kitchen Food Trucku i novootvorenom kiosku Zydeco's 2 Geaux.

U vrijeme kada ljetna pustinjska vrućina dolazi sve ranije, postaje ekstremnija i duže se zadržava (u Phoenixu su 23 dana zaredom bile temperature veće od 43 stupnja), nije realno niti sigurno da Thomas parkira svoj kamionet i čeka kupce. Umjesto toga, u međuvremenu se počela baviti kateringom.
"Vrućina, strašna vrućina, ne znam kako to objasniti osim da se osjećate kao da udišete vrući zrak. Vruće je čak i noću", objašnjava Thomas za CNN.
I u gluho doba noći temperatura ostaje iznad 35 stupnjeva.

Dok se Phoenix i veliki dio Sjedinjenih Američkih Država prže pod rekordnim toplinskim valom, ekstremne vrućine ne samo da uzimaju danak milijunima Amerikanaca, već također povećavaju troškove poduzeća i vrše pritisak na gospodarstvo.

Dok pravi ekonomski učinak ovakvih vremenskih prilika tek treba prikazati u tablici - priroda prekomjerne vrućine, njezini različiti učinci i znatan doseg čine to problematičnim - nedavne studije su pokazale da bi ekstremna vrućina mogla stajati SAD 100 milijardi dolara godišnje samo zbog gubitka produktivnosti. Ako se ne zaustavi, moglo bi uništiti jednu šestinu globalne gospodarske aktivnosti do 2100. godine.

"Nedavni toplinski valovi i vrućine pokazuju ekonomsku cijenu toplinskog stresa. Toplinski valovi mogu potaknuti smrtnost i uzrokovati poremećaje u kontinuitetu poslovanja. Toplinski valovi također mogu opteretiti regionalne električne mreže, povećavajući troškove i mogućnost hlađenja prostora", napisao je Chris Lafakis, direktor ekonomskih istraživanja Moody's Analyticsa, u odgovoru na CNN-ov upit.

"Usporeno nam je razmišljanje, koncentracija otežana"

Radnici, posebno oni koji rade na otvorenom, manje su produktivni, dodao je Lafakis. Moody's Analytics procjenjuje da bi kronični fizički rizik od toplinskog stresa mogao smanjiti svjetski BDP za 17.6% do 2100. godine.

"Vrućina nas pogađa tako da nam je razmišljanje usporeno, koncentracija nam je jako otežana, koordinacija oka i ruke je poremećena, umorni smo, griješimo", rekla je Kathy Baughman McLeod, direktorica Centra za otpornost Zaklade Adrienne Arsht-Rockefeller pri Atlantic Councilu, koji je 2021. objavio izvješće u kojem se analizira potencijalni gubitak produktivnosti od 100 milijardi dolara.

Gubici su najveći u sektorima kao što su poljoprivreda i građevinarstvo, ali niti jedna industrija ili poslovanje nisu imuni. Čak i ako zaposlenik radi u klimatiziranom okruženju, to ne mora nužno značiti da mu je priušten isti luksuz kod kuće, rekla je McLeod, dodajući da poremećaji spavanja mogu dovesti do iscrpljenosti i lošeg učinka sljedeći dan.

"Vrućina se pojačava tako brzo da naše samopoimanje rizika ne drži korak. A to također znači da naše percepcije rizika naših radnika također nisu racionalne", objašnjava McLeod.

"Nevidljiv i tihi rizik"

Centar Arsht-Rockefeller pokušava podići svijest o ovom "nevidljivom i tihom riziku" testiranjem naziva toplinskih valova i stvaranjem sustava upozorenja temeljenog na zdravlju. I dok savezne države poput Kalifornije imaju posebne zahtjeve za zaštitu radnika od vrućine, ne postoje nacionalni propisi na razini cijele zemlje.

U Holtvilleu u Kaliforniji, poljoprivrednoj zajednici poznatoj kao "svjetska prijestolnica mrkve", temperatura se u srijedu približila 46 stupnjeva. To je oko osam stupnjeva toplije od 30-godišnjeg prosjeka, ali Jack Vessey nije trepnuo okom. On je četvrta generacija farmera u kalifornijskom okrugu Imperial, najtoplijem okrugu na zapadu SAD-a.

"To je samo dio života u pustinji", rekao je Vessey.

Iako ekstremna vrućina nije ništa novo za Vesseyja i njegove zaposlenike, ovaj obiteljski biznis strogo se pridržava propisa za sprječavanje toplinskih bolesti, a nadzornici na terenu pomno prate gotovo 100 radnika koji pripremaju polja za nadolazeću sezonu sadnje. "Led, voda, hlad. Svima na ranču to mora biti dostupno. Počinjemo s radom malo ranije, a pokušavamo i završiti malo ranije. Ne želimo da itko trpi posljedice", rekao je Vessey za CNN.

U Teksasu klima omogućuje da postavljanje krovova bude cjelogodišnji posao, ali vruće ljeto nije vrhunac sezone za tvrtke poput Roofer Chicksa. Izvođač krovnih radova sa sjedištem u New Braunfelsu i dalje ima dovoljno posla u srpnju i kolovozu, ali sam posao traje dulje, posebno u danima s temperaturom od 45 stupnjeva. Radovi traju otprilike dvostruko duže kako bi se omogućile pauze i osigurala sigurnost radnika, objašnjava vlasnica Ami Feller.

"Na krovu možete dodati najmanje sedam stupnjeva u odnosu na druga mjesta. Mislim čak i više od toga", rekla je Feller, dodajući da pod određenim temperaturama krovovi mogu pržiti na dodir, a materijali se mogu lakše oštetiti.

Zabrinutost za životinje

Važan dio posla postala je edukacija: "Radnik je često mlad, obično u super formi. Može osjetiti malu mučninu i jednostavno nastaviti s poslom, a onda bude prekasno. Bilo mi je teško objasniti rizike mladim ljudima, jer misle da su nepobjedivi". Mnogi se brinu i za životinje. Južno od Santa Fea u Novom Meksiku, u gradiću Los Cerrillosu, Harrold Granthan već 30 godina vodi centar za jahanje Broken Saddle Riding Company.

"Svakog ljeta imamo velike vrućine koje traju od četiri dana do tjedan dana. To je uobičajeno i mi tada izbjegavamo jahanje", rekao je Grantham. Svako jahanje obavlja se ujutro ili na zalasku sunca i vodi se računa da konji imaju dovoljno zaštite od vrućine i dovoljno vode. U vrućim danima popit će oko 56 litara vode, trostruko više od prosjeka.

Zoološki vrt u Phoenixu, koji ima godišnji proračun od 20.000 dolara samo za boce s vodom i pakete elektrolita, poduzeo je mnoge mjere kako bi osigurao sigurnost posjetitelja, čuvara i životinja tijekom ljetnih mjeseci, rekla je direktorica Bonnie Mendoza.

Za životinje to uključuje postavljanje bazena i hladovine u mnogim staništima, davanje životinjama komadića leda s krvlju i ribom te pristup klimatiziranim unutarnjim okruženjima. Za ljude to uključuje besplatan prijevoz unutar parka kako bi se smanjilo vrijeme hodanja, dosta vode i pića, preventivno održavanje kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje rashladnih sustava i skraćeno radno vrijeme.

Međutim, ova rekordna vrućina već tjera i na šire operativne promjene, ističe Mendoza. Zoološki je vrt ovaj tjedan najavio planove za smanjenje ionako skraćenog ljetnog radnog vremena od 7 do 11 sati umjesto od 7 do 13 sati. "Svjesni smo da će doći do gubitka prihoda, ali imamo trendove posjećenosti koji su već tijekom posljednjeg desetljeća pokazali dramatičan pad u zadnjih nekoliko sati tijekom dana", rekla je Mendoza.

Moguće su i dodatne prilagodbe kako bi se osigurala zaštita životinja, čuvara i osoblja te kako bi se upravljalo troškovima i financijskim gubicima: "Moramo sagledati potencijal našeg poslovnog modela koji se u budućnosti kreće prema devetomjesečnoj radnoj godini".

"Prvi put u modernoj povijesti SAD-a mogli bismo vidjeti mali pad kvartalnog BDP-a, ako ne i godišnjeg"

Pretjerana vrućina već dugo je problem s kojim se industrije specifične za rad na otvorenom moraju nositi. Međutim, sve ekstremnije vrućine sve će više kočiti poduzeća i gospodarstvo, objašnjava Joshua Graff Zivin, ekonomist i profesor na kalifornijskom sveučilištu San Diego koji je proučavao učinak topline na radnike.

"S obzirom na ove vrućine, radno vrijeme ne može započeti dovoljno rano da bi sve funkcioniralo", rekao je Graff Zivin za CNN.
To dovodi do smanjenog broja radnih sati i u konačnici do manje produktivnosti.

"Prvi put u modernoj povijesti SAD-a mogli bismo vidjeti mali pad kvartalnog BDP-a, ako ne i godišnjeg. Nije ludo zamisliti da će BDP u ovom kvartalu izgledati malo drugačije", zaključio je Graff Zivin.