Foto: Hina

SLOVENSKI šef diplomacije Karl Erjavec očekuje da će srijeda biti važan dan za provedbu presude arbitražnog suda o granici Slovenije i Hrvatske, ali više zbog sastanka Berlinske inicijative u Trstu nego dvojice premijera u Ljubljani.

 "U Trstu će biti (njemačka kancelarka) Angela Merkel,  (francuski predsjednik) Emmanuel Macron, talijanski premijer Paolo Gentiloni i svi predsjednici država iz ove regije. Vjerujte mi, oni neće moći izbjeći pitanje implementacije arbitražne presude", kazao je Erjavec za mariborski dnevni list "Večer", objavljen u subotu.

Planira istaknuti pitanje arbitraže na sastanku

Berlinska inicijativa koju je pokrenula Njemačka proces je približavanja država zapadnog Balkana Europskoj uniji, kao izraz potpore njihovim reformama i ekonomskoj obnovi i komplementaran je procesu Brdo-Brijuni kojim njegovi pokretači, Slovenija i Hrvatska, pomažu uspostavi povjerenja i suradnje balkanskih država na putu u euroatlantske integracije.

No, slovenski ministar vanjskih poslova kani u Trstu  istaknuti pitanje neriješenog graničnog problema Hrvatske i Slovenije.

"Ne možemo govoriti o  stabilnom zapadnom Balkanu, ako dvije članice Unije, poput Hrvatske i Slovenije imaju neriješeno tako prvorazredno pitanje, kao što je pitanje granice",  kazao je.

Vjeruje da će Hrvatska postupno "omekšati" svoje stavove

Erjavec je siguran da će Hrvatska postupno "omekšati" svoje do sada čvrste pozicije glede arbitražne presude i arbitražnog procesa za koji ona tvrdi da je kontaminiran i da je iz njega izašla, zbog čega odbija implementirati presudu i nudi Ljubljani bilateralne razgovore za rješenje tog dvostranog pitanja.

Prema Erjavčevoj ocjeni, presuda koju su prije desetak dana objavili arbitri je pravedna i uravnotežena, ali u postupku implementacije, u dogovoru s Hrvatskom, mogla bi se korigirati na mjestima, gdje bi Slovenci u nekoliko naselja ostali "na hrvatskoj strani" granice kako ju je konstatirala arbitraža, odnosno na onim točkama gdje je granična crta "neživotna", ide u "cik-cak liniji" preko rijeka i željezničkih pruga i tako stvara probleme  jednoj ili drugoj strani.

"Za mene bi recimo bila neprihvatljiva situacija da imamo na slovenskom ozemlju hrvatski 'otok' sa samo nekoliko stanovnika, hrvatskih državljana, koji su odlučni u tome da žive  Hrvatskoj", kazao je Erjavec.

Takva situacija s granicom kako su je zamislili arbitri postoji u selima Razkrižje i Brezovica kod Metlike, gdje se neki Slovenci protive tome da budu na hrvatskom teritoriju, rekao je.

Nije mu jasno zašto je za Hrvatsku Piranski zaljev problematičan

Smatra da slovenska diplomacija kao i dosad mora djelovati oprezno i taktično, ali istodobno  strpljivo jer očekuje da će se hrvatska stajališta o arbitražnoj presudi, postupno omekšati, možda čak već ovog ljeta, uz potporu međunarodne javnosti stajalištu Slovenije.

"Uvijek se čudim zašto je za Hrvatsku problematičan Piranski zaljev i zašto ne dopušta izlaz Slovenije na otvoreno more. Kad to objašnjavam svojim kolegama u Europi i svijetu, uvijek je njihova prva reakcija: pa zašto je to uopće problematično, kad Hrvatska ima toliko mnogo mora i zaljeva", kazao je Erjavec mariborskom listu "Večer".

Od sastanka premijera Mire Cerara i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji bi u srijedu u Ljubljani na prvom službenom sastanku trebali početi dijalog o otvorenim pitanjima Erjavec ne očekuje mnogo.

"Ne očekujem nikakav proboj, ništa veliko. To će biti prvi susret dvojice premijera i njihova razmjena stajališta nakon što su arbitri donijeli svoju presudu", kazao je Erjavec.