ESTONIJA premješta ključnu brigadu iz grada Tape u Jõhvi, koji se nalazi 50 kilometara od ruske granice, dok se priprema za moguću rusku eskalaciju.

Prema estonskim dužnosnicima, zemlja kontinuirano premješta vojnike bliže granici s Rusijom i nabavlja oružje kojim može izvesti udare duboko na ruskom teritoriju, dok se priprema za moguću agresiju Moskve izvan Ukrajine.

Financial Times piše da estonski vojni i obavještajni čelnici ne vjeruju da Rusija želi izravan rat velikih razmjera s NATO-om, barem u sljedeće dvije godine. Istodobno su uvjereni da se Moskva priprema za mogući budući sukob s Estonijom.

Ministarstvo obrane: Agresiju moramo učiniti nezamislivom

To je potaknulo Estoniju, koja nema vlastito ratno zrakoplovstvo, da prijeđe na strategiju "aktivne obrane". "Moramo krenuti od granice i pobijediti u prvim bitkama", rekao je pukovnik Tarmo Kundla, zapovjednik Prve estonske brigade, glavne borbene postrojbe te zemlje. Njegova se postrojba trajno premješta iz Tape u Jõhvi, gdje se trenutačno grade veliki novi objekti za smještaj vojnika.

Estonsko ministarstvo obrane istaknulo je da agresiju na tu zemlju mora učiniti "nezamislivom". "Naš je cilj jasan: držati neprijatelja i ratna razaranja podalje od estonskog teritorija", poručilo je ministarstvo obrane.

Estonska vlada uvela je u svibnju u svoj koncept nacionalne sigurnosti pojam "aktivne obrane". Od tada su oružane snage te zemlje započele tihu, ali radikalnu reorganizaciju. Elitne postrojbe kontinuirano se premještaju iz Tape, glavne estonske vojne baze, na položaje bliže ruskoj granici. Osim toga, u pograničnom gradu Narvi gradi se nova baza za tisuću vojnika, prenosi Ukrajinska pravda.

Tijekom protekle godine zemlja je potpisala ugovore o nabavi devet američkih višecijevnih raketnih sustava HIMARS, balističkih projektila M57 dometa do 300 kilometara te devet južnokorejskih višecijevnih raketnih sustava Chunmoo sličnog dometa. Udaljenost od estonskih baza uz granicu do ruskog Sankt Peterburga iznosi 260 kilometara.

Planiraju braniti svaki pedalj teritorija

U desetljeću nakon ruske invazije na Ukrajinu 2014. godine estonski vojni stratezi razvili su obrambenu doktrinu oblikovanu poviješću i geografskim položajem zemlje. Prema tom pristupu, u slučaju agresije vojni obveznici brzo bi se mobilizirali i vodili taktičku, svojevrsnu gerilsku obranu kako bi usporili ruske postrojbe i nanosili im gubitke dok ne stignu pojačanja NATO-a.

Međutim, nakon promatranja ruskog djelovanja u Ukrajini, estonski vojni čelnici zaključili su da takav plan ne bi funkcionirao. Sada smatraju da se Kremlj ne obazire na gubitke te da nastoji zadržati osvojeni teritorij čak i kada je na njemu sve uništeno.

Estonija sada planira braniti svaki pedalj teritorija i od prvog dana eventualne invazije izvoditi snažne udare na Rusiju stotinama kilometara iza bojišnice.

"Vojno je to vrlo zahtjevno. Ne možemo oblikovati neprijatelja povlačenjem ili taktičkim namamljivanjem u određene situacije. Naše obrambene linije moramo izgraditi već danas", rekao je Kundla.

Zabrinutost zbog mogućih ograničenih akcija

Estonska vojna obavještajna služba posebno je zabrinuta zbog mogućih ograničenih akcija usmjerenih na neki cilj uz granicu, konkretno na mali grad Narvu, u kojem većinu stanovništva čine izvorni govornici ruskog jezika. Takav bi potez mogao poslužiti kao provokativni test odlučnosti NATO-a s ciljem izazivanja podjela unutar saveza.

Kako je objavljeno, estonski izdaci za obranu od 2027. godine premašit će pet posto BDP-a, a ukupni izdaci za nacionalnu obranu dosegnut će 2.2 milijarde eura. Susjedna Litva, zajedno s Poljskom, razvija međunarodni plan civilne evakuacije koji bi se koristio u slučaju potrebe za evakuacijom dijelova stanovništva Litve, Latvije i Estonije preko granice.