NEKOLIKO švedskih medija, mahom bliskih krajnjoj desnici, objavilo je posljednjih dana priču o 17-godišnjoj Šveđanki Meyi Åberg, koju je u rujnu prošle godine silovao godinu stariji Yazied Mohamed, izbjeglica iz Eritreje. Fokus ovih objava nije bio na samom silovanju, za koje je počinitelj na kraju osuđen na tri godine zatvora, nego na činjenici da nije deportiran u domovinu.

Okružni sud u gradu Skellefteåu na sjeveru Švedske prvostupanjskom je presudom oslobodio Mohameda. U obrazloženju presude sud je naveo da je tužiteljica nedvojbeno bila silovana, ali da tužitelj nije dokazao da je Mohamed počinitelj. Tužitelj se žalio na presudu i u postupku pred višim sudom, Mohamed je osuđen na zatvorsku kaznu.

"Mrzim ga zbog onoga što mi je učinio"

"Mrzim ga zbog onoga što mi je učinio i osjećala sam veliko olakšanje nakon što je osuđen. Bila sam u smrtnom strahu kad sam ga ugledala u školi", rekla je Meya za švedski javni radio sredinom rujna ove godine.

Osim činjenice da je Meya prepoznala počinitelja nekoliko dana kasnije u vlastitoj gimnaziji, Žalbeni sud procijenio je ključnim za osudu to što se Mohamedov mobitel u trenutku počinjenja kaznenog djela nalazio u blizini.

No kontroverzu je izazvala procjena Žalbenog suda da "kazneno djelo silovanja nije dovoljno ozbiljno" da bi se naložila deportacija počinitelja u Eritreju, kako je tražio tužitelj. Jedan od sudaca priložio je suprotno izdvojeno mišljenje.

Sud: Za deportaciju treba ustanoviti da je djelo bilo osobito teško

U podužem obrazloženju presude, Žalbeni sud ističe da je za deportaciju potrebno ustanoviti da je počinjeno djelo "osobito teško kazneno djelo te da bi dopuštanje počiniteljeva ostanka u Švedskoj prouzročilo ozbiljnu opasnost za javni red i sigurnost".

Kvalifikacija "osobito teškog kaznenog djela" u praksi se uobičajeno smatra ispunjenom kad stranac bude osuđen na višegodišnju kaznu zatvora. Sud dalje iznosi nekoliko primjera teških kaznenih djela, poput pokušaja ubojstava i preprodaje ilegalnih narkotika, kod kojih je naložen izgon iz zemlje.

Nadalje, sud citira odluke i tumačenja raznih europskih i međunarodnih institucija i agencija, koja govore da silovanje obično predstavlja osobito teško kazneno djelo i uglavnom vodi prekidu zaštite izbjeglica.

Žalbeni sud pozvao se i na tumačenje švedskog Žalbenog suda za migracijska pitanja, koji ističe da treba provesti "sveobuhvatnu procjenu u kojoj se ne uzimaju u obzir samo pravna kvalifikacija djela i njegova kaznena težina, nego i okolnosti koje se odnose na samo djelo".

"Treba provesti ocjenu svih okolnosti"

"Dakle, silovanje se u mnogim slučajevima ima smatrati takvim osobito teškim kaznenim djelom koje može dovesti do protjerivanja izbjeglice, ali treba provesti ocjenu svih okolnosti u pojedinom slučaju. S obzirom na narav i trajanje konkretnog djela, prizivni sud nalazi da je kazneno djelo ozbiljno, ali da nije riječ o takvom osobito teškom kaznenom djelu koje bi moglo dovesti do odluke o protjerivanju Yazieda Mohameda", zaključio je Žalbeni sud.

Mohamed ostaje u švedskom pritvoru do odlaska na služenje zatvorske kazne i dužan je žrtvi isplatiti 240.000 kruna (22.000 eura) odštete. Nakon izlaska iz zatvora vjerojatno će izgubiti izbjeglički status, no moći će ostati u Švedskoj ako dobije posao ili dokaže da bi mu u domovini prijetio progon.