ZEMLJE članice Europske unije danas su odobrile nova pravila kojima bi se trebale smanjiti nejednakosti u plaćama između muškaraca i žena. Zakon o transparentnosti plaća pomoći će smanjiti jaz u plaćama između spolova i borbi protiv platne diskriminacije, piše u priopćenju Vijeća EU.

Žene u EU trenutačno u prosjeku zarađuju 13 posto manje od muškaraca, dodaje se. Zakon sadrži obvezujuće mjere koje prisiljavaju kompanije s više od 250 zaposlenih da godišnje izvješćuju o razlikama u plaćama između muškaraca i žena. Ako je razlika u plaćama veća od pet posto, a ne može se opravdati objektivnim kriterijima, kompanije će morati poduzeti mjere za smanjenje razlike u suradnji s predstavnicima zaposlenih.

U oglasima će biti obavezno objaviti plaću

Drugim mjerama će se kompanije obvezati na objavu plaće kada oglašavaju pozicije te im zabraniti da ispituju kandidate o njihovim plaćama u prošlosti. Radnici će pri zapošljavanju imati i pravo od svojih poslodavaca tražiti informacije o visini prosječne plaće prema spolu za one koji obavljaju isti posao ili posao iste vrijednosti.

Strukture plaća za usporedbu razina plaća morat će se temeljiti na rodno neutralnim kriterijima i uključivati ​​rodno neutralne sustave ocjenjivanja i klasifikacije poslova. Oglasi za slobodna radna mjesta i nazivi poslova morat će biti rodno neutralni, a procesi zapošljavanja morat će se voditi na nediskriminirajuć način.

U slučajevima platne diskriminacije na temelju spola, teret dokazivanja prebacuje se na poslodavca koji potom mora dokazati da pravila o jednakim plaćama nisu prekršena. U slučajevima kada radnik smatra da načelo jednake plaće nije primijenjeno i iznese slučaj pred sud, nacionalno bi zakonodavstvo trebalo obvezivati ​​poslodavca da dokaže da nije bilo diskriminacije.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

Kada je riječ o Hrvatskoj, prema podacima iz još neobjavljenog izvještaja pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2022., stvari stoje ovako: prosječna bruto plaća muškaraca iznosila je 1428 eura, a žena 1329, što je oko 100 eura ili 6.9 posto manje. 

No prosjek uvijek zvuči bolje: u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi ta razlika je 23 posto, a isto toliko iznosi u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja. U trgovini na veliko i malo muškarci imaju 18 posto veću plaću, a računalni programeri u prosjeku zarađuju 13 posto više.

Kritičari, pak, kažu da će direktiva dovesti do općeg smanjivanja plaća jer će poslodavci smanjivati plaće muškarcima kako bi tako postigli rodnu ravnopravnost.

Vedrana Pribičević: Transparentnost plaća je jednostavan i intuitivan instrument

Za komentar ove teme pitali smo prije par tjedana ekonomisticu Vedranu Pribičević iz Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment. "Donošenje zakona o transparentnosti plaća čini se kao primamljiv instrument za smanjenje razlika u plaćama između žena i muškaraca, posebice zato što je jednostavan i intuitivan", kaže ona.

Pribičević ističe da su istraživanja OECD-a pokazala da više od 80 posto razlike u plaćama između žena i muškaraca otpada na razlike unutar poduzeća u kojem rade, što znači da su žene plaćene manje od muškaraca za iste poslove.

"Ne čudi da je legislativa usmjerena na to da skine veo tajne s plaća unutar istog poduzeća te da omogući radnicima i radnicama usporedbe s kolegama sličnih pozicija", kaže. 

"To ne znači nužno da ćemo odjednom znati sve plaće svih radnika u Republici Hrvatskoj jer zakonodavac ne može tvrtku natjerati da objavi sve plaće javno ako ona to sama ne želi, ali isto tako, tvrtka više neće moći ničime zaustaviti radnike da svoje plaće javno objave ako žele niti ih ikako kazniti ako to naprave", objašnjava ova ekonomistica.

Digitalne platforme na kojima će se moći doznati iznosi plaće

Pribičević predviđa da bi to u budućnosti moglo voditi stvaranju digitalnih platformi, na kojima bi radnici mogli slobodno objaviti svoju plaću skupa sa svojom pozicijom, bez bojazni od poslodavaca, te se usporediti i s kolegama u drugim poduzećima. 

"Korist od toga bi imali i poslodavci jer bi znali kakve plaće i uvjete nude drugi te koliko više moraju ponuditi da bi privukli radnike", dodaje.

"Već sada postoje platforme na kojima je moguće objaviti plaću, ali anonimno, pa će ovaj zakon ukloniti svaku prepreku tome da javno kažemo koliko smo plaćeni i da to pravo nikako ne može biti dokinuto ugovorom o radu", napominje Vedrana Pribičević.

Kako će to utjecati na tržište rada i poslovanje? 

"Pravodobna informacija o tome kolike su plaće za koje poslove i u kojim sektorima mnogim ljudima može promijeniti životne planove po pitanju obrazovanja i usavršavanja te ih motivirati na nastavak školovanja", kaže.

"Istodobno, ljudi će početi propitivati i najviše plaće u svojim poduzećima, koliko su opravdane poslovnim rezultatima kompanije i kompetencijama menadžera", dodaje.

Što kažu studije iz Danske i Ujedinjenog Kraljevstva?

U zadnje četiri godine objavljene su tri studije koje pokrivaju ovu tematiku: jedna za Dansku i dvije za Ujedinjeno Kraljevstvo, a obje su zaključile da po uvođenju transparentnosti unutar tvrtke, čak i pod prijetnjom sankcija onima koji se ne pridržavaju i uz visoku javnost kampanje koja je promjenu pratila u medijima, efekt smanjenja razlika u plaćama postoji, ali je doista malen. 

"Ironično je i to što većina smanjenja razlika u plaćama ne dolazi od povećanja plaća ženama, nego od smanjenja plaća muškarcima. U svjetlu navedenog moguće je zaključiti da ova legislativa nikako nije panacea koja će riješiti problem razlika u plaćama, ali može biti dobra početna točka", kaže Pribičević.

Balans između privatnog i poslovnog života

"Svakako vrijedi razmisliti i o mjerama kako zaposlenim ženama olakšati napredak u karijeri koji vodi višim plaćama, naći načine na koje bi se neplaćeni rad kod kuće, što danas predominantno rade žene, bolje raspodijelio među partnerima, što, naravno, uključuje i skrb o djeci.

Treba usmjeriti pažnju poslodavaca na mjere koje poboljšavaju balans između poslovnog i privatnog života omogućavajući ambicioznim ženama da rade više i zarađuju više ako žele", poručuje Vedrana Pribičević.