EU još 2023. upozorila Hrvatsku: "Pacijenti na psihijatriji vezani i bez rublja"
SMRT Kristiana Josipa Periša (32) u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru otvorila je brojna pitanja o postupanju prema pacijentima i uvjetima u hrvatskim psihijatrijskim ustanovama. Europski odbor za sprječavanje mučenja (CPT) još je 2023. godine objavio izvješće u kojem je upozorio na ozbiljne nepravilnosti u hrvatskim psihijatrijskim bolnicama, uključujući višednevno vezivanje pacijenata i postupke koji mogu predstavljati nečovječno i ponižavajuće postupanje.
Periš je preminuo 21. listopada ove godine, a četvorica medicinskih tehničara osumnjičena su za njegovo teško ubojstvo. Dok se istražuju okolnosti njegove smrti i širi istraga, izvješće Vijeća Europe pokazuje da su problemi s primjenom mjera prisile i zaštitom psihijatrijskih pacijenata bili poznati hrvatskim vlastima godinama prije tog slučaja.
U Splitu zatekli 32 vezana pacijenta
Delegacija CPT-a od 19. do 29. rujna 2022. obišla je psihijatrijske klinike KBC-a Split i KBC-a Rijeka te Psihijatrijsku bolnicu Ugljan, a nadzor je provela i u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu. Izvješće je objavljeno 23. studenoga 2023., a hrvatske vlasti o prvim nalazima obaviještene su već nakon obilaska 2022. godine. Bolnica Sveti Ivan u Jankomiru nije bila obuhvaćena tim nadzorom.
Jedan od najtežih nalaza odnosio se na učestalost mehaničkog sputavanja pacijenata. U trenutku obilaska psihijatrijske klinike KBC-a Split čak 32 od ukupno 62 hospitalizirana pacijenta bila su vezana za krevete, a na jednom odjelu takvoj je mjeri bilo podvrgnuto gotovo dvije trećine pacijenata.
Delegacija je razgovarala s pacijentima koji su bili vezani 36, 46, 72 i 93 sata, a jedan čak 208 sati, odnosno osam dana i 16 sati. Liječnici su ih pregledavali svaka četiri sata, ali vezivanje tijekom tog razdoblja nije prekidano.
Predstavnici CPT-a utvrdili su da je velika većina pacijenata s kojima su razgovarali bila mirna, bez znakova agresivnosti ili prijetnji drugima. Zbog dugotrajne nepokretnosti pojedinim pacijentima propisivani su lijekovi za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka.
U Rijeci vezali 65 posto pacijenata
Tijekom 2021. godine čak 65 posto hospitaliziranih pacijenata na psihijatrijskoj klinici KBC-a Rijeka bilo je barem jednom mehanički sputavano. Delegacija je zabilježila slučajeve neprekidnog vezivanja duljeg od 40 sati, ali i pacijenta koji je tri dana uzastopno bio vezan po 23 i pol sata dnevno, uz samo pola sata prekida.
U obje ustanove utvrđeni su ozbiljni problemi sa zaštitom dostojanstva pacijenata. U Splitu su neki tijekom višednevnog sputavanja morali mokriti u boce pokraj kreveta ili koristiti upijajuće donje rublje, dok su u Rijeci vezani pacijenti nosili pelene jer im nije omogućeno korištenje toaleta.
Dio pacijenata bio je vezan u zajedničkim bolničkim sobama, pred drugim ljudima. Zdravstveni djelatnici nisu bili stalno prisutni u prostorijama, a pacijenti nisu imali zvona za pozivanje osoblja, pa su morali vikati kako bi privukli pozornost medicinskih sestara i tehničara.
CPT je upozorio i da se razlozi za produljivanje mjera prisile često nisu dovoljno jasno dokumentirali. Takvu je praksu ocijenio pretjeranom, vrlo učestalom i neopravdano dugotrajnom te upozorio da može predstavljati nečovječno i ponižavajuće postupanje.
Prijave fizičkog nasilja nad pacijentima
Tijekom obilaska KBC-a Rijeka delegacija je zaprimila nekoliko navoda o fizičkom nasilju zdravstvenih djelatnika nad pacijentima, uključujući šamaranje, guranje i grubo postupanje. Zabilježena je i tvrdnja o pokušaju davljenja pacijenta tijekom primjene mjera prisile.
U Splitu nije bilo prijava fizičkog zlostavljanja od strane osoblja, dok su u Rijeci i na Ugljanu pacijenti prijavljivali verbalno zlostavljanje i vikanje zdravstvenih djelatnika.
CPT je istodobno ocijenio da je atmosfera u sve tri ustanove uglavnom bila mirna te da je većina pacijenata imala odgovarajuću skrb. Ipak, upozorio je na potrebu dodatne edukacije osoblja za smirivanje uznemirenih pacijenata i sigurne načine fizičkog savladavanja.
Na Ugljanu dvije sestre i jedan njegovatelj za 56 pacijenata
Ozbiljan nedostatak osoblja utvrđen je u Psihijatrijskoj bolnici Ugljan. Na pojedinim odjelima tijekom popodnevnih, noćnih i vikend-smjena o najviše 56 pacijenata brinule su samo dvije medicinske sestre i jedan njegovatelj.
Takav je raspored zabilježen na akutnom odjelu i odjelima za starije psihijatrijske pacijente. Zbog nedostatka zaposlenih dio pacijenata sa zatvorenih odjela nije mogao redovito izlaziti ni u bolnički vrt jer su trebali pratnju, a nije bilo dovoljno osoblja koje bi ih moglo nadzirati.
CPT je upozorio da takvi uvjeti povećavaju rizik od zanemarivanja, pretjerano restriktivnog režima i neodgovarajuće skrbi. Na nekim odjelima zatekao je i izrazito loše životne uvjete za starije i posebno ranjive pacijente, zbog čega je od hrvatskih vlasti zatražio hitno povećanje broja zaposlenih.
U zagrebačkoj Zatvorskoj bolnici pacijenti bez donjeg rublja i posteljine
Posebno teške uvjete delegacija je zatekla u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu, u kojoj su smješteni i zatvorenici s duševnim smetnjama. Na drugom katu ustanove pojedini psihijatrijski pacijenti boravili su u prljavim pidžamama, bez donjeg rublja i posteljine, na starim i poderanim madracima.
Neki su povremeno tijekom noći bili vezani za krevete, pri čemu su nosili pelene. CPT je ocijenio da takvo postupanje može predstavljati nečovječno i ponižavajuće postupanje te zatražio hitno poboljšanje uvjeta.
Delegacija je primila i prijave fizičkog nasilja nad pacijentima, uključujući šamaranje, udaranje šakama i palicama, uglavnom tijekom psihijatrijskih kriza ili sukoba među pacijentima. Zabilježene su i pritužbe na prijetnje i neprimjereno ponašanje dijela zatvorskog i zdravstvenog osoblja.
Uvjeti u sobama nisu se bitno poboljšali od prethodnog obilaska 2017. godine. Sanitarni čvorovi bili su dotrajali, a osoblje se osobito noću nije pravodobno odazivalo na pozive pacijenata, zbog čega su neki morali koristiti prijenosne posude za mokrenje ili koševe za otpatke.
Vijeće Europe tražilo hitne promjene
Zbog utvrđenih nepravilnosti CPT je već nakon obilaska 2022. od hrvatskih vlasti zatražio hitno preispitivanje primjene mjera prisile u Splitu i Rijeci. Naglasio je da se vezivanje smije koristiti samo kao posljednje sredstvo, radi sprječavanja neposredne opasnosti za pacijenta ili druge osobe, i to najkraće moguće vrijeme.
Prema preporukama CPT-a, kvalificirani zdravstveni djelatnik mora biti stalno prisutan u prostoriji s vezanim pacijentom, a videonadzor ne može zamijeniti neposredan nadzor. Pacijenta se mora osloboditi čim prestane opasnost zbog koje je mjera određena.
Odbor je zatražio i detaljnije evidentiranje svake primjene prisile, uključujući razloge, trajanje i eventualne ozljede. Upozorio je i na potrebu razlikovanja pristanka pacijenta na hospitalizaciju od pristanka na liječenje, budući da su u pojedinim ustanovama osobe formalno primljene dobrovoljno bile smještene na zaključanim odjelima koje nisu mogle slobodno napustiti.
Hrvatske vlasti u odgovorima iz studenoga 2022. i veljače 2023. izvijestile su CPT o poduzetim i planiranim mjerama, među kojima su bili preispitivanje načina sputavanja pacijenata i zapošljavanje dodatnog zdravstvenog osoblja. CPT je od nadležnih institucija zatražio daljnje informacije o popunjavanju upražnjenih radnih mjesta i provedbi preporuka za sigurnije postupanje prema pacijentima.