Epidemiologinja: Da je procijepljenost bila veća, vjerojatno ne bi nastao omikron
DA JE PROCIJEPLJENOST bila veća, vjerojatno ne bi došlo do omikrona, rekla je epidemiologinja iz HZJZ-a Dijana Mayer jutros u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog. Navela je i mogućnost da će ta nova varijanta koronavirusa biti blaga, ali je naglasila da to za sada ne možemo znati.
Dodala je da je ono što najviše zabrinjava kod omikrona veliki broj mutacija.
"Rekla bih samo - da smo imali veći broj procijepljenosti, ne samo mi, nego i u svijetu, da je postotak procijepljenosti bio veći, vrlo vjerojatno do tih mutacija ne bi došlo jer se virus ne bi imao gdje širiti i ne bi imao prostora za mutacije", rekla je Mayer.
"Omikron, možemo se nadati, stvarno može biti slabija varijanta, može, kako tvrde neki znanstvenici da će vjerojatno sam sebe uništiti, pobiti... To je premalo vremena da bismo o tome još mogli govoriti", dodala je.
Za novo cjepivo treba par mjeseci, do 6 mjeseci
Mayer je rekla da će se raditi novo cjepivo, ali da za to treba vremena, potrebne su i kliničke studije, nakon kojih ide faza odobrenja. Misli da će za to trebati oko pola godine.
Rekla je i da je prošlo premalo vremena da bi zaključili hoće li omikron utjecati na povećanje hospitalizacija ili smrtnost.
"Žao mi je, ali vjerojatno, da je bila procijepljenost veća, ne bi do omikrona ni došlo", poručila je.
"Omikron se pojavio, možemo se nadati da će biti blag, ali to za sada ne možemo znati. Cijepljenje nam je jedini spas", rekla je također Mayer.
Postoje izvještaji iz JAR-a da su kliničke slike relativno blage
Marijo Parčina, epidemiolog i mikrobiolog iz Sveučilišne bolnice u Bonnu, rekao je da kod omikrona postoji veliki broj mutacija koji nas može zabrinuti - od njih 50, 32 se nalaze na tzv. proteinu šiljka.
"Postoje izvještaji iz JAR-a koji govore da se soj relativno lako prenosi, da inficira uglavnom mlade ljude, da su kliničke slike relativno blage, ali mi to ne možemo prenijeti jedan na jedan na našu epidemiološku situaciju", rekao je Parčina, istaknuvši između ostalog da je populacija različita, da procijepljenost u JAR-u iznosi 20 posto te da postoje i klimatske razlike.
"Mi se sada omikrona iskreno ne bojimo. Politički, stvorilo je to određene pomutnje, ali strogo smo uvjerenja, epidemiološki, mikrobiološki, virološki, da jednostavno za omikron postoji enormno teška situacija da se dobro može postaviti u Europi. Prvo, radi vremenskih uvjeta, drugo, radi temporalnih uvjeta epidemije u kojoj se definitivno sad nalazimo", rekao je Parčina.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati