Napadnuta željeznička stanica u Ukrajini, raste broj mrtvih. Rusija zaprijetila BiH
IZ MINUTE u minutu pratili smo događaje u Ukrajini.
Ključni podaci:
- Rusija je na ukrajinski Dan neovisnosti izvela veliki broj napada, kaže savjetnik ukrajinskog ministra obrane
- Napadnuta je željeznička stanica u Čaplinu, najmanje je 22 mrtvih
- Veliki američki dobavljač LNG-a treba više vremena za obnovu oštećenog pogona, to je novi problem za Europu
- Britanski premijer Boris Johnson nenajavljeno došao u Kijev
- Rat će završiti pregovorima, ali tek kad Rusija ostvari svoje ciljeve, kaže ruski predstavnik u UN-u
- Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko čestitao je Ukrajini riječima "želim vam mirno nebo"
- SAD šalje dosad najveći paket vojne pomoći Ukrajini, pomoć šalje i Njemačka
Potpredsjednica vlade Srbije Zorana Mihajlović tvrdi da ruski šef diplomacije zloupotrebljava Srbiju. Navela je da je stav Srbije u vezi rata jasan, a da Lavrov iskorištava činjenicu što Srbija nije uvela sankcije Rusiji.
>> Opširnije
Društvenim mrežama se šire fotografije s napadnute željezničke stanice. U napadu je, podsjetimo, poginulo najmanje 22 ljudi, a 50-ak ih je ozlijeđeno.
Ministarstvo obrane Ukrajine priopćilo je da su 22 osobe ubijene u ruskom napadu na željezničku stanicu u Čaplinu, u regiji Dnipro. Prema ranijim informacijama broj mrtvih je bio 15, dok je ozlijeđenih bilo najmanje 50.
Ukrajinski partizani su u okupiranim područjima postavili letke u kojima čestitaju Dan neovisnosti Ukrajine, piše agencija NEXTA. Na letcima se nalaze stihovi ukrajinske himne.
SAD će Ukrajini poslati zračni sustav VAMPIRE, odnosno sustav za rušenje dronova koji koristi "male projektile koji će rušiti projektile u zraku", rekao je Colin Kahl, zamjenik tajnika za politiku američkog Ministarstva obrane.
VAMPIRE sustavi su uključeni u najnoviji američki paket sigurnosne pomoći Ukrajini od 3 milijarde dolara, objavljeno je danas.
SAD nastavlja obučavati ukrajinske snage na svim sustavima koje im SAD i NATO pružaju, rekao je Kahl. Dodao je i da SAD vjeruje da ima dovoljno vremena za obuku Ukrajinaca za upravljanje sustavima iz nove pošiljke vojne pomoći.
Najmanje je 15 ljudi poginulo, a 50 je ranjeno u ruskom raketiranju željezničke stanice u središtu Ukrajine, rekao je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u obraćanju UN-ovu Vijeću sigurnosti.
>> Opširnije
Moskva očekuje da se sukob u Ukrajini završiti pregovorima, ali tek kad se ispune ciljevi "specijalne operacije", rekao je danas stalni predstavnik Rusije pri UN-u Vasilij Nebenzja, odgovarajući na pitanje kakav razvoj situacije očekuje za šest mjeseci.
"Želio bih vidjeti da su sve zadaće i ciljevi vojne operacije koje je postavilo rusko vodstvo ispunjeni i da imamo dogovoreno rješenje koje će okončati ovaj sukob. Pod uvjetom da se ciljevi ostvare", rekao je.
Rusija je danas zaprijetila odmazdom Bosni i Hercegovini zbog činjenice da je ta zemlja na konferenciji Krimske platforme održanoj jučer potvrdila punu potporu teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine.
Podsjećanje kako je Krim ukrajinski teritorij iz ruskog su veleposlanstva nazvali "brbljanjem" dodajući kako to ne može promijeniti svršeni čin. Usput su optužili vlasti Ukrajine da promoviraju neonacističku ideologiju te potiču sadističko ubijanje civila.
Bošnjačke političare u BiH označili su odgovornima za proturusko djelovanje.
"Takvu servilnost prema zapadu ne razumijemo ne samo mi, već i naši brojni sugovornici iz apsolutne većine islamskih država", stoji u izjavi ruskog veleposlanstva.
>> Opširnije
Ante Kotromanović, bivši hrvatski ministar obrane, osvrnuo se na stanje u Ukrajini nakon šest mjeseci rata. Kaže da ovakav razvoj događaja nije očekivao te da ni jedna strana nije zadovoljna.
>> Opširnije
Rusija je danas izvela više raketnih napada na ukrajinskom teritoriju, objavio je Jurij Sak, savjetnik ukrajinskog ministra obrane Oleksija Reznikova.
"Agresor je ispunio očekivanja koja smo imali i danas izvodi raketne napade na ukrajinski teritorij", rekao je Sak za CNN.
Kaže da je Ukrajina gotovo tjedan dana primala upozorenja o mogućim masovnim raketnim napadima na ukrajinski Dan neovisnosti.
Sak je dodao da je Ukrajina bila spremna za napade jer je šest mjeseci živjela u "atmosferi raketnog terora".
“Danas smo u Kijevu imali osam sirena za zračnu uzbunu. U drugim velikim gradovima Ukrajine, čak i onima koji su daleko od bojnog polja, bilo je eksplozija, bilo je raketnih napada”, rekao je Sak. Kaže da je ubijeno 11-godišnje dijete u regiji Dnjepar te da su uništene stambene kuće.
"Broj napada, broj regija u Ukrajini koje su ciljane, broj sirena za zračnu uzbunu... To je abnormalno, čak i prema našim standardima", rekao je.
Američki predsjednik Joe Biden razgovarat će sutra s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi ga obavijestio o američkim isporukama oružja i čestitao mu Dan neovisnosti, objavila je Bijeloj kući.
John Kirby, koordinator za komunikacije u Vijeću za nacionalnu sigurnost, rekao je da će SAD nastaviti "okupljati slobodni svijet" i "potaknuti saveznike i partnere" da podrže Ukrajinu.
Telefonski razgovor Bidena i Zelenskog će ponovno potvrditi te obveze, dodao je.
"Predsjednik se raduje tome", rekao je Kirby. Naveo je i da ne postoje nikakvi planovi o Bidenovom posjetu Kijevu.
Biden je danas najavio paket sigurnosne pomoći Ukrajini vrijedan gotovo tri milijarde dolara.
Britanski premijer Boris Johnson nenajavljeno je danas doputovao u Ukrajinu koja slavi Dan neovisnosti točno šest mjeseci od početka ruske agresije. Zelenskij je uručio Johnsonu Red slobode, najviše ukrajinsko odličje koje može dobiti strani državljanin.
>> Opširnije
Svjetska zdravstvena organizacija priopćila je danas da se ukrajinski zdravstveni sustav uspio održati, unatoč invaziji Rusije.
“Šest mjeseci rata imalo je razoran utjecaj na zdravlje i živote ljudi u Ukrajini, ali unatoč mnogim izazovima zdravstveni sustav je uspio preživjeti i pružiti skrb gdje i kada je najpotrebnija,” rekao je glavni direktor WHO-a dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Šef WHO-a je rekao i da iako uzdrman, zdravstveni sustav nije kolabirao.
"WHO nastavlja podupirati Ministarstvo zdravstva Ukrajine u obnovi poremećenih usluga, raseljenih zdravstvenih radnika i uništene infrastrukture, što je bitno ne samo za zdravlje građana Ukrajine, već i za otpornost i oporavak zemlje. Ali nijedan sustav ne može pružiti optimalno zdravlje svojim ljudima pod stresom rata, zbog čega nastavljamo pozivati Rusku Federaciju da okonča ovaj rat", rekao je.
Šest mjeseci nakon ruske invazije, WHO je rekao da je pomogao u isporuci više od 1300 metričkih tona kritičnih medicinskih potrepština u Ukrajinu u koordinaciji s Ministarstvom zdravstva i partnerima.
Najavili su i da uskoro stiže nova tura pomoći koja uključuje agregate za struju, vozila hitne pomoći i zalihe kisika za medicinske ustanove, kao i potrepštine za traume i hitne operacije, te lijekove za pomoć u liječenju nezaraznih bolesti.
"Međutim, napadi na zdravlje nastavljaju se nesmanjenim intenzitetom, s 473 napada koje je potvrdio WHO zabilježenih u proteklih pola godine, rezultirajući s najmanje 98 smrtnih slučajeva i 134 ozlijeđenih", objavio je WHO.
Švicarska je postavila dobrovoljni cilj uštede plina od 15 posto za zimu, dok se Europa suočava s potencijalnom nestašicom plina kao posljedicom rata u Ukrajini, priopćila je danas vlada.
Područje s najvećim potencijalom za uštedu energije je grijanje, rekla je vlada, koja je dodala da će smanjiti temperature u zgradama i isključiti računala i uređaje kada nisu odmah potrebni kako bi pružili dobar primjer.
>> Opširnije
Stigle su fotografije Borisa Johnsona i Volodimira Zelenskog u Kijevu. Zelenskij je Johnsonu pokazao uništene ruske tenkove koji su izloženi na ulicama Kijeva. Podsjetimo, Johnson je danas nenajavljeno došao u Ukrajinu i obećao da će Velika Britanija i dalje pomagati Ukrajini u borbi protiv ruske invazije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je danas da se isplati po 10.000 rubalja (oko 4600 kuna) obiteljima s djecom na okupiranim ukrajinskim teritorijima.
Prema priopćenju Kremlja, isplate će dobiti obitelji s djecom u dobi od 6 do 18 godina koje žive u regijama Zaporižje, Harkiv i Herson, kao i u samoproglašenoj Narodnoj Republici Donjeck i Narodnoj Republici Lugansk.
Obitelji čija djeca idu u školu na teritorijima pod ruskom okupacijom bi novac trebale primiti do 15. rujna.
Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov rekao je danas za državni medij da će Ukrajina "poraziti Orke". Referenca je to na vojsku iz Gospodara prstenova.
"Mi imamo snagu svjetla, a svjetlo je definitivno moćnije od tame. Pobijedit ćemo Orke, i vjeruj mi, država Mordor će se raspasti u zasebne državice. Definitivno ćemo vidjeti njegov raspad. I ostat ćemo ujedinjeni i neovisni", rekao je.
Ministar je također rekao da nikada nije mislio da će Ukrajina biti u ratu s Rusijom. Kaže da je bio uvjeren da će Ukrajina nakon raspada SSSR-a 1991. biti "prijatelji sa susjedima".
“Vjerujte mi, nisam ni slutio da će naš najbliži susjed ispasti najbezobrazniji i najlukaviji”, rekao je Reznikov.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij danas je, u svom govoru pred Vijećem sigurnosti UN-a, pozvao da Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) preuzme stalnu kontrolu nad situacijom u tvornici Zaporižja što je prije moguće. Također je pozvao Rusiju da se potpuno povuče iz elektrane.
"Rusija je dovela svijet na rub radijacijske katastrofe. Činjenica je da je ruska vojska teritorij najveće nuklearne elektrane u Europi, nuklearne elektrane Zaporižja, pretvorila u ratnu zonu. Sada se Europa i susjedne regije suočavaju s prijetnjom onečišćenja radijacijom", rekao je Zelenskij.
Glavni tajnik UN-a António Guterres također je rekao da je jako zabrinut zbog situacije u Zaporožju.
"Svjetla upozorenja bljeskaju. Sve radnje koje bi mogle ugroziti fizički integritet, sigurnost ili zaštitu nuklearne elektrane jednostavno su neprihvatljive. Svaka daljnja eskalacija situacije mogla bi dovesti do samouništenja", rekao je Guterres u Vijeću sigurnosti UN-a.
Britanski premijer Boris Johnson nenajavljeno je posjetio Kijev kako bi najavio daljnju vojnu potporu Ukrajini.
"Svima nam je važno što se događa u Ukrajini. Zato sam danas u Kijevu", objavio je na Twitteru uz fotografiju na kojoj stoji pored Volodimira Zelenskog.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je, u povodu ukrajinskog nacionalnog praznika, kako je siguran da će Rusija shvatiti svoj "avanturistički potez" i povući se iz Ukrajine.
Dok traje šestomjesečna ruska invazija na Ukrajinu, ta država obilježava Dan neovisnosti nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. "Sigurni smo da će u nadolazećem razdoblju i Ruska Federacija shvatiti zapravo avanturistički potez, da se ne može tako osigurati mir, pravednost, funkcioniranje jednog svjetskog međunarodnog poretka koji počiva na uvažavanju, poštivanju granica i suverenosti“, izjavio je Grlić Radman novinarima nakon sjednice vlade.
"Očekujemo povlačenje ruskih vojnika i priznavanje suverenosti Ukrajine“, dodao je.
Šef hrvatske diplomacije je čestitao „ponosnoj zemlji Ukrajini“ i dodao da su Ukrajinci pokazali neizmjernu hrabrost u obrani svoje domovine, kao što je to pokazala Hrvatska u Domovinskom ratu.
Grlić Radman smatra da je demokratski svijet svojim pomaganjem Kijevu na „pravoj strani“ i vjeruje da će se održati solidarnost Europske unije s Ukrajinom iako nisu sve zemlje jednako pogođene posljedicama rata.
Izvori iz indijske vlade i industrije govore da Indija za izvoznike priprema poticaje za plaćanja u rupijama kako bi se povećao izvoz u Rusiju.
>> Opširnije
Njemačka vlada donijela je paket mjera radi uštede energije, uključujući ograničenje grijanja radnog mjesta na najviše 19 stupnjeva.
Mjere, koje bi trebale biti na snazi do kraja veljače sljedeće godine, predviđaju da se stubišta i hodnici više ne zagrijavaju, a na radnim mjestima koja iziskuju težak fizički rad prostorije bi se grijale na najviše 12 stupnjeva.
Iz tog pravila su izuzete medicinske ustanove, vrtići i škole.
Trgovinama i poslovnim prostorima je zabranjeno dugotrajno otvaranje ulaznih vrata kako bi se spriječio gubitak topline, a privatnim kućanstvima grijanje bazena plinskim ili električnim grijalicama.
Vladine mjere o štednji energije se odnose i na rasvjetu poslovnih objekata. Svjetleće reklame kao i rasvjeta u izlozima neće smjeti biti uključene od 22 do 6 sati ujutro, uz izuzetak izloga u pješačkim podvožnjacima.
Javne zgrade više neće smjeti koristiti vanjsku rasvjetu, uključujući i osvjetljavanje kulturnih spomenika, odlučila je vlada.
Ministar gospodarstva Robert Habeck je rekao kako se tim mjerama može uštedjeti do dva i pol posto ukupne potrošnje energije u Njemačkoj. Cilj vlade je 20 posto.
"Nalazimo se pred zadatkom nacionalnih razmjera. Svaki doprinos se računa“, istaknuo je Habeck.
Američki predsjednik Joe Biden, njemački kancelar Olaf Scholz i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izrazili su u srijedu potporu Ukrajini u povodu Dana neovisnosti, prenose agencije.
Biden je pritom najavio tri milijarde američkih dolara sigurnosne pomoći, najveći paket pomoći od početka ruske invazije prije šest mjeseci.
Pomoć je najavljena u trenutku kada američki dužnosnici upozoravaju kako izgleda da Rusija planira nove napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu i vladine institucije u danima koji dolaze.
"Sjedinjene Američke Države predane su pružanju potpore narodu Ukrajine koji se nastavlja boriti za obranu svojeg suvereniteta", rekao je Biden, dodajući da Ukrajina "s primjesom tuge" obilježava 31. godišnjicu proglašenja neovisnosti, prenosi Reuters.
Oko 2.98 milijardi eura pomoći "omogućit će Ukrajini da nabavi sustave za protuzračnu obranu, topništvo i streljivo, sustave protiv dronova i radare kako bi se mogla nastaviti braniti na dulji rok", rekao je.
SAD je izdvojio gotovo 10.6 milijardi američkih dolara za sigurnosnu pomoć Ukrajini otkako je u siječnju 2021. Bidenova administracija preuzela vlast. Od 2014. SAD je izdvojio više od 12.6 milijardi dolara za sigurnosnu pomoć Ukrajini.
>> Opširnije
Postoji mogućnost da Rusija namjerava iskoristiti veze s Iranom kako bi zaobišla međunarodne sankcije uvedene zbog invazije na Ukrajinu.
>> Opširnije
Njemačko gospodarstvo godinama će trpjeti posljedice ruske invazije na Ukrajinu, koja će gotovo podjednako dugo podupirati i visoku inflaciju, upozorio je ekonomist Marcel Fratzscher iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW).
>> Opširnije
Ukrajinski veleposlanik u Vatikanu kritizirao je papu Franju zbog toga što je Darju Duginu, kćer istaknutog ruskog ultranacionalista koja je ubijena u eksploziji autobombe pored Moskve, nazvao nedužnom žrtvom rata.
>> Opširnije
Za izbjeglice iz Ukrajine Osječko-baranjska županija, Grad Osijek i Centar za nestalu i zlostavljanu djecu u srijedu su u Osijeku organizirali prigodni domjenak, kojim je obilježen Dan nezavisnosti Ukrajine. U Osijeku je trenutno 438 izbjeglih osoba, a prošlu školsku godinu u 13 osječkih škola završilo je 53 djece, kazao je dogradonačelnik Osijeka Dragan Vulin.
Podsjetio je kako je, čim je ruska agresija počela, za izbjeglice iz Ukrajine otvoren prihvatni centar u Dvorani Jug 2 s 300 kreveta, osiguran je prostor za Dječji kutak i ustupljen poslovni prostor za Info centar kako bi izbjeglice mogli ishoditi potrebnu dokumentaciju.
Za sve izbjeglice iz Ukrajine u Osijeku su osigurani besplatan javni gradski prijevoz i ulaz u gradske bazene, kupališta i kazališta.
Predsjednica Županijske Skupštine Ivana Bagarić navela je da se na području Osječko-baranjske županije nalazilo preko 900 osoba raseljenih iz Ukrajine te da im je pružena psihološka i pravna pomoć kako bi ostvarile sva prava.
"Prije svega mislimo na djecu, žene i mlade obitelji, da ih uključimo u sustav, počinje školska godina i važno ih je integrirati u sve sfere društva", dodala je. Na području županije trenutačno se nalazi 479 izbjeglih osoba iz Ukrajine, od čega je 207 djece, naveo je Tomislav Ramljak, ravnatelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek.
Kroz Info centar prošle su 1632 osobe, a Dječji kutak bilježi 1032 posjeta djece, o kojima se brinulo dok su im roditelji obilazili Centar za socijalnu skrb i Zavod za
zapošljavanje. "Pokrenuli smo i učenje hrvatskog jezika za ukrajinske izbjeglice, i tu je edukaciju do sada prošlo 157 osoba", kazao je Ramljak.
Američki izvoznik ukapljenog plina (LNG) Freeport LNG izvijestio je da će potpuno obnoviti proizvodnju u oštećenom pogonu za ukapljivanje plina tek u ožujku iduće godine, signalizirajući nove probleme uvoznicima u Europi.
Kompanija je u lipnju obustavila rad u pogonu u teksaškoj Quintani nakon puknuća plinovoda koje je izazvalo eksploziju i požar. Plinovod je napuknuo zbog previsokog tlaka, ali postrojenja za preradu nisu oštećena. Najavili su tada da će pogon nastaviti s radom u rujnu, ali u ograničenom obujmu i da bi puni kapacitet trebao dosegnuti krajem godine.
U utorak kompanija je izvijestila da planira obnoviti 85 posto proizvodnje u pogonu u Teksasu do druge polovine studenoga. Puni kapacitet trebao bi dosegnuti do ožujka iduće godine.
Pogon čini petinu američkog izvoza LNG-a i glavni je dobavljač europskih kupaca u potrazi za alternativnim izvorima nabave. Ukapljuje oko šest milijuna prostornih metara prirodnog plina dnevno i u punom kapacitetu može izvesti 15 milijuna tona ukapljenog plina godišnje.
U Europu je od svibnja odlazilo oko 3.3 milijuna prostornih metara, u usporedbi s 2.3 milijuna u ožujku, prema podacima analitičke tvrtke Rystad Energy.
Oko 70 posto Freeportovog izvoza bilo je proteklih mjeseci usmjereno u EU i Veliku Britaniju, a Francuska, Turska i Nizozemska spadaju među najveće uvoznike u ovoj godini.
Rusija je suočena s teškom situacijom zbog velikih šumskih požara, osobito u regiji nedaleko od Moskve, odakle prema glavnome gradu dopire oštar miris dima, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.
"Zbog loših vremenskih uvjeta situacija je teška u brojnim regijama europskog dijela zemlje", rekao je Putin na videokonferenciji o šumskim požarima održanoj s regionalnim dužnosnicima. "To su prije svega šumski požari u regiji Rjazan", koja se nalazi oko 250 kilometara istočno od Moskve, kazao je Putin.
Prema lokalnim hitnim službama, šumski požari u Rjazanu opustošili su više od 11.700 hektara, a dnevne temperature prelaze 31 Celzijev stupanj uz nalete vjetra čija je brzina 10 metara u sekundi.
Na teren je poslano više od 9500 vatrogasaca i spasilaca te osam specijaliziranih zrakoplova i sedam helikoptera, rekao je na sastanku, kojim je predsjedavao Putin, vršitelj dužnosti guvernera regije Pavel Malkov.
Požalio se da su vatrogasci i spasioci pred teškim ispitom jer oborina nema, a i ne očekuju se uskoro. Dodao je kako je uvjeren da će požari "biti stavljeni pod kontrolu u roku od dva do tri dana te potpuno ugašeni u roku od jednog do dva tjedna".
Prošli je tjedan dim od tih požara, koji su trajali danima, prekrio dijelove Moskve. I u ponedjeljak se u nekoliko gradskih četvrti osjećao oštar miris dima paljevine.
Norveška planira zadržati proizvodnju plina na visokoj razini do kraja desetljeća, ali prodavat će ga po tržišnim cijenama, rekao je ministar energetike Terje Aasland.
„Očekujem da možemo zadržati trenutnu razinu proizvodnje do 2030. Poznato nam je da su izrađeni projekti i planovi razvoja i rada koji bi mogli pomoći u održavanju visoke proizvodnje plina u budućnosti”, rekao je Aasland. Norveška bi ove godine trebala proizvesti oko 122 milijarde kubičnih metara plina, za osam posto više nego 2021., i potencijalno nadmašiti rekord od prije pet godina, prema službenim prognozama iz svibnja.
Do 2026. proizvodnja bi se, po prognozi uprave za naftu iz siječnja, trebala spustiti na 118 milijardi kubičnih metara.
Ruska policija privela je Jevgenija Rojzmana, istaknutog oporbenog političara i bivšeg gradonačelnika Ekaterinburga, zbog njegovog javnog kritiziranja ruskog rata u Ukrajini.
Rojzman, popularni politički aktivist u Ekaterinburgu, četvrtom najvećem gradu u Rusiji, rekao je da je optužen za korištenje riječi "invazija" prema novim strogim zakonima koji zabranjuju kritiziranje ruskih oružanih snaga. Mogao bi se suočiti s pet godina zatvora ako bude osuđen, izvijestili su ruski državni mediji.
Video koji je objavila jedna prokremaljska novinska kuća prikazuje maskirane policajce u pancirnim prslucima kako upadaju u stambenu zgradu u kojoj živi Rojzman. Nakon očevida Rojzman je iz stana izveden pored novinara koji su čekali na stubištu. Na pitanje gdje je upotrijebio riječ "invazija" odgovorio je: "Svugdje to govorim."
Podaci britanskog Ureda za nacionalnu statistiku pokazuju da je lipanj prvi mjesec u kojem Ujedinjeno Kraljevstvo nije uvozilo gorivo iz Rusije. Britanija je u ožujku obećala da će postupno ukinuti sav uvoz ruske nafte do kraja godine, nedugo nakon početka invazije na Ukrajinu.
Rusija je 2021. bila najveći dobavljač rafinirane nafte za Britaniju, s udjelom od 24.1% u ukupnom uvozu. Dobava iz Rusije također je činila 5.9% sirove nafte u Velikoj Britaniji i 4.9% uvoza plina u zemlju.
PAPA FRANJO pozvao je na "konkretne korake" koji bi doveli do okončanja rata u Ukrajini i spriječili opasnost od nuklearne katastrofe u elektrani Zaporižja.
>> Opširnije
Glavni prioritet Vladimira Putina je obnova sovjetskog carstva, rekao je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.
Govoreći za Sky News, Kličko je rekao da se zemlja ne bori samo za vlastitu neovisnost već i za sve europske nacije. "Putinov glavni prioritet je obnova sovjetskog carstva, a Ukrajina je vrlo važan dio njegovih planova. Trenutno se borimo za našu neovisnost. Borimo se i za vas, za svakoga od vas. Borimo se za naše vrijednosti, za demokratske vrijednosti i za demokratsku budućnost."
OPSKRBA električnom energijom i plinom u BiH predstojeće zimske sezone neće biti problem, osim u slučaju ekstremne potrošnje i obustave dostave plina iz Rusije, za što sada nema nikakvih naznaka.
>> Opširnije
Najmanje 972 djece je ubijeno ili ozlijeđeno otkako je Rusija započela invaziju na Ukrajinu 24. veljače, javlja UNICEF.
“A ovo su samo brojke koje je UN uspio provjeriti. Vjerujemo da je pravi broj mnogo veći", izjavila je izvršna direktorica UNICEF-a Catherine Russell.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je u srijedu Francuze na "veliku promjenu" koja će donijeti "kraj obilja i bezbrižnosti".
"Doživljavamo veliku promjenu", upozorio je šef države, referirajući se na nedavni niz "ozbiljnih kriza", od Ukrajine do suše, govoreći na početku sjednice vlade.
"Možda se čini da je trenutak u kojem živimo strukturiran nizom ozbiljnih kriza (...) i moguće je da neki vide našu sudbinu kao stalno upravljanje krizama ili hitnim situacijama. Što se mene tiče, vjerujem da je ovo kroz što prolazimo više velika promjena ili veliki preokret", izjavio je Emmanuel Macron tijekom govora pred svojim ministrima, koji je ovaj put izvanredno prenošen.
UKRAJINA slavi Dan neovisnosti, ali i obilježava šest mjeseci otkako je Rusija započela invaziju na tu zemlju. U N1 Studiju uživo geopolitički analitičar Vlatko Cvrtila komentirao je razvoj ratnog stanja u Ukrajini.
>> Opširnije
RUSKI predsjednik Vladimir Putin "pojačat će nemire" na Zapadu ako nastavi zapadati u sve dublje probleme u Ukrajini, rekao je bivši britanski veleposlanik u Rusiji Sir Roderic Lyne.
>> Opširnije
Rat u Ukrajini "najvjerojatnije će završiti za pregovaračkim stolom", kaže Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a. "Podržavat ćemo Ukrajinu koliko god bude potrebno", rekao je za Sky News.
“Podržat ćemo Ukrajinu da prevlada kao neovisna suverena država u Europi i onda će ovaj rat najvjerojatnije završiti za pregovaračkim stolom", dodao je.
Ponovna uspostava odnosa s Rusijom bila bi katastrofalna za sigurnost u euroatlantskom području, rekao je britanski ministar oružanih snaga James Heappey.
"Sve što sam vidio u posljednjih šest mjeseci govori mi da bi to bilo katastrofalno za sigurnost u euroatlantskom prostoru. Stoga ne, ne u nekih 10 ili 15 ili 20 godina, nego unutar samo nekoliko godina našli bismo se u situaciji u kojoj bi ohrabrena Rusija uzrokovala izazove koji su 100 puta gori od onoga što vidimo sada", rekao je.
Britanski ministar obrane Ben Wallace izjavio je danas da je Rusija u "vrlo krhkom" položaju.
"Jutros sam razgovarao sa svojim šefovima obavještajnih službi. Napredak Rusije može se mjeriti u metrima tjedno, a ne u miljama. Mislim da je Rusija u vrlo krhkom položaju", rekao je.
DANAS se navršava šest mjeseci otkako su ruske trupe prešle granicu s Ukrajinom. Pola godine od početka rata poklapa se s ukrajinskim Danom neovisnosti. U normalnim okolnostima građani bi slavili 31 godinu neovisnosti od nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.
>> Opširnije
Rusko napredovanje usporeno je u Ukrajini, ali to je namjerna odluka kako bi se izbjegle civilne žrtve, tvrdi ruski ministar obrane Sergej Šojgu.
“Tijekom specijalne operacije strogo se pridržavamo normi ljudskih prava. Udari se izvode visokopreciznim oružjem po ukrajinskim vojnim lokacijama - po zapovjednim centrima, aerodromima, skladištima, obrambenim utvrđenim područjima i vojnim proizvodnim objektima. Osim toga, činimo sve da izbjegnemo civilne žrtve. Jasno je da ovo usporava brzinu napredovanja, ali mi to radimo namjerno", rekao je.
UKRAJINA danas slavi Dan neovisnosti, ali i obilježava šest mjeseci otkako je Rusija započela invaziju na tu zemlju. Za Novi dan N1 televizije iz Kijeva se javio Maksim Kamenjecki, profesor s Instituta za međunarodne odnose.
>> Opširnije
Proruski dužnosnik u okupiranoj Ukrajini ubijen je u eksploziji automobilske bombe, priopćile su vlasti koje podržava Rusija.
Ivan Suško, načelnik vojno-civilne uprave sela Mihajlovka, ubijen je nakon što mu je ispod automobila podmetnuta eksplozivna naprava, navodi se u objavi na Telegramu Vladimira Rogova, člana vijeća koje je imenovala Rusija u okupiranim dijelovima Zaporižje.
"U eksploziji Ivan Suško je ranjen i u kritičnom stanju prebačen u bolnicu, gdje je ubrzo preminuo", rekao je Rogov.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, pomalo iznenađujuće, čestitao je ukrajinskom narodu Dan neovisnosti. Bjelorusija je bila glavni saveznik Rusije u njezinoj invaziji i dopustila je ruskim trupama da uđu u Ukrajinu preko svoje granice.
"Uvjeren sam da današnje nesuglasice neće moći uništiti stoljetne temelje iskrenih, dobrosusjedskih odnosa između naroda naših dviju zemalja", rekao je Lukašenko.
Dodao je da će se Bjelorusija i dalje zalagati za "očuvanje dogovora, razvoj prijateljskih i uzajamno uvažavajućih kontakata na svim razinama". Bjeloruski čelnik poželio je Ukrajincima "mirno nebo, toleranciju, hrabrost, snagu i uspjeh u ponovnom uspostavljanju dostojanstvenog života".
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je situacija u nuklearnoj elektrani Zaporižja "vrlo opasna" i da Rusija mora povući svoje snage.
"Opasno je i bezobzirno od Rusije da rasporedi snage i područje oko nuklearne elektrane koristi kao lansirnu rampu za topničke napade na ukrajinske snage. Stoga trebamo Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) omogućiti pristup. Rusi moraju udaljiti svoje snage iz elektrane", rekao je.
Rekao je da je situacija opasna ne samo za Ukrajinu nego i za cijelu Europu.
Ukrajinski predsjednik Zelenskij rekao je Ukrajincima u emotivnom govoru povodom obilježavanja 31 godine neovisnosti da je Ukrajina ponovno rođena kada je Rusija izvršila invaziju i da će ponovno zauzeti anektirani Krim i okupirana područja na istoku.
"Nova nacija pojavila se na svijetu 24. veljače u 4 sata ujutro. Narod koji nije plakao, vrištao i nije se uplašio. Onaj koji nije pobjegao. Nije odustajao. I nije zaboravio. Što je za nas kraj rata? Govorili smo: mir. Sada kažemo: pobjeda", rekao je Zelenskij.
INSTITUT za proučavanje rata objavio je novu analizu i kartu sukoba u Ukrajini.
>> Opširnije
Zemlje NATO-a moraju trošiti više na obranu jer "živimo u opasnijem svijetu", a savez nastavlja podupirati Ukrajinu protiv "brutalne agresije Rusije", rekao je glavni tajnik Jens Stoltenberg.
Zemlje članice šalju oružje, streljivo i mnoge vrste lake i teške vojne opreme u Ukrajinu, uključujući protutenkovske i protuzračne sustave, haubice i dronove, dok se vlada u Kijevu bori protiv snaga predsjednika Vladimira Putina. Glavni tajnik Jens Stoltenberg rekao je za Sky News da njegova organizacija pomaže Ukrajini u "podržavanju prava na samoobranu" i sprječava eskalaciju rata izvan zemlje.
Naglasio je da NATO i saveznici "nisu dio sukoba" - ali je savez povećao svoju vojnu nazočnost, posebno na istočnom krilu, kako bi poslao "vrlo jasnu poruku" Moskvi da ako bilo koji NATO-ov saveznik bude napadnut, cijeli savez će odgovoriti.
Više okruga u sjeveroistočnom ukrajinskom gradu Harkivu granatirano je tijekom noći. Oleh Sinehubov, šef lokalne uprave, rekao je da su rakete pogodile okrug Čuhujiv u regiji, uzrokujući požar i oštetivši staklenike. Veliki požar izbio je i u zgradi u novobavarskoj četvrti.
UKRAJINA danas slavi svoj nacionalni dan i obilježava šest mjeseci otkako je Rusija započela invaziju na tu zemlju.
>> Opširnije
Ruska ofenziva u Donbasu minimalno napreduje i ruske snage pate od nedostatka streljiva, vozila i osoblja, tvrde britanske obavještajne službe.
Najnovije izvješće britanskog ministarstva obrane glasi:
"Ofenziva u Donbasu minimalno napreduje i Rusija predviđa veliki ukrajinski protunapad. Operativno, Rusija pati od nedostatka streljiva, vozila i osoblja. Moral je loš u mnogim dijelovima njezine vojske i ona je značajno degradirana. Ruska diplomatska moć je smanjena, a dugoročni ekonomski izgledi su loši. Šest mjeseci kasnije pokazalo se da je ruski rat i skup i strateški štetan".
Obrambene snage Novog Zelanda kažu da su primile izvješća da je vojnik koji je bio na dopustu ubijen u Ukrajini. Vojnik je u to vrijeme bio na dopustu bez plaće i nije bio na aktivnoj dužnosti u novozelandskim snagama, navodi se u izjavi dostavljenoj medijima.
U priopćenju se navodi da se još uvijek prikupljaju informacije o okolnostima smrti.
Litva je poželjela Ukrajini sve najbolje za današnji Dan neovisnosti. Predsjednik Gitanas Nausėda jutros je na Twitteru podijelio svoju fotografiju s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
“Želim snagu Zelenskom i Ukrajini, koji se bore za slobodu s nevjerojatnom hrabrošću, prkosom i dostojanstvom”, rekao je. "Litva je uvijek s vama."
Finska je slijedila primjer sa svojim predsjednikom Saulijem Niinistöom, koji je jutros također čestitao Ukrajini.
"Moje najiskrenije čestitke predsjedniku Zelenskom i narodu Ukrajine na vašem Danu neovisnosti", rekao je Niinistö. “Finska stoji uz Ukrajinu i nastavit ćemo s nepokolebljivom potporom koliko god bude potrebno.”
Ruske vlasti navodno su pritvorile ruskog oporbenog političara Jevgenija Rojzmana, poznatog po kritiziranju Kremlja i vojne akcije u Ukrajini. Protiv Rojzmana, bivšeg gradonačelnika grada Jekaterinburga, vodi se istraga zbog diskreditacije ruske vojske, izvijestila je ruska državna medijska agencija TASS.
"Kazneni postupak je pokrenut prema članku 280.3 Kaznenog zakona Ruske Federacije… Istražne radnje su u tijeku", rekao je izvor za RIA Novosti.
Američko ministarstvo obrane objavilo je niz fotografija na kojima se vidi kako pripadnici 305. zračne eskadrile ukrcavaju pakete streljiva za Ukrajinu u zrakoplove u zajedničkoj bazi McGuire-Dix-Lakehurst. "Naši pripadnici rade danonoćno kako bi bili sigurni da ukrajinski narod ima opremu potrebnu za obranu svoje zemlje", dodao je američki ministar obrane Lloyd Austin.
Ukrajinska obavještajna služba tvrdi da Rusija pokušava granatirati "jame pepela" ukrajinske nuklearne elektrane Zaporižja kako bi "podigla oblake radioaktivne prašine". U ažuriranju objavljenom na službenom Telegram kanalu agencije dužnosnici su rekli da su minobacački napadi na okolna predgrađa Energodara imali za cilj gađati "jame pepela" elektrane Zaporižja.
"To su mjesta gdje se skladišti pepeo koji nastaje tijekom rada termoelektrana. Ovaj otpad ima visoku koncentraciju otrovnih tvari i razinu zračenja koja je najmanje 2.5 puta veća od okoline. Prilikom sušenja stvaraju prašinu koja se može širiti na velike udaljenosti. Od minobacačkih udara po pepelištima stvaraju se oblaci prašine koje vjetar raznosi u okolini Energodara. Praćenje radijacijske pozadine, koje se provodi u blizini nuklearke, ukazuje na povećanje razine zračenja. Ove podatke okupatori pokušavaju prikazati kao rezultate mitskih udara Oružanih snaga Ukrajine", objavili su.
"Najgori scenarij u ratu s Rusijom već je prošao", rekao je ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov.
"Mi smo u fazi stabilizacije svih bojišta i bojnih linija s malim pomicanjem jedinica i tu smo napravili puno dobrih mjera odvraćanja", rekao je u razgovoru za CNN. Reznikov je dodao kako vjeruje da je Ukrajina na rubu nove faze rata te da započinje protuofenzivnu kampanju "u drugom smjeru".
Na pitanje boji li se da će se međunarodna zajednica početi umarati od rata, Reznikov je rekao da bi "sindrom umora" mogao naštetiti borbi Ukrajine protiv Rusije.
"Ja to zovem sindromom umora i za mene je to jedna od glavnih prijetnji", rekao je. "Moramo raditi na tome da isključimo tu prijetnju, moramo komunicirati, nemojte biti umorni. Jer to je vrlo, vrlo opasno za nas", rekao je.
Norveška i Britanija udružuju snage kako bi nabavile norveški mikrodron Black Hornet. Paket - po cijeni od 90 milijuna kruna (oko 8 milijuna funti) - uključuje jedinice Black Horneta, rezervne dijelove, prijevoz i obuku, a financirat će ga britanski fond u koji je Norveška uložila 400 milijuna kruna, navodi se u priopćenju norveškog ministarstva.
Bespilotna letjelica razvijena u Norveškoj koristi se za izviđanje i identifikaciju ciljeva. Laka je za rukovanje, robusna, teško ju je otkriti i posebno je pogodna za borbu u urbanim područjima, rekao je norveški ministar obrane Bjørn Arild Gram.
UKRAJINA danas slavi Dan neovisnosti. Tim povodom jučer je na Trgu bana Jelačića u Zagrebu održan skup potpore pod nazivom "Ukrajinski hod". Okupljeni su prošetali zagrebačkim ulicama, razvili ukrajinsku zastavu dugu tridesetak metara i nosili natpise "Hvala, Hrvatska". Jučer se u Ukrajini slavio i Dan državne zastave.
>> Opširnije
SAD će objaviti novi paket sigurnosne pomoći za Ukrajinu od oko 3 milijarde dolara (2.5 milijardi funti), rekli su dužnosnici, koji će se poklopiti s Danom neovisnosti Ukrajine.
Ukupni paket pomoći — koji se daje u okviru Inicijative za sigurnosnu pomoć Ukrajini i najveći je do sada — uključivat će novac za male, ručno lansirane bespilotne letjelice Puma, dugotrajnije nadzorne bespilotne letjelice Scan Eagle, koje se lansiraju katapultom, i, prvi put, britanski sustav bespilotnih letjelica Vampire, koji se može lansirati s brodova.
Njemačka će također isporučiti Ukrajini dodatnih 500 milijuna eura vojne pomoći, od čega je većina predviđena za isporuku sljedeće godine, rekao je vladin glasnogovornik. Oprema će uključivati tri protuzračna sustava IRIS-T, "desetak naoružanih vozila za spašavanje, 20 bacača raketa, precizno streljivo i opremu protiv dronova". Većina će biti isporučena 2023. godine, dodao je.
Mnogi civili pokušavaju napustiti Kijev zbog straha od ruskog napada, kaže savjetnik ukrajinskog predsjednika. Aleksandar Rodnjanski rekao je da "svakako postoji određena zabrinutost" da bi napad mogao pogoditi središta donošenja odluka u glavnom gradu Ukrajine.
"Ljudi reagiraju na vijesti. Pokušavaju osigurati da imaju planove za nepredviđene situacije, ne žele provoditi previše vremena u blizini centra i u blizini zgrada naše vlade. Postoji rizik da će Rusija pokušati napasti točno u to vrijeme kako bi kompenzirala svoju nesposobnost da postigne bilo kakav uspjeh na bojnom polju, da postigne bilo kakav uspjeh u pokoravanju Ukrajine i zapravo sve neuspjehe koje je pretrpjela u posljednjih šest mjeseci", rekao je.
Ukrajina se priprema za moguće brutalne udare dok obilježava 31 godinu otkako se zemlja oslobodila Sovjetskog Saveza i šest mjeseci rata s Rusijom.
"Danas je važan dan za sve nas. I zato je ovaj dan, nažalost, važan i za našeg neprijatelja. Moramo biti svjesni da su moguće gnjusne ruske provokacije i brutalni napadi", rekao je predsjednik Volodimir Zelenskij. Vlasti su zabranile masovna okupljanja u Kijevu jer zapadni i ukrajinski dužnosnici upozoravaju da se Rusija sprema ponovno napasti glavni grad.
SAD je rekao kako vjeruje da će Rusija gađati civilnu i vladinu infrastrukturu u sljedećih nekoliko dana.
Ruska invazija na Ukrajinu 24. veljače odnijela je desetke tisuća života, milijuni ljudi su raseljeni, a gospodarske poteškoće proširile su se svijetom.
Ovo su glavne posljedice rata.
>> Opširnije
SUPERJAHTA vrijedna 75 milijuna dolara povezana sa sankcioniranim ruskim milijarderom stavljena je na dražbu na Gibraltaru. To se smatra prvom prodajom takve vrste otkako je Rusija napala Ukrajinu.
>> Opširnije
POLJSKI predsjednik Andrzej Duda pozvao je u posjetu Kijevu na ukidanje baltičkog plinovoda Sjeverni tok 2, koji povezuje Rusiju i Njemačku. "Krim je bio i jest dio Ukrajine, kao što su Gdanjsk ili Lublin dio Poljske, kao što je Nica dio Francuske, Köln dio Njemačke, a Rotterdam dio Nizozemske", rekao je Duda.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, čija zemlja ima dobre odnose s Rusijom, također je rekao da je jasno da Krim pripada Ukrajini. "Vraćanje Krima Ukrajini, čiji je neodvojivi dio, suštinska je potreba s aspekta međunarodnog prava", rekao je on u videoporuci na drugom summitu Krimske platforme.
Erdogan je kazao da će Ankara nastaviti podržavati Krimsku platformu, koja je uspostavljena za rješavanje pitanja Krima mirnim putem, prenosi Anadolija. "Principijelan stav Turske ima ne samo pravne nego i moralne temelje", rekao je Erdogan.
>> Opširnije
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
