EUROPSKI parlament uskoro će glasati o zakonu koji bi trebao povećati broj povrataka neregularnih migranata, a koji uključuje kontroverzne mjere poput uspostave centara za deportaciju izvan Europske unije, mogućnosti pritvora do dvije godine i racija u domovima, što nevladine udruge uspoređuju s metodama američke agencije ICE.

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) u ponedjeljak je odobrio tekst zakona uz podršku desnog centra, desnice i krajnje desnice, čime je razbijena tradicionalna centristička većina u parlamentu, piše Euronews.

Lijeve grupacije najavile su protivljenje prijedlogu o kojem sada mora glasati cijeli saziv Parlamenta. Glasanje u odboru potvrdilo je trend udruživanja Europske pučke stranke (EPP) s desnim Europskim konzervativcima i reformistima (ECR) te krajnje desnim Patriotima za Europu (PfE) i Europom suverenih nacija (ESN) u pitanjima migracija.

Neregulirane migracije

Pregovori unutar tradicionalne većine, koju čine EPP, Socijalisti i demokrati (S&D), liberali iz kluba Obnovimo Europu (Renew Europe) i Zeleni, propali su, a tekst koji je predložio izvjestitelj, nizozemski liberalni zastupnik Malik Azmani, na kraju je odbačen.

Glavni pregovarač EPP-a François-Xavier Bellamy okrivio je socijaliste za nedostatak angažmana i odbijanje temeljnih načela zakona. "Hitno moramo nešto poduzeti po pitanju neregularnih migracija, s obzirom na to da se diljem Europe provodi samo 20% odluka o povratku", izjavio je novinarima nakon glasanja.

S druge strane, lijeve grupacije oštro kritiziraju ishod. "Usvojeni tekst odražava rasističku i populističku ideologiju. Ugrozit će živote ljudi i povrijediti njihovo dostojanstvo", rekla je za Euronews zastupnica Zelenih Mélissa Camara, tvrdeći da se njime krše "temeljna načela vladavine prava".

Pod kritikom civilnog društva

Uredbu o povratku predložila je Europska komisija u ožujku 2025., a države članice podržale su je prošlog prosinca. Njome bi se uspostavilo uzajamno priznavanje odluka o povratku migranata među državama članicama te omogućilo vlastima pretragu stambenih ili "drugih relevantnih prostora" gdje bi se mogao nalaziti državljanin treće zemlje s nalogom za protjerivanje.

"Na državama članicama je da svojim tijelima za provedbu zakona daju prioritet kako bi se ova pravila zaista provela, čime se otvara put učinkovitoj politici povratka", rekao je za Euronews zastupnik Charlie Weimers, glavni pregovarač kluba ECR.

Racije u domovima

Kritičari upozoravaju da bi se ova odredba mogla pretvoriti u racije slične onima koje provodi američka Imigracijska i carinska služba (ICE), a koje su u SAD-u izazvale prosvjede i sukobe.

"Time bi se policiji potencijalno otvorila vrata za racije u domovima ljudi za koje se sumnja da pružaju smještaj migrantima, kao i u uredima i skloništima humanitarnih organizacija", izjavila je za Euronews Silvia Carta, službenica za zagovaranje u mreži migrantskih organizacija Picum.

Ona smatra da bi u nekim državama članicama ustavne ili zakonske odredbe mogle spriječiti primjenu zakona, ali strahuje da bi drugdje uredba proširila ovlasti za provođenje istraga bez jasnog pravnog okvira, poput sudskog naloga.

Ukinuto neovisno nadzorno tijelo

Zakon bi također omogućio državama EU da vraćaju neregularne migrante u treće zemlje koje nisu njihove zemlje podrijetla, pod uvjetom da imaju bilateralne sporazume s tom državom o izgradnji pritvorskih "centara za povratak" na njezinom teritoriju.

Prema prijedlogu, ti centri mogu služiti kao tranzitne točke ili mjesta duljeg boravka, što otvara pitanja o pravima migranata jer bi bili vraćeni u zemlje s kojima nemaju nikakve veze. Nevladine udruge izražavaju zabrinutost i zbog poštivanja temeljnih prava u takvim centrima izvan EU, osuđujući nedostatak zaštitnih mehanizama i odgovornosti.

Odgovornost je prebačena isključivo na države članice, budući da je Europski parlament iz prijedloga uklonio odredbu o uspostavi neovisnog tijela za praćenje provedbe sporazuma s trećim zemljama, što je prvotno predložila Komisija.

Protjerivanje

"Činjenica da bi se ti centri mogli osnivati na temelju dogovora, neformalnih memoranduma o razumijevanju ili drugih oblika suglasnosti značila bi da ne postoje jasni i čvrsti pravni standardi za nadzor", rekla je Carta.

Tekst koji je usvojio odbor LIBE mijenja i pravilo o automatskoj odgodi protjerivanja u slučaju žalbe. Prema postojećem zakonu, svako protjerivanje se obustavlja do konačne sudske odluke, dok bi prema novom prijedlogu tu odluku pravosudna tijela donosila od slučaja do slučaja.

Nakon glasanja u punom sazivu Parlamenta, o konačnoj verziji prijedloga pregovarat će se s državama članicama. S obzirom na to da su razlike između stajališta Parlamenta i Vijeća minimalne, zakon bi mogao stupiti na snagu već u narednim mjesecima.