ENERGETSKE posljedice rata na Bliskom istoku će se dugo osjetiti i Europska komisija (EK) priprema paket mjera za pomoć građanima i tvrtkama, rekao je povjerenik za energiju Dan Jorgensen. Dodao je će prijedlog uključivati snižavanje poreznih stopa za električnu energiju i tarifa za prijenosne mreže.

"Ne bismo trebali imati iluzija da će posljedice ove krize za energetska tržišta biti kratkotrajne, jer neće", izjavio je Jorgensen na konferenciji za novinare po završetku virtualnog sastanka ministara energetike država članica EU-a.

Jorgensen je iznio podatke prema kojima je cijena plina u EU-u od početka sukoba na Bliskom istoku porasla oko 70 posto, a nafte 60 posto. Za uvoz fosilnih goriva u EU potrošeno je dodatnih 14 milijardi eura u mjesec dana.

Povjerenik je pozvao članice Unije da na energetsku krizu odgovore koordinirano te da mjere moraju biti ciljane i privremene. Također je istaknuo da EU pritom ne smije zaboraviti na svoj dugoročni cilj, postizanje pune neovisnosti o uvoznim fosilnim gorivima.

"Ova kriza nam još jednom pokazuje da se Europa suočava s temeljnom ranjivošću na vanjske energetske šokove, a to je povezano s našom ovisnošću o uvozu fosilnih goriva", rekao je Jorgensen. "Energetska neovisnost je put naprijed i strateški je imperativ s ekonomskog i sigurnosnog gledišta, ne samo zbog klime".

U govoru koji podsjeća na rane dane pandemije koronavirusa, Jørgensen je izjavio da se Europa suočava s "vrlo ozbiljnom situacijom" kojoj se ne nazire kraj. "Čak i da sutra zavlada mir, povratka u normalu neće biti u doglednoj budućnosti", rekao je.

Preporuke za uštedu goriva

"Što više nafte uspijete uštedjeti, pogotovo dizela i zrakoplovnog goriva, to će nam svima biti bolje", rekao je Jørgensen, potvrđujući ranije medijske napise da Bruxelles želi da Europljani manje putuju.

Pozvao je zemlje članice da slijede savjete Međunarodne agencije za energiju, a oni, kako je naveo, uključuju rad od kuće gdje god je to moguće, smanjenje ograničenja brzine na autocestama za deset kilometara na sat, poticanje javnog prijevoza, uvođenje sustava par-nepar za osobne automobile, poticanje dijeljenja prijevoza i usvajanje štedljivijih vozačkih navika.

Dugoročno, pozvao je zemlje EU da udvostruče napore u izgradnji novih obnovljivih izvora energije. "Ovo mora biti trenutak u kojem ćemo konačno preokrenuti situaciju i postati istinski energetski neovisni", istaknuo je.

Cijene skočile za 70 posto

Jørgensenovi komentari dolaze u trenutku rastućeg straha da se svijet suočava s velikom energetskom krizom koja bi mogla nadmašiti i naftni šok iz 1970-ih te imati globalne ekonomske posljedice usporedive s pandemijom koronavirusa.

Otkako su SAD i Izrael prije više od mjesec dana pokrenuli prve napade na Iran, cijene nafte i plina porasle su za čak 70 posto jer je petina svjetske opskrbe sirovom naftom i ukapljenim prirodnim plinom blokirana u Perzijskom zaljevu.

Ministri bez konkretnih prijedloga

Današnji sastanak ministara završio je bez konkretnih prijedloga, no Jørgensen je obećao da će Komisija u bliskoj budućnosti objaviti paket mjera na razini cijele Unije.

Prema osobama upoznatim s razgovorima, raspravljalo se o državnim potporama, povećanju udjela obnovljivih izvora i nuklearne energije radi jačanja energetske sigurnosti te o potpori prijedlogu Komisije za poticanje biogoriva. Nordijske zemlje istaknule su potrebu zaštite energetske infrastrukture.

Očekivanja od konkretnih poteza uoči sastanka bila su niska, prema izjavama više diplomata koji su željeli ostati anonimni. Cilj je, rekli su, bio uskladiti djelovanje.