ZNAČAJNE promjene u pogledu nadzora i sankcija uskoro će se uvesti za kompanije koje se bave uslugama umjetne inteligencije u Europi, jer nove odredbe Zakona o umjetnoj inteligenciji u Europskoj uniji stupaju na snagu 2. kolovoza. Euronews donosi pregled svega što se mijenja u kolovozu na temelju europskih pravila o umjetnoj inteligenciji koja su na snazi točno godinu dana, ali se primjenjuju postupno.

Dana 2. kolovoza sve članice EU-a morat će obavijestiti Europsku komisiju o tome koja će nadzorna tijela nadzirati usklađenost tvrtki sa Zakonom o umjetnoj inteligenciji. To znači da će se od tog trenutka dobavljači sustava umjetne inteligencije naći pod povećalom.

Mnoge članice propustit će rok 2. kolovoza

Euronews je u svibnju, tri mjeseca prije istekao roka, izvijestio da je u najmanje polovici članica još uvijek bilo nejasno koja će tijela biti imenovana. Europska komisija je očekivala da će članice koje su nedavno imale izbore kasniti s uspostavom tih regulatornih tijela.

Laura Lazaro Cabrera, programska direktorica za jednakost i podatke u Centru za demokraciju i tehnologiju, rekla je da će mnoge članice vjerojatno propustiti rok od 2. kolovoza za imenovanje svojih regulatorni tijela.

Cabrera je naglasila kako je ključno da nacionalna regulatorna tijela da budu kompetentna i primjereno opremljena kako bi mogla nadzirati širok spektar rizika koje predstavljaju sustavi umjetne inteligencije.

Na snagu također stupaju odredbe koje omogućuju izricanje sankcija. Tvrtke mogu biti kažnjene s do 35 milijuna eura zbog kršenja Zakona o umjetnoj inteligenciji ili s do 7% ukupnog godišnjeg prometa na globalnoj razini, ovisno o tome što je više. Članice EU-a morat će donijeti provedbene zakone kojima se propisuju kazne za kršenja i daju ovlasti svojim nadležnim tijelima.

Zakon o umjetnoj inteligenciji određuje gornju, a ne donju granicu za kazne. Prema riječima Lazaro Cabrere, vjerojatno će postojati znatna razlika u načinu na koji će članice kažnjavati svoja javna tijela za nepoštivanje Zakona o umjetnoj inteligenciji, ako to uopće odluče učiniti.

Pod nadzorom je svaki proizvod koji ulazi na europsko tržište

Rekla je da će, iako će postojati određena odstupanja u načinu na koji članice određuju razine kazni koje se mogu primijeniti, manipuliranje jurisdikcijama u ovom kontekstu imati svoja ograničenja: "Nadzorna tijela mogu djelovati u vezi sa svakim proizvodom koji ulazi na tržište EU-a u cjelini, a kazne su samo jedno od mnogih sredstava koja im stoje na raspolaganju."

Uvode se i pravila o sustavima umjetne inteligencije opće namjene - što uključuje velike jezične modele poput Groka tvrtke X, Geminija iz Googlea i ChatGPT-a iz OpenAI-ja. U srpnju je Komisija objavila Kodeks prakse o umjetnoj inteligenciji opće namjene (GPAI).

Ovaj dobrovoljni skup pravila koji se odnosi na transparentnost, autorska prava te pitanja sigurnosti i zaštite ima za cilj pomoći dobavljačima GPAI modela da se usklade sa Zakonom o umjetnoj inteligenciji.

Komisija je nedavno izjavila da oni koji ne potpišu kodeks mogu očekivati pojačan nadzor, dok se potpisnike smatra usklađenima sa Zakonom o umjetnoj inteligenciji. No tvrtke koje potpišu kodeks ipak će morati poštovati sve obveze iz pravilnika o umjetnoj inteligenciji.

"Pravila guše inovacije"

Američki tehnološki gigant Meta prošlog je tjedna izjavio da neće potpisati kodeks, kritizirajući pravila jer guše inovacije, dok su druge tvrtke poput Googlea i OpenAI-ja izjavile da će se pridružiti.

Da stvar bude kompliciranija, svi proizvodi koji su stavljeni na tržište prije 2. kolovoza imaju dvogodišnje prijelazno razdoblje za provedbu pravila, dok svi novi alati lansirani nakon tog datuma moraju odmah biti u skladu s njima.

Zakon o umjetnoj inteligenciji EU-a i dalje se uvodi u fazama, od kojih svaka donosi nove obveze za dobavljače i korisnike. Za dvije godine, 2. kolovoza 2027., Zakon o umjetnoj inteligenciji primjenjivat će se u cijelosti.