AMERIČKI helikopter nisko nadlijeće maglovito plavo more i približava se golemom brodu. Dok lebdi, na palubu se užadima spuštaju vojnici u maskirnim odorama s puškama u rukama. Snimka, koju je objavila američka vlada, prikazuje najnoviju eskalaciju u kampanji pritiska Washingtona na vladu Nicolása Madura - zapljenu tankera punog sirove nafte.

Sjedinjene Države tvrde da je tanker služio za prijevoz sankcionirane nafte iz Venezuele i Irana u sklopu "nezakonite mreže koja podržava strane terorističke organizacije". S druge strane, venezuelanski ministar vanjskih poslova Yvan Gil nazvao je zapljenu "međunarodnim piratstvom", ustvrdivši da američki predsjednik Donald Trump želi energetske resurse Venezuele, piše BBC.

Dramatična akcija elitne postrojbe

"Upravo smo zaplijenili tanker kod obale Venezuele - veliki tanker, vrlo velik, zapravo najveći ikada zaplijenjen", izjavio je Trump novinarima u Bijeloj kući u srijedu. Snimku operacije na društvenim mrežama podijelila je glavna državna odvjetnica Pam Bondi, koja je potvrdila da su nalog za zapljenu proveli Obalna straža SAD-a, FBI, Istrage domovinske sigurnosti i Ministarstvo obrane.

Točna lokacija tankera u trenutku akcije nije poznata, no visoki vojni dužnosnik rekao je za CBS News da je plovilo netom isplovilo iz luke u Venezueli. Video od 45 sekundi prikazuje američki tim kako s uperenim oružjem hoda palubom, dok se posada broda ne vidi.

Izvor upoznat s operacijom otkrio je za CBS da su u zapljeni sudjelovala dva helikoptera, 10 marinaca, 10 pripadnika Obalne straže i snage za specijalne operacije. Ukrcaj je izvela elitna jedinica Obalne straže, Tim za pomorsku sigurnost i odgovor (MSRT), obučena za protuterorizam i visokorizične operacije poput one viđene na snimci. Jedinica je osnovana nakon napada 11. rujna.

Tanker iz "flote u sjeni"

Tvrtka za pomorski rizik Vanguard Tech identificirala je plovilo kao tanker Skipper te navela kako vjeruje da je brod dugo vremena "lažirao" svoju poziciju, odnosno emitirao netočnu lokaciju.

Brod je tijekom 20 godina, koliko je star, plovio i pod imenima Toyo i Adisa. Skipper je dugačak 333 metra i širok 60 metara te je klasificiran kao vrlo veliki tanker za sirovu naftu (VLCC). Iz Vanguard Techa su poručili da je plovilo "dio 'flote u sjeni' i sankcionirano od strane SAD-a zbog prijevoza venezuelanskog izvoza nafte". "Flota u sjeni" je naziv za brodove koji se koriste za krijumčarenje sankcionirane robe.

Vjeruje se da je tanker napustio luku Jose između 4. i 5. prosinca s oko 1,8 milijuna barela sirove nafte, od čega je oko 200.000 barela prebačeno na drugo plovilo prije zapljene, izvijestio je Reuters. Američko ministarstvo financija sankcioniralo je Skipper još 2022. godine zbog navodne umiješanosti u krijumčarenje nafte kojim su se financirali libanonski Hezbollah i iranska Revolucionarna garda. BBC Verify je locirao tanker na stranici MarineTraffic, gdje stoji da je plovio pod zastavom Gvajane, no pomorska administracija Gvajane demantirala je te navode, tvrdeći da Skipper nije registriran u njihovoj zemlji.

Zaplijenjena nafta

Na pitanje što će SAD učiniti sa zaplijenjenom naftom, Trump je kratko odgovorio: "Zadržat ćemo je, pretpostavljam... Pretpostavljam da ćemo zadržati naftu." S obzirom na to da se globalne cijene sirove nafte kreću oko 61 dolar po barelu, teret na Skipperu, ako se doista radi o 1,6 milijuna barela, mogao bi vrijediti više od 95 milijuna dolara.

Glavna tužiteljica Bondi istaknula je: "Godinama je ovaj naftni tanker bio sankcioniran od strane Sjedinjenih Država zbog njegove umiješanosti u nezakonitu mrežu za prijevoz nafte koja podržava strane terorističke organizacije."

Maduro je optužio SAD da koristi vojnu prisutnost na Karibima i "rat protiv droge" kako bi ga svrgnuo i domogao se nafte, što SAD negira. Venezuela ima najveće poznate rezerve sirove nafte na svijetu, no njezino vađenje je komplicirano zbog zastarjele infrastrukture i teških američkih sankcija.

Silovit pritisak SAD-a

Ova zapljena dio je šire kampanje Trumpove administracije. U sklopu borbe protiv droge, Trump je dvije venezuelanske kriminalne skupine, Tren de Aragua i Cartel de los Soles, proglasio stranim terorističkim organizacijama. Također je, bez dokaza, optužio Madura da "prazni zatvore i umobolnice" te tjera njihove stanovnike da migriraju u SAD.

Kao dio kampanje pritiska, SAD je na Karibe rasporedio 15.000 vojnika te niz nosača zrakoplova i razarača. Među njima je i najveći ratni brod na svijetu, USS Gerald R. Ford, s kojeg je i pokrenuta akcija zapljene tankera.

Od početka rujna, američke snage izvele su više od 20 napada u međunarodnim vodama na brodove za koje se sumnja da su prevozili drogu, pri čemu je ubijeno više od 80 ljudi.

Trumpova administracija tvrdi da je u oružanom sukobu s trgovcima drogom, no pravni stručnjaci upozoravaju da su takvi napadi nezakoniti jer oznaka "narkoterorist" ne čini ljude legitimnim vojnim metama.