PROJEKT rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici željezničke pruge Hrvatski Leskovac-Karlovac, važan i za realizaciju projekta nizinske pruge, prihvatljiv je za sufinanciranje iz fondova EU-a, pri čemu ukupni prihvatljivi troškovi iznose 2,7 milijardi kuna, izvijestili su danas iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Iz Ministarstva navode da su stručnjaci programa JASPERS dostavili Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije pozitivno mišljenje tzv. IQR (Independent Quality Review), za prijedlog sufinanciranja navedenog projekta, čija ukupna vrijednost doseže 3,5 milijarde kuna (s PDV-om).

"Propisana procedura odobrenja velikog projekta, koju je prošao i projekt izgradnje Pelješkog mosta, podrazumijeva i službenu odluku Europske komisije (EK) o odobrenju financiranja projekta koja se očekuje u sljedeća tri mjeseca. Uz dostavljeno pozitivno mišljenje IQR, a potom i službenu odluku Komisije, ovaj projekt će biti ocijenjen prihvatljivim za sufinanciranje iz europskih fondova. Do kraja ove godine uslijedit će i potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije i HŽ Infrastrukture kao korisnika ovog projekta", ističe se u priopćenju.

85 posto iznosa

Ukupni prihvatljivi troškovi za sufinanciranje iznose 2,7 milijarde kuna, od čega će se kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija sufinancirati 85 posto iznosa, a ostatak iz proračuna to jest sredstava Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Po potpisivanju Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, HŽ Infrastruktura će pripremiti postupak javne nabave za radove i nadzor nad radovima, napominju iz Ministarstva.

Realizacija projekta podrazumijeva rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac u duljini od 44,02 km. Navedena dionica se nalazi na željezničkoj pruzi M202 Zagreb GK – Rijeka, na trasi tzv. nizinske pruge koja će utjecati na konkurentnost luke Rijeka kroz poboljšanje njezine povezanosti s tržištima srednje Europe poput Mađarske, Slovačke i Poljske, ističu iz Ministarstva.

Napominju i da u svrhu realizacije projekta nizinske pruge HŽ Infrastruktura trenutno provodi niz projekata sufinanciranih iz fondova EU-a.

Izgradnja nizinske pruge jedan od prioriteta

Riječ je o rekonstrukciji postojećeg te izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici pruge Dugo Selo-Križevci, zatim o obnovi postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na dionici Križevci - Koprivnica - državna granica, gdje se uskoro očekuje početak radova. Također, u tijeku je i postupak javne nabave za uslugu izrade studijske dokumentacije za projekte modernizacije željezničke pruge na dionici Oštarije-Škrljevo i dionici Karlovac-Oštarije, a u tijeku je i izrada projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici pruge Škrljevo-Rijeka-Jurdani.

Iz Ministarstva podsjećaju da je Vlada 2017. godine usvojila Strategiju prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030., a kojom je izgradnja nizinske pruge postala jedan od prioriteta te ključni projekt u željezničkom prometu, koji će omogućiti povećanje tereta u riječkoj luci, i podizanje njene konkurentnosti.

"Cilj je radove na nizinskoj pruzi dovršiti do 2030. godine, kad će pruga će imati kapacitet veći od 20 milijuna neto tona godišnje, zadovoljavajuću propusnu moć te će udovoljavati ukupnom očekivanom opsegu prometa iz riječkog čvorišta", zaključuje se.